Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Postroll

Preroll

Što su nas sve pogrešno naučili u školi? Šišmiši su slijepi, zlatna ribica pamti tri sekunde, a čovjek ne koristi više od deset posto mozga. Ovo su mitovi iz školskih udžbenika koje ćemo srušiti u svega nekoliko minuta. Naime, otkrili smo da su nas u školi naučili mnogo toga što se poslije pokazalo potpuno pogrešnim. Vrijeme je za nove, istinite činjenice, a možda i za reviziju udžbenika. 

<para>Šišmiši su slijepi, zlatna ribica pamti tri sekunde, a čovjek ne koristi više od deset posto mozga. Ovo su mitovi iz školskih udžbenika koje ćemo srušiti u svega nekoliko minuta. Naime, otkrili smo da su nas u školi naučili mnogo toga što se poslije pokazalo potpuno pogrešnim. Vrijeme je za nove, istinite činjenice, a možda i za reviziju udžbenika.</para>

Što su nas sve pogrešno naučili u školi?

<para>
 Informacijama smo bombardirani i imamo ih na pladnju. Jednom kad
 se zapamte, teško izlaze iz glave, što je problem jedino kad
 naučimo nešto što je - potpuno pogrešno. Bez obzira na to što ste
 to sigurno negdje čuli, zlatne ribice nemaju
 pamćenje od samo tri sekunde, a to da morski psi
 ne oboljevaju od tumora - još je jedna laž.
</para>
<para>
 "Postoje brojna istraživanja u kojem je utvrđeno da morski psi i
 raže, kao i druge vrste iz porodice hrskavičnjača obolijevaju od
 tumora. Ne znam iz kojeg razloga se to uvriježilo. Možda zbog
 toga što se ove vrste rjeđe drže u zatočeništvu i nema toliko
 laboratorijskih testova o razvitku tumora kod ovih vrsta riba",
 pojasnio je Emil Gjurčević iz Zavoda za
 biologiju i patologiju riba i pčela.
</para>
<para>
 Zabluda, slučajnih ili namjernih, ima još bezbroj. Nije istina da
 koristimo samo 10 posto mozga. Albert
 Einstein, primjerice, nikad u školi nije pao matematiku,
 što je i sam potvrdio. Kineski zid nije jedina
 ljudska tvorevina vidljiva iz svemira jer on se iz svemira uopće
 ne vidi.
</para>
<para>
 Još jedan jako raširen pogrešan podatak jest da su
 šišmiši slijepi.
</para>
<para>
 "Šišmiši nisu slijepi, oni jako dobro vide. Ovisi o vrstama,
 postoje vrste koje su više noćne i one koje su sumračne. Međutim,
 većina njih vidi. Vide u boji, neki vide crno-bijelo. Čak su u
 zadnje vrijeme rađena istraživanja koja pokazuju da šišmiši vide
 i ultravioletna zračenja", kazao je Marko Ćaleta
 s PMF-a.
</para>
<para>
 Stare su knjige izvori znanja, ali koji put i pogrešnih
 informacija. Uzmimo za primjer brontosaura, ime
 koje krasi jednu od najvećih životinja koja je ikad kročila našim
 planetom. Međutim, istina je da životinja pod tim imenom nikad
 nije postojala. 1877. znanstvenik Charles Marsh
 otkrio je apatosaura, ali je nakon toga jedan drugi znanstvenik
 mislio da je pronašao drugu vrstu koju je slavodobitno nazvao
 brontosaurom. No, brzo se uspostavilo da je pronašao već poznatu
 životinju.
</para>
<para>
 "Nekako je to ime brontosaurus zatomilo ime apatosaurusa.
 Međutim, kako se znanost razvija i uvijek ste podložni kritici
 mlađih kolega, oni su kasnije shvatili da se ipak radi o onom
 prvotnom rodu apatosaurusu i po pravilu prioriteta vratili su to
 ime", rekao je nženjer geologije Zlatan
 Barjaktarević.
</para>
<para>
 Ali krivo ime se uhvatilo i nepravedno za znanstvenika Marsha.
 Ono se povlači i danas, 140 godina kasnije. Brontosaur nikad nije
 ni postojao, ali još uvijek nije izumro. Kao niti mnoge druge
 pogrešne informacije koje neprekidno kolaju.
 Vikinzi vjerojatno nikad u boj nisu jurišali s
 rogovima na kacigama. Za tu je sliku zaslužna ni više ni manje
 nego - opera. U Wagnerovu ciklusu
 <emphasis>
 Prsten Nibelunga
 </emphasis> vikinzi su prikazani
 kao rogonje i takva je slika ostala sve do danas. Što se krivo
 uhvati, teško je ispraviti.
</para>
<para>
 "Naravno da danas postoji internet i lako dostupne informacije,
 pa djeca mogu već od malih nogu naći prave ili pouzdane
 informacije i mogu od početka učiti ispravne stvari", dodaje
 Marko Ćaleta, docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
</para>
<para>
 Učenje je predivna stvar, a knjige, kao i usmena predaja, izvori
 su znanja. Ipak, povremeno bismo informacije trebali malo
 osvježiti da nas vlastita djeca ne bi ispravljala.
</para>

Što su nas sve pogrešno naučili u školi? Šišmiši su slijepi, zlatna ribica pamti tri sekunde, a čovjek ne koristi više od deset posto mozga. Ovo su mitovi iz školskih udžbenika koje ćemo srušiti u svega nekoliko minuta. Naime, otkrili smo da su nas u školi naučili mnogo toga što se poslije pokazalo potpuno pogrešnim. Vrijeme je za nove, istinite činjenice, a možda i za reviziju udžbenika. 
  Informacijama smo bombardirani i imamo ih na pladnju. Jednom kad
  se zapamte, teško izlaze iz glave, što je problem jedino kad
  naučimo nešto što je - potpuno pogrešno. Bez obzira na to što ste
  to sigurno negdje čuli, zlatne ribice nemaju
  pamćenje od samo tri sekunde, a to da morski psi
  ne oboljevaju od tumora - još je jedna laž.


  "Postoje brojna istraživanja u kojem je utvrđeno da morski psi i
  raže, kao i druge vrste iz porodice hrskavičnjača obolijevaju od
  tumora. Ne znam iz kojeg razloga se to uvriježilo. Možda zbog
  toga što se ove vrste rjeđe drže u zatočeništvu i nema toliko
  laboratorijskih testova o razvitku tumora kod ovih vrsta riba",
  pojasnio je Emil Gjurčević iz Zavoda za
  biologiju i patologiju riba i pčela.


  Zabluda, slučajnih ili namjernih, ima još bezbroj. Nije istina da
  koristimo samo 10 posto mozga. Albert
  Einstein, primjerice, nikad u školi nije pao matematiku,
  što je i sam potvrdio. Kineski zid nije jedina
  ljudska tvorevina vidljiva iz svemira jer on se iz svemira uopće
  ne vidi.


  Još jedan jako raširen pogrešan podatak jest da su
  šišmiši slijepi.


  "Šišmiši nisu slijepi, oni jako dobro vide. Ovisi o vrstama,
  postoje vrste koje su više noćne i one koje su sumračne. Međutim,
  većina njih vidi. Vide u boji, neki vide crno-bijelo. Čak su u
  zadnje vrijeme rađena istraživanja koja pokazuju da šišmiši vide
  i ultravioletna zračenja", kazao je Marko Ćaleta
  s PMF-a.


  Stare su knjige izvori znanja, ali koji put i pogrešnih
  informacija. Uzmimo za primjer brontosaura, ime
  koje krasi jednu od najvećih životinja koja je ikad kročila našim
  planetom. Međutim, istina je da životinja pod tim imenom nikad
  nije postojala. 1877. znanstvenik Charles Marsh
  otkrio je apatosaura, ali je nakon toga jedan drugi znanstvenik
  mislio da je pronašao drugu vrstu koju je slavodobitno nazvao
  brontosaurom. No, brzo se uspostavilo da je pronašao već poznatu
  životinju.


  "Nekako je to ime brontosaurus zatomilo ime apatosaurusa.
  Međutim, kako se znanost razvija i uvijek ste podložni kritici
  mlađih kolega, oni su kasnije shvatili da se ipak radi o onom
  prvotnom rodu apatosaurusu i po pravilu prioriteta vratili su to
  ime", rekao je nženjer geologije Zlatan
  Barjaktarević.


  Ali krivo ime se uhvatilo i nepravedno za znanstvenika Marsha.
  Ono se povlači i danas, 140 godina kasnije. Brontosaur nikad nije
  ni postojao, ali još uvijek nije izumro. Kao niti mnoge druge
  pogrešne informacije koje neprekidno kolaju.
  Vikinzi vjerojatno nikad u boj nisu jurišali s
  rogovima na kacigama. Za tu je sliku zaslužna ni više ni manje
  nego - opera. U Wagnerovu ciklusu
  
      Prsten Nibelunga
    vikinzi su prikazani
  kao rogonje i takva je slika ostala sve do danas. Što se krivo
  uhvati, teško je ispraviti.


  "Naravno da danas postoji internet i lako dostupne informacije,
  pa djeca mogu već od malih nogu naći prave ili pouzdane
  informacije i mogu od početka učiti ispravne stvari", dodaje
  Marko Ćaleta, docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.


  Učenje je predivna stvar, a knjige, kao i usmena predaja, izvori
  su znanja. Ipak, povremeno bismo informacije trebali malo
  osvježiti da nas vlastita djeca ne bi ispravljala.
 revizija informacija 

revizija informacija

<para>
 Ne moraju to biti ekstremne i lude stvari. Lako za njih. Čini se
 da i one najobičnije svakodnevne  radimo potpuno pogrešno.
 Ako ne vjerujete meni, pitajte internet koji ionako svakodnevno
 tražite za savjete.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Odmah se stavljam u stručne ruke ruke gospodina koji se naziva
 Profesor žniranac, a svoj je život posvetio vezanju žniranaca i
 stvarno zna kako se to radi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stvari postaju iritantne kad vidimo da baš za svaku moguću stvar
 postoji netko tko nam tumači kako je baš njegova metoda dobra, a
 vaš način na koji to radite čitav život je pogrešan. Uzmimo
 najobičniju jabuku kao primjer.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovaj vodič pokazuje nam kako se jabuka jede odozgo prema dolje
 jer tada se iskoristi cijela, a tvrđi dio u sredini se pod zubima
 uopće ne osjeti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Čak ni najsmisleniji način na koji jedete svoje omiljeno voće
 nije dobar. Jer majmuni valjda bolje od nas znaju kako se jede
 banana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Lista naših pogrešaka je predugačka, a počinju već sa spavanjem.
 Kad se idemo tuširati pogrešno šamponiramo kosu, a čudno je da
 smo s higijenom uopće uspjeli negdje dogurati. Zube peremo na
 pogrešan način. Zubno meso treba navlačiti prema dolje, zubi se
 moraju prati više od dva puta na dan, ali barem pola sata nakon
 obroka, a i četkicu morate dobro protresti i osušiti prije
 vraćanja. Priznajte da ste barem jedan korak radili pogrešno. Ako
 vas je sve ovo naživciralo, smirite se i udahnite duboko.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ali jasno vam je već da i to vjerojatno radite krivo. Zbog
 suvremenog i stresnog života, svi smo barem djelomično skupljeni
 i ne možemo na pravi način disati. Ljudi, opustite se na trenutak
 i slušajte svoje tijelo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Više pogledajte u prilogu.
</para>

Svakodnevne stvari radimo na potpuno pogrešan način Sve što ste vjerovali da znate u životu, čak i one uobičajene, svakodnevne radnje koje su toliko automatizirane da ih uopće više ni ne primjećujete, čini se - radili ste krivo! Barem ako je suditi prema savjetima raznih internetskih gurua! 
  Ne moraju to biti ekstremne i lude stvari. Lako za njih. Čini se
  da i one najobičnije svakodnevne  radimo potpuno pogrešno.
  Ako ne vjerujete meni, pitajte internet koji ionako svakodnevno
  tražite za savjete.  
   
  Odmah se stavljam u stručne ruke ruke gospodina koji se naziva
  Profesor žniranac, a svoj je život posvetio vezanju žniranaca i
  stvarno zna kako se to radi.
   
  Stvari postaju iritantne kad vidimo da baš za svaku moguću stvar
  postoji netko tko nam tumači kako je baš njegova metoda dobra, a
  vaš način na koji to radite čitav život je pogrešan. Uzmimo
  najobičniju jabuku kao primjer.
   
  Ovaj vodič pokazuje nam kako se jabuka jede odozgo prema dolje
  jer tada se iskoristi cijela, a tvrđi dio u sredini se pod zubima
  uopće ne osjeti.
   
  Čak ni najsmisleniji način na koji jedete svoje omiljeno voće
  nije dobar. Jer majmuni valjda bolje od nas znaju kako se jede
  banana.
   
  Lista naših pogrešaka je predugačka, a počinju već sa spavanjem.
  Kad se idemo tuširati pogrešno šamponiramo kosu, a čudno je da
  smo s higijenom uopće uspjeli negdje dogurati. Zube peremo na
  pogrešan način. Zubno meso treba navlačiti prema dolje, zubi se
  moraju prati više od dva puta na dan, ali barem pola sata nakon
  obroka, a i četkicu morate dobro protresti i osušiti prije
  vraćanja. Priznajte da ste barem jedan korak radili pogrešno. Ako
  vas je sve ovo naživciralo, smirite se i udahnite duboko.
   
  Ali jasno vam je već da i to vjerojatno radite krivo. Zbog
  suvremenog i stresnog života, svi smo barem djelomično skupljeni
  i ne možemo na pravi način disati. Ljudi, opustite se na trenutak
  i slušajte svoje tijelo.
   
  Više pogledajte u prilogu.
 INTERNETSKI GURUI TVRDE 

INTERNETSKI GURUI TVRDE

Svakodnevne stvari radimo na potpuno pogrešan način

Svakodnevne stvari radimo potpuno krivo Sve što ste vjerovali da znate u životu, čak i one uobičajene, svakodnevne radnje koje su toliko automatizirane da ih uopće više ni ne primjećujete, čini se - radili ste krivo! Barem ako je suditi prema savjetima raznih internetskih gurua! 

<para>Sve što ste vjerovali da znate u životu, čak i one uobičajene, svakodnevne radnje koje su toliko automatizirane da ih uopće više ni ne primjećujete, čini se - radili ste krivo! Barem ako je suditi prema savjetima raznih internetskih gurua!</para>

Svakodnevne stvari radimo potpuno krivo

<para>
 Iako Wikipediju koristimo gotovo svakodnevno, stručnjacu
 upozoravaju kako je većina informacija na njoj zapravo
 kriva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prema najnovijem istraživanju, šest od deset članaka objavljenih
 na Wikipediji sadrži netočne informacije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Broj grešaka ne čudi ako se sjetimo da bilo tko može staviti bilo
 što na Wikipediju, no kako svi koriste ovu online enciklopediju,
 stručnjaci upozoravaju kako se tome mora stati na kraj.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Status quo nikome ne odgovara, pogotovo ne korisnicima koji se
 svakodnevno uzdaju u točnost podataka na Wikipediji", reko je
 jedan od istraživača.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Istraživanje je proveo <emphasis>
 Public Relations
 Journal
 </emphasis> na više od tisuću korisnika.
</para>

Više od pola informacija na Wikipediji je krivo! Idući puta kada budete htjeli posuditi neke informacije za referat, seminar ili posao s Wikipedije, razmislit dva puta. Naime, prema najnovijem istraživanju, šest od deset članaka objavljenih na ovoj online enciklopediji sadrži netočne informacije. 
  Iako Wikipediju koristimo gotovo svakodnevno, stručnjacu
  upozoravaju kako je većina informacija na njoj zapravo
  kriva.
   
  Prema najnovijem istraživanju, šest od deset članaka objavljenih
  na Wikipediji sadrži netočne informacije.
   
  Broj grešaka ne čudi ako se sjetimo da bilo tko može staviti bilo
  što na Wikipediju, no kako svi koriste ovu online enciklopediju,
  stručnjaci upozoravaju kako se tome mora stati na kraj.
   
  "Status quo nikome ne odgovara, pogotovo ne korisnicima koji se
  svakodnevno uzdaju u točnost podataka na Wikipediji", reko je
  jedan od istraživača.
   
  Istraživanje je proveo 
      Public Relations
  Journal
    na više od tisuću korisnika.
 Oprez! 

#Krivo

Što su nas sve pogrešno naučili u školi?

Što su nas sve pogrešno naučili u školi?

Što su nas sve pogrešno naučili u školi?

Što su nas sve pogrešno naučili u školi?

Svakodnevne stvari radimo na potpuno pogrešan način

Svakodnevne stvari radimo na potpuno pogrešan način

Svakodnevne stvari radimo potpuno krivo

Svakodnevne stvari radimo potpuno krivo

Više od pola informacija na Wikipediji je krivo!

Više od pola informacija na Wikipediji je krivo!