Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Play

Show

Miriše na ljubav

Život na vagi

Večera za 5 na selu

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Show videa

Promo

Arhiva

TV Katalog 

Sport

Nogomet

Rukomet

Košarka

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Sport videa

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

RTL Direkt

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vijesti videa

Vrijeme

Novosti

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Video

Specijali

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok su se filtrirale fotografije NATO večere u španjolskoj kraljevskoj palači, mnogi su brzo uočili ono što je jedna španjolska novinska stranica opisala kao sliku samita: mađarski premijer Viktor Orbán sjedi pokraj Gauthierja Destenaya, prvog istospolnog supruga čelnika države članice EU.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usred nagađanja o tome je li raspored sjedenja bio namjeran, možda znak ovomjesečne proslave Pridea, španjolska kraljevska palača nije odgovorila na zahtjev za komentar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Privlačan raspored sjedenja došao je godinu dana nakon što je Destenayin suprug, luksemburški premijer, Xavier Bettel, osudio Orbana zbog mađarskog zakona o zabrani bilo kakvog prikazivanja LGBT osoba u materijalima namijenjenim djeci.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/IgualdadLGBT/status/1542060953143050242?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1542060953143050242%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Fworld%2F2022%2Fjun%2F30%2Fluxembourg-same-sex-husband-seated-viktor-orban-nato-summit"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Biti nacionalno okrivljen, smatrati se nenormalnim, smatrati se opasnošću za mlade ljude – to nije shvaćanje da biti homoseksualac nije izbor”, rekao je Bettel, koji je 2015. postao prvi čelnik EU koji se oženio osobom istog spola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali netolerantnost je izbor", nastavio je Bettel.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tada je pozvao Orbana da razmotri potencijalnu štetu koju bi zakon mogao nanijeti mladima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Nisam ustao jedno jutro nakon što sam vidio reklamu na TV-u. Život tako ne funkcionira. To je u meni, ja to nisam odabrao. A prihvatiti sebe je dovoljno teško, pa još biti i stigmatiziran, to je previše”, poručio je.</para>

Orbana u Madridu posjeli kraj supruga premijera Luksemburga. Bettel ga ranije prozvao zbog homofobije Španjolska kraljevska palača nije se oglasila povodom nagađanja da je raspored sjedenja bio namjeran  Dok su se filtrirale fotografije NATO večere u španjolskoj kraljevskoj palači, mnogi su brzo uočili ono što je jedna španjolska novinska stranica opisala kao sliku samita: mađarski premijer Viktor Orbán sjedi pokraj Gauthierja Destenaya, prvog istospolnog supruga čelnika države članice EU.Usred nagađanja o tome je li raspored sjedenja bio namjeran, možda znak ovomjesečne proslave Pridea, španjolska kraljevska palača nije odgovorila na zahtjev za komentar.Privlačan raspored sjedenja došao je godinu dana nakon što je Destenayin suprug, luksemburški premijer, Xavier Bettel, osudio Orbana zbog mađarskog zakona o zabrani bilo kakvog prikazivanja LGBT osoba u materijalima namijenjenim djeci.“Biti nacionalno okrivljen, smatrati se nenormalnim, smatrati se opasnošću za mlade ljude – to nije shvaćanje da biti homoseksualac nije izbor”, rekao je Bettel, koji je 2015. postao prvi čelnik EU koji se oženio osobom istog spola."Ali netolerantnost je izbor", nastavio je Bettel.Tada je pozvao Orbana da razmotri potencijalnu štetu koju bi zakon mogao nanijeti mladima.“Nisam ustao jedno jutro nakon što sam vidio reklamu na TV-u. Život tako ne funkcionira. To je u meni, ja to nisam odabrao. A prihvatiti sebe je dovoljno teško, pa još biti i stigmatiziran, to je previše”, poručio je. NAMJERNO ILI SLUČAJNO? 

NAMJERNO ILI SLUČAJNO?

Orbana u Madridu posjeli kraj supruga premijera Luksemburga. Bettel ga ranije prozvao zbog homofobije

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Dajte nam naša četiri zida!' slogan je današnjeg 21. Zagreb Pridea. Prije 20 godina, po prvi je put u Hrvatskoj održana Povorka ponosa lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba koja je bila popraćena mržnjom i velikim brojem incidenata. Je li danas situacija bolja, ali i u kakvom je sjećanju njemu ostao taj 29. lipanj 2002. godine, rekao nam je Franko Dota iz Zagreb Pridea.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ja 2002. godine nisam bio u organizaciji Pridea, već sam bio prisutan kao građanin. Došao sam podržati organizaciju, sam događaj i našu zajednicu. Ta se Povorka ponosa održala u sasvim drugim okolnostima, kako u društvenim tako i u drugačijoj klimi u Gradu i državi. To je bio lipanj 2002. godine, već je oko dvije godine na vlasti bila Trećesiječanjska koalicija predvođena premijerom Ivicom Račanom. Spojile su se povoljnije društvene i političke okolnosti za organizaciju Pridea“, kazao je Dota.  </para><heading2>Bilo je više od 30 napada</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prisjetio se vrlo nemilih događaja i prijetnji koje su se dogodile toga dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Većina nasilja, prijetnji i mržnje koja se dogodila taj dan kada je povorka prolazila vrlo kratkom kružnom rutom, od Zrinjevca do Zrinjevca, je pokazala koliko će ova dvadesetogodišnja borba biti i dugotrajna i mukotrpna. Na toj su povorci, osim što je već na početku bilo incidenata po gradu, fizički napadnute i osobe koje su se s pravom ili bez prava povezivale s povorkom.</para><hmn:article id="87ac63ee-de7a-11ec-a024-f616525d9a97" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najavljeni voditelj skupa je bio napadnut prije samog početka skupa pa se mijenjao voditelj. I nakon što se povorka razišla bilo je incidenata. Bilo je između 30 i 35 fizičkih napada za koje i do sada nitko nikada nije odgovarao. Također, za vrijeme održavanja skupa na Zrinjevcu je na okupljene bačen suzavac. Bilo je i simbolički vidljivo koliko su okolnosti bile teže“, ispričao je.</para><heading2>'Razlika postoji'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak nakon 20 godina od prvog Pridea, stanje ide na bolje i razlika je vidljiva. Nasilja je manje i broj sudionika svake je godine sve veći, kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„U svakom slučaju možemo reći da se u dvadeset godina upornog, ustrajnog i hrabrog održavanja Prideova, svakako pokazuje da imaju smisla. Kada ljudi pitaju čemu Pride, dovoljno je pogledati snimke prvog Pridea i kako to izgleda zadnjih godina i kako se nadamo da će izgledati ovogodišnji. Sada imamo priliku vidjeti povorku koja je mnogo brojnija, prevladavaju mladi ljudi i ljudi iz zajednice koja ima puno veću podršku i u društvu i kulturi i u institucijama. Razlika postoji!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evidentno je da je količina nasilja i nerazumijevanja koja je postojala ne samo prve godine, nego i gotovo prvo desetljeće, sada manja. Zašto je to tako? Upravo zbog toga što se povorka održava kontinuirano svake godine. Treba vremena da se te poruke prošire i prime i tako jedan dio javnosti i društva počinje bolje razumijevati tko smo, što tražimo i zašto je bitno da postoje Prideovi. Uostalom najbrojnija smo manjina u zemlji“, poručuje Dota.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I broj policije i atmosfera na recentnijim Povorkama dosta je drugačija.</para><hmn:article id="aa242388-dc0b-11ec-8531-3e4bf5b9df82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ako uspoređujemo fotografije i ono što ja mogu reći koji sam bio na većini Prideova je da je broj policajaca koji su bili prisutni na prvim povorkama i koji su prisutni zadnjih pet do šest godina osjetno manji. Broj sudionika je povećan deset do dvadeset puta. Na prvom Prideu je bilo možda 250 do 350 ljudi, dok sada zna biti između pet i deset tisuća ljudi“, kazao je Dota.</para><heading2>'Provedba nekih zakona je loša'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je LGBTQ zajednica zakonski zaštićena i priznata. Radi se na suzbijanju diskriminacije, ali mjesta za napredak ipak ima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Kada je započeo hrvatski LGBTQ aktivizam i sam prvi Zagreb Pride, nije postojao niti jedan paragraf niti jednog zakona koji bi štitio i adresirao tematiku vezanu uz seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Danas imamo jedan, relativno, iako ne do kraja zadovoljavajući pravni okvir gdje postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije. Postoji kazneni zakon u kojem se kao motiv mržnje za počinjenje kaznenog djela navodi i seksualna orijentacija i rodni identitet. Naravno postoji Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji parovima, lezbijkama i gajevima, jamči mnoga socioekonomska i druga statusna prava slična braku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I postoji niz odluka sudova koji pokazuju da mi ne smijemo biti diskriminirani ili na bilo koji drugi način ponižavani u našem društvu. Međutim to sve skupa čeka bolju provedbu. Često su u Hrvatskoj zakoni dobri, ali je provedba loša. Dijelom se neki zakoni provode, ali ne dovoljno i ne na način koji bi jamčio punu zaštitu naših temeljnih ljudskih i građanskih prava kao punopravnih i jednakovrijednih građana i građanki ove zemlje. Svi smo građani i građanke ove zemlje i trebamo uživati ista, nikakva veća, prava i zaštitu kao i ostali“, poručio je.</para><hmn:article id="8b1cdcc6-d609-11ec-be2c-f61ef4ea43d0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>'Radimo 364 dana, ne samo jedan dan'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Između prvog i 21. Pridea, održano je njih 19. U tom je vremenu bilo i teških razdoblja, ali i razdoblja uspjeha. Ono što bih istaknuo kao jedan od najvažnijih rezultata i ishoda ovog dvadesetogodišnjeg zalaganja za našu jednakost i prihvaćenost je da je taj jedan dan Zagreb Pridea, općoj i medijskoj javnosti neprepoznatljiviji, ali da tu postoji i ostalih 364 dana u kojima se također radi. Ne postojimo samo na taj jedan dan. Ishod svog tog zajedničkog, dugotrajnog, ustrajnog zalaganja, truda, hrabrosti i novih ljudi je da smo izgradili samosvjesnu, društveno odgovornu i ponosnu LGBTQ zajednicu koja se konstituirala u društveni subjekt u ovoj zemlji. Više nikada nitko neće moći reći vi ne postojite i niste važni!“, zaključio je Franko Dota za RTL.hr.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb Pride i ove godine nastavlja glasnu i snažnu borbu protiv homofobije, bifobije, transfobije, seksizma, šovinizma, mizoginije, rasizma i svih ostalih oblika isključivosti te borbu za društvo solidarnosti, jednakopravnosti, ravnopravnosti i pravde LGBTQ osoba.</para>

Zagreb Pride za RTL.hr ususret povorci: 'Na prvoj smo napadani, desetljeće kasnije isto. Danas? Bolje je' &apos;Na prvom Prideu bilo je više od 30 napada za koje i do sada nitko nije odgovarao&apos;, kazao je Franko Dota  'Dajte nam naša četiri zida!' slogan je današnjeg 21. Zagreb Pridea. Prije 20 godina, po prvi je put u Hrvatskoj održana Povorka ponosa lezbijskih, gej, biseksualnih, transrodnih, interspolnih i queer osoba koja je bila popraćena mržnjom i velikim brojem incidenata. Je li danas situacija bolja, ali i u kakvom je sjećanju njemu ostao taj 29. lipanj 2002. godine, rekao nam je Franko Dota iz Zagreb Pridea.„Ja 2002. godine nisam bio u organizaciji Pridea, već sam bio prisutan kao građanin. Došao sam podržati organizaciju, sam događaj i našu zajednicu. Ta se Povorka ponosa održala u sasvim drugim okolnostima, kako u društvenim tako i u drugačijoj klimi u Gradu i državi. To je bio lipanj 2002. godine, već je oko dvije godine na vlasti bila Trećesiječanjska koalicija predvođena premijerom Ivicom Račanom. Spojile su se povoljnije društvene i političke okolnosti za organizaciju Pridea“, kazao je Dota.  Bilo je više od 30 napadaPrisjetio se vrlo nemilih događaja i prijetnji koje su se dogodile toga dana.„Većina nasilja, prijetnji i mržnje koja se dogodila taj dan kada je povorka prolazila vrlo kratkom kružnom rutom, od Zrinjevca do Zrinjevca, je pokazala koliko će ova dvadesetogodišnja borba biti i dugotrajna i mukotrpna. Na toj su povorci, osim što je već na početku bilo incidenata po gradu, fizički napadnute i osobe koje su se s pravom ili bez prava povezivale s povorkom.Najavljeni voditelj skupa je bio napadnut prije samog početka skupa pa se mijenjao voditelj. I nakon što se povorka razišla bilo je incidenata. Bilo je između 30 i 35 fizičkih napada za koje i do sada nitko nikada nije odgovarao. Također, za vrijeme održavanja skupa na Zrinjevcu je na okupljene bačen suzavac. Bilo je i simbolički vidljivo koliko su okolnosti bile teže“, ispričao je.'Razlika postoji'Ipak nakon 20 godina od prvog Pridea, stanje ide na bolje i razlika je vidljiva. Nasilja je manje i broj sudionika svake je godine sve veći, kaže.„U svakom slučaju možemo reći da se u dvadeset godina upornog, ustrajnog i hrabrog održavanja Prideova, svakako pokazuje da imaju smisla. Kada ljudi pitaju čemu Pride, dovoljno je pogledati snimke prvog Pridea i kako to izgleda zadnjih godina i kako se nadamo da će izgledati ovogodišnji. Sada imamo priliku vidjeti povorku koja je mnogo brojnija, prevladavaju mladi ljudi i ljudi iz zajednice koja ima puno veću podršku i u društvu i kulturi i u institucijama. Razlika postoji!Evidentno je da je količina nasilja i nerazumijevanja koja je postojala ne samo prve godine, nego i gotovo prvo desetljeće, sada manja. Zašto je to tako? Upravo zbog toga što se povorka održava kontinuirano svake godine. Treba vremena da se te poruke prošire i prime i tako jedan dio javnosti i društva počinje bolje razumijevati tko smo, što tražimo i zašto je bitno da postoje Prideovi. Uostalom najbrojnija smo manjina u zemlji“, poručuje Dota.I broj policije i atmosfera na recentnijim Povorkama dosta je drugačija.„Ako uspoređujemo fotografije i ono što ja mogu reći koji sam bio na većini Prideova je da je broj policajaca koji su bili prisutni na prvim povorkama i koji su prisutni zadnjih pet do šest godina osjetno manji. Broj sudionika je povećan deset do dvadeset puta. Na prvom Prideu je bilo možda 250 do 350 ljudi, dok sada zna biti između pet i deset tisuća ljudi“, kazao je Dota.'Provedba nekih zakona je loša'Danas je LGBTQ zajednica zakonski zaštićena i priznata. Radi se na suzbijanju diskriminacije, ali mjesta za napredak ipak ima.„Kada je započeo hrvatski LGBTQ aktivizam i sam prvi Zagreb Pride, nije postojao niti jedan paragraf niti jednog zakona koji bi štitio i adresirao tematiku vezanu uz seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Danas imamo jedan, relativno, iako ne do kraja zadovoljavajući pravni okvir gdje postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije. Postoji kazneni zakon u kojem se kao motiv mržnje za počinjenje kaznenog djela navodi i seksualna orijentacija i rodni identitet. Naravno postoji Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji parovima, lezbijkama i gajevima, jamči mnoga socioekonomska i druga statusna prava slična braku.I postoji niz odluka sudova koji pokazuju da mi ne smijemo biti diskriminirani ili na bilo koji drugi način ponižavani u našem društvu. Međutim to sve skupa čeka bolju provedbu. Često su u Hrvatskoj zakoni dobri, ali je provedba loša. Dijelom se neki zakoni provode, ali ne dovoljno i ne na način koji bi jamčio punu zaštitu naših temeljnih ljudskih i građanskih prava kao punopravnih i jednakovrijednih građana i građanki ove zemlje. Svi smo građani i građanke ove zemlje i trebamo uživati ista, nikakva veća, prava i zaštitu kao i ostali“, poručio je.'Radimo 364 dana, ne samo jedan dan'Između prvog i 21. Pridea, održano je njih 19. U tom je vremenu bilo i teških razdoblja, ali i razdoblja uspjeha. Ono što bih istaknuo kao jedan od najvažnijih rezultata i ishoda ovog dvadesetogodišnjeg zalaganja za našu jednakost i prihvaćenost je da je taj jedan dan Zagreb Pridea, općoj i medijskoj javnosti neprepoznatljiviji, ali da tu postoji i ostalih 364 dana u kojima se također radi. Ne postojimo samo na taj jedan dan. Ishod svog tog zajedničkog, dugotrajnog, ustrajnog zalaganja, truda, hrabrosti i novih ljudi je da smo izgradili samosvjesnu, društveno odgovornu i ponosnu LGBTQ zajednicu koja se konstituirala u društveni subjekt u ovoj zemlji. Više nikada nitko neće moći reći vi ne postojite i niste važni!“, zaključio je Franko Dota za RTL.hr.Zagreb Pride i ove godine nastavlja glasnu i snažnu borbu protiv homofobije, bifobije, transfobije, seksizma, šovinizma, mizoginije, rasizma i svih ostalih oblika isključivosti te borbu za društvo solidarnosti, jednakopravnosti, ravnopravnosti i pravde LGBTQ osoba. 21. POVORKA PONOSA 

21. POVORKA PONOSA

Zagreb Pride za RTL.hr ususret povorci: 'Na prvoj smo napadani, desetljeće kasnije isto. Danas? Bolje je'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Organizatori Hoda za život, Udruga Vigilare i U ime obitelji, podigli su tužbu protiv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog, kako ističu, diskriminacije jer im je uoči tog događaja održanog 14. svibnja, zabranio zastave na za to predviđenim javnim površinama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glede Tomaševićeva diskriminirajućeg postupka naći ćemo se na sudu", poručio je predsjednik udruge Vigilare Vice Batarelo u petak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Batarelo je objasnio kako ne traže 'ništa više, niti manje', nego što imaju druge grupacije u Zagrebu, a to su jednaka pravila i mogućnosti, što ovdje, ocjenjuje, nije bio slučaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možete se i ne morate složiti s ciljevima, ali grad i gradski jarboli nisu osobno vlasništvo Tomaševića i ne može ih on davati samo svojim ‘frendovima’, a drugima ne! A to se vidjelo: čim je naše zastave zabranio, odmah su idući dan osvanule LGBTQ zastave, kao nekakav izraz moći - vlasti i vrhovništva", rekao je predsjednik udruge Vigilare Vice Batarelo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da zagrebački gradonačelnik Tomašević "manipulira i govori neistine o nekom pokroviteljstvu", jer nisu ni tražili niti trebaju tražiti pokroviteljstvo za javni događaj.</para><hmn:article id="aa242388-dc0b-11ec-8531-3e4bf5b9df82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Batarelo napominje da Tomašević mijenja pravila kako se njemu sviđa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njegov Ured za prostorno uređenje je mjesec dana prije Hoda (za život) odobrio zastave, a onda ih je gradonačelnik - jer mu se Hod osobno ne sviđa - dva dana prije Hoda jednostavno zabranio“, podsjetio je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Karlo Novosel iz udruge U ime obitelji rekao je da je 'zabrinut i žalostan' zbog takvog postupanja gradonačelnika Tomaševića koji je 'svojim ponašanjem Zagreb vratio u srednji vijek'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također Tomaševića je prozvao za "diktatorstvo i neinkluzivnost, kršenje prava na jednakost i ravnopravnost te mizoginiju, mizandriju i heterofobiju".</para>

Pokrenuta tužba protiv gradonačelnika Tomaševića zbog zabrane zastava Hoda za život Gradonačelnik je prozvan za &apos;diktatorstvo i neinkluzivnost, kršenje prava na jednakost i ravnopravnost te mizoginiju, mizandriju i heterofobiju&apos; Organizatori Hoda za život, Udruga Vigilare i U ime obitelji, podigli su tužbu protiv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog, kako ističu, diskriminacije jer im je uoči tog događaja održanog 14. svibnja, zabranio zastave na za to predviđenim javnim površinama."Glede Tomaševićeva diskriminirajućeg postupka naći ćemo se na sudu", poručio je predsjednik udruge Vigilare Vice Batarelo u petak.Batarelo je objasnio kako ne traže 'ništa više, niti manje', nego što imaju druge grupacije u Zagrebu, a to su jednaka pravila i mogućnosti, što ovdje, ocjenjuje, nije bio slučaj."Možete se i ne morate složiti s ciljevima, ali grad i gradski jarboli nisu osobno vlasništvo Tomaševića i ne može ih on davati samo svojim ‘frendovima’, a drugima ne! A to se vidjelo: čim je naše zastave zabranio, odmah su idući dan osvanule LGBTQ zastave, kao nekakav izraz moći - vlasti i vrhovništva", rekao je predsjednik udruge Vigilare Vice Batarelo.Kaže da zagrebački gradonačelnik Tomašević "manipulira i govori neistine o nekom pokroviteljstvu", jer nisu ni tražili niti trebaju tražiti pokroviteljstvo za javni događaj.Batarelo napominje da Tomašević mijenja pravila kako se njemu sviđa."Njegov Ured za prostorno uređenje je mjesec dana prije Hoda (za život) odobrio zastave, a onda ih je gradonačelnik - jer mu se Hod osobno ne sviđa - dva dana prije Hoda jednostavno zabranio“, podsjetio je. Karlo Novosel iz udruge U ime obitelji rekao je da je 'zabrinut i žalostan' zbog takvog postupanja gradonačelnika Tomaševića koji je 'svojim ponašanjem Zagreb vratio u srednji vijek'.Također Tomaševića je prozvao za "diktatorstvo i neinkluzivnost, kršenje prava na jednakost i ravnopravnost te mizoginiju, mizandriju i heterofobiju". 'naći ćemo se na sudu' 

'naći ćemo se na sudu'

Pokrenuta tužba protiv gradonačelnika Tomaševića zbog zabrane zastava Hoda za život

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pazinska policija uhitila je 61-godišnjeg muškarca zbog sumnje da je skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu, priopćila je PU istarska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je izvijestila da je dovršila kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjakom te je utvrdila sumnju da je počinio kazneno djelo oštećenje tuđe stvari.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Muškarca se sumnjiči da je 1. lipnja oko 19 sati u Ulici Joakima Rakovca u Pazinu s jarbola skinuo i oštetio LGBTQ zastavu. S obzirom na to da je kazneno djelo počinio iz niskih pobuda, muškarac je po dovršetku kriminalističkog istraživanja u večernjim satima 2. lipnja priveden u pritvorsku jedinicu PU istarske", priopćila je PU istarska.</para>

Muškarac skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu. Priveden je Priveden je nakon kriminalističkog istraživanja  Pazinska policija uhitila je 61-godišnjeg muškarca zbog sumnje da je skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu, priopćila je PU istarska.Policija je izvijestila da je dovršila kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjakom te je utvrdila sumnju da je počinio kazneno djelo oštećenje tuđe stvari."Muškarca se sumnjiči da je 1. lipnja oko 19 sati u Ulici Joakima Rakovca u Pazinu s jarbola skinuo i oštetio LGBTQ zastavu. S obzirom na to da je kazneno djelo počinio iz niskih pobuda, muškarac je po dovršetku kriminalističkog istraživanja u večernjim satima 2. lipnja priveden u pritvorsku jedinicu PU istarske", priopćila je PU istarska. u pazinu  

u pazinu 

Muškarac skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu. Priveden je

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi ljudi u Hrvatskoj ne usude se priznati da su gay i život provode u neprestanom strahu i nelagodi, no to nije slučaj i kod 30-godišnjeg Renata Samardžića koji je otvoreno i javno priznao da je gay. Ispričao nam je kako se osjećao na samom početku, ali i kako se osjeća danas.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Nije me toliko bilo strah, već je konstantno postojala ta neugoda zbog toga što znam da me tamo neki ljudi mrze i ne žele mi dobro, ali ne bih rekao da sam bio u strahu. Ja sam oduvijek bio sam svoj čovjek i nije me briga što ljudi pričaju o meni. Neshvatljivo mi je to da netko prati moj život, život mojih prijatelja i svih tih ljudi koje društvo ne voli“, kaže Renato.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Renato Samardžić, 30-godišnji je content creator i voditelj društvenih mreža. Završio je magisterij anglistike i južnoslavenskih jezika na Filozofskom fakultetu. Prvi je hrvatski YouTuber koji je priznao da je gay. Danas se više toliko ne bavi snimanjem za YouTube, ali ga je zato zaintrigirao TikTok na kojem redovno nailazi na zastrašujuće komentare i prijetnje smrću. Svoj prvi javni istup imao je 2013. godine kada je objavio video o Željki Markić i referendumu o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CHhjxKSpRuw/?igshid=YmMyMTA2M2Y%3D&amp;fbclid=IwAR1rbY2j8gSDgJz4-0DldKr0szZtgXAia_k0G4lTkgM-IRBOLj3wcIR4rTM"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Jako me bila naživcirala Željka Markić. Kako sam tada živio u Poljskoj i fizički nisam mogao napraviti puno, shvatio sam da postoji opcija videa koji sam odlučio objaviti na YouTubeu. Morao sam reagirati zbog bijesa i neugode što neki ljudi misle da mogu upravljati mojim životom“, kazao nam je Renato.</para><heading2>'Znam koja mjesta trebam izbjegavati'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada se vratio u Hrvatsku, aktivno se angažirao s organizacijom Iskorak, Zagreb Prideom i ostalim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i LGBTQ životima u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nerijetko smo svjedoci homofobnih napada u svim dijelovima Hrvatske. Renato kaže da se osjeća sigurno, ali da izbjegava sumnjiva mjesta i pazi da se ne dovede u potencijalno opasnu situaciju. Ipak i on, unatoč oprezu, ima loših iskustava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Što se tiče mog mozga i mog tijela, mogu reći da se poprilično sigurno osjećam, ali znam da se drugi ne osjećaju sigurno i ne žive kao ja. Sada govorim u ime cijele zajednice ili barem jednog dijela jer sam svjestan i upoznat s ljudima koje je strah i ne osjećaju se sigurno. Ja sam poprilično samouvjeren. Živim jednim normalnim životom po pitanju nekih svojih uživanja i životnih prava i ostalih segmenata života, ali kažem, puno ljudi se tako ne osjeća i ne razmišlja isto kao i ja. Dobio sam jako puno poruka od drugih da im je super na pet minuta pobjeći iz stvarnosti i pogledati taj YouTube ili TikTok video jer primjerice žive u nekom selu i teško im je. I ja sam iskusio tu hrvatsku centralizaciju i vidio neku razliku otkad sam u Zagrebu“, ispričao nam je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Osjećam se poprilično sigurno. Znam što trebam izbjegavati i koja su sve mjesta sumnjiva. Čini mi se da imam dobru procjenu psihologije ljudi. Odmah ih u startu izbjegnem. Ne ulazim u bilo kakve odnose sa sumnjivim ljudima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mene i moje prijatelje napali su ispod mosta kod kluba Močvare gdje smo se družili. Tada nisam bio svjestan da se tamo okuplja ekipa koja možda nije toliko prijateljski raspoložena prema LGBTQ populaciji. U Močvari je bio post pride party i napali su nas. Svatko je od nas dobio udarac, ništa ozbiljno po život, ali smo bježali. Tamo recimo više ne idem“, kazao je Renato.</para><heading2>'Pokupio sam šaku u glavu'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je loših iskustava u nekim manjim mjestima u kojima, tvrdi, treba pripaziti na izgled i odjeću, ali poručuje da nikada nije klonuo duhom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Jednom sam primjerice obukao tajice i pokupio šaku u glavu. Jednostavno svijest ljudi u manjim sredinama ipak nije na tom nivou gdje ja mogu biti siguran. Izbjegavam takva mjesta gdje bi mi se to moglo dogoditi, ne treba mi to u životu. Bit ću na mjestima gdje sam siguran i gdje mi je dobro i gdje ne moram razmišljati što nosim na sebi. To njihovo nezadovoljstvo vlastitim životom nije moj problem. Ako se oni iskaljuju na meni, to nije moj problem i ne želim tome pridavati veliku pozornost jer kada se ti uključiš u taj sukob, to će ih dodatno raspaliti. Oni žele komunikaciju s nama na taj način. Oduvijek sam ignorirao ružne komentare i upadice, ali znalo mi se dogoditi da puknem i reagiram, ali sam shvatio da onda situacija bude još gora. Ignoriranje ih najviše boli.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/reel/Cc-lHTzjlfr/?igshid=YmMyMTA2M2Y%3D&amp;fbclid=IwAR3SSEfZSwuBIhOrQimR2evt0M4qS6yprrJJpAOBP1bVQBxfyDL1oy6zMME"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sva ta loša iskustva nikada me nisu pokolebala da sam pomislio da se vratim 'natrag u ormar', da se rasplačem ili da mislim da je sa mnom nešto krivo. To su jednostavno ljudi koji ne razumiju, koji nisu educirani, koji su netrpeljivi, koji nemaju tolerancije. Imaju taj neki svoj kalup i tako žive i kada se nađe neki 'outsider', dođe do sukoba“, poručio je.</para><heading2>'Vikali su mi pederu, pič***…'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da danas ima puno više samopouzdanja i da glavu uvijek drži uspravno. Ružni komentari na internetu dio su njegove svakodnevice i s njima se odlično nosi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Kada bih u srednjoj školi obukao ono što nosim danas, ljudi su mi znali vikati 'pederu', 'pičk***, 'baletanko' i sl. Danas toga više nema, ne znam je li do mog samopouzdanja jer nisam nešto dramatično promijenio svoj izgled od tada. Ipak, na internetu je to i dalje jako loše. Pišu mi da umrem, da se ubijem, da ne zaslužujem živjeti, da sam nakaza i tome slično. Na TikToku radim videe o tome kako je biti gay na Balkanu i s tim se volim šaliti. Nekad znam brisati i filtrirati takve komentare, ali sada sam ih ostavio da se vidi kakav je Balkan. Presnimio sam te komentare i napravio novi video samo da ljudi vide kakve komentare ja dobivam samo zato što sam gay i što sam iskomentirao što meni ljudi govore. Kada meni kažu: 'Mrš pederično' i ja to spomenem i na to dobijem komentare poput: 'Tako treba! To i zaslužuješ. Mrš iz moje zemlje', ispričao je Renato Samardžić.</para><hmn:tiktok src="https://www.tiktok.com/@leshotok/video/7091967454905224453?_t=8SfAuQYy6j7&amp;_r=1"/><heading2>'Hrvatska napreduje'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da, iako spor, napredak se u Hrvatskoj vidi i osjeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Baš sam u četvrtak proslavio 30. rođendan i jako me razveselila vijest da je u Hrvatskoj, napokon, omogućeno posvajanje djece istospolnim parovima. To mi je bio lijep poklon za rođendan. Što se tiče zakonske regulative, Hrvatska napreduje. Mislim da kada se sada nešto s autoritativne strane postavi na taj način da je nešto dozvoljeno, onda se i društvo drugačije ponaša. To će posvajanje i dalje biti nekakva borba, ali postoji grupa ljudi u Hrvatskoj koja će vidjeti da je to nama sada dozvoljeno na zakonskoj razini te će preispitati svoje stavove. </para><heading2>'Teže je mijenjati mozgove, nego papire'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zadnjih deset godina, pomak u Hrvatskoj postoji, malo je usporeniji od ostatka Europske unije. Što se tiče društvenih aspekata, ja bez previše razmišljanja znam obući 'crop top' i u njemu prošetati ili znam biti malo više feminiziran što se isto tako jako dugo izbjegavalo u javnosti jer je postojala velika vjerojatnost da će te netko prebiti. Sada vidim da hodamo puno slobodnije i hrabrije gradom nego prije. Ne znam čega je to sve posljedica, ali pomak se vidi i to dolazi s godinama. Svakako je teže mijenjati mozgove, nego papire.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Okružio sam se ljudima koji me razumiju, vole i žele. To nekada nije bilo tako jer te sistem ugura u okruženje poput srednje škole gdje ne možeš birati tko će sjediti pored tebe i oko tebe, ali danas kada više nisam u tom nekom sistemu, počevši od fakulteta koji je bio jako liberalan po tom pitanju. Okružio sam se mentalitetom koji mi paše. Činjenica je da idemo na bolje, ali nisam siguran da idemo u smjeru u kojem bismo trebali ići. Meni nije dobro kada se netko postavi tako da ga nije briga i da im je u redu da LGBTQ zajednica ima svoja prava dokle god to ne bude u njihovom osobnom okruženju. Ljudi bi trebali to istinski prihvatiti“, kazao je Renato Samardžić za RTL.hr.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je i Renato primijetio, napredak u Hrvatskoj se događa, ali jako sporo. Zakonski, LGBTQ zajednica sve je više zaštićena, ali mentalitet, svijest i iskreno prihvaćanje, nešto su na čemu će se svakako još puno morati raditi.</para>

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje' &apos;Jednom sam primjerice obukao tajice i pokupio šaku u glavu&apos;, ispričao je Renato Mnogi ljudi u Hrvatskoj ne usude se priznati da su gay i život provode u neprestanom strahu i nelagodi, no to nije slučaj i kod 30-godišnjeg Renata Samardžića koji je otvoreno i javno priznao da je gay. Ispričao nam je kako se osjećao na samom početku, ali i kako se osjeća danas.„Nije me toliko bilo strah, već je konstantno postojala ta neugoda zbog toga što znam da me tamo neki ljudi mrze i ne žele mi dobro, ali ne bih rekao da sam bio u strahu. Ja sam oduvijek bio sam svoj čovjek i nije me briga što ljudi pričaju o meni. Neshvatljivo mi je to da netko prati moj život, život mojih prijatelja i svih tih ljudi koje društvo ne voli“, kaže Renato.Renato Samardžić, 30-godišnji je content creator i voditelj društvenih mreža. Završio je magisterij anglistike i južnoslavenskih jezika na Filozofskom fakultetu. Prvi je hrvatski YouTuber koji je priznao da je gay. Danas se više toliko ne bavi snimanjem za YouTube, ali ga je zato zaintrigirao TikTok na kojem redovno nailazi na zastrašujuće komentare i prijetnje smrću. Svoj prvi javni istup imao je 2013. godine kada je objavio video o Željki Markić i referendumu o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj.„Jako me bila naživcirala Željka Markić. Kako sam tada živio u Poljskoj i fizički nisam mogao napraviti puno, shvatio sam da postoji opcija videa koji sam odlučio objaviti na YouTubeu. Morao sam reagirati zbog bijesa i neugode što neki ljudi misle da mogu upravljati mojim životom“, kazao nam je Renato.'Znam koja mjesta trebam izbjegavati'Kada se vratio u Hrvatsku, aktivno se angažirao s organizacijom Iskorak, Zagreb Prideom i ostalim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i LGBTQ životima u Hrvatskoj. Nerijetko smo svjedoci homofobnih napada u svim dijelovima Hrvatske. Renato kaže da se osjeća sigurno, ali da izbjegava sumnjiva mjesta i pazi da se ne dovede u potencijalno opasnu situaciju. Ipak i on, unatoč oprezu, ima loših iskustava.„Što se tiče mog mozga i mog tijela, mogu reći da se poprilično sigurno osjećam, ali znam da se drugi ne osjećaju sigurno i ne žive kao ja. Sada govorim u ime cijele zajednice ili barem jednog dijela jer sam svjestan i upoznat s ljudima koje je strah i ne osjećaju se sigurno. Ja sam poprilično samouvjeren.  Živim jednim normalnim životom po pitanju nekih svojih uživanja i životnih prava i ostalih segmenata života, ali kažem, puno ljudi se tako ne osjeća i ne razmišlja isto kao i ja. Dobio sam jako puno poruka od drugih da im je super na pet minuta pobjeći iz stvarnosti i pogledati taj YouTube ili TikTok video jer primjerice žive u nekom selu i teško im je. I ja sam iskusio tu hrvatsku centralizaciju i vidio neku razliku otkad sam u Zagrebu“, ispričao nam je. „Osjećam se poprilično sigurno. Znam što trebam izbjegavati i koja su sve mjesta sumnjiva. Čini mi se da imam dobru procjenu psihologije ljudi. Odmah ih u startu izbjegnem. Ne ulazim u bilo kakve odnose sa sumnjivim ljudima.Mene i moje prijatelje napali su ispod mosta kod kluba Močvare gdje smo se družili. Tada nisam bio svjestan da se tamo okuplja ekipa koja možda nije toliko prijateljski raspoložena prema LGBTQ populaciji. U Močvari je bio post pride party i napali su nas. Svatko je od nas dobio udarac, ništa ozbiljno po život, ali smo bježali. Tamo recimo više ne idem“, kazao je Renato.'Pokupio sam šaku u glavu'Imao je loših iskustava u nekim manjim mjestima u kojima, tvrdi, treba pripaziti na izgled i odjeću, ali poručuje da nikada nije klonuo duhom.„Jednom sam primjerice obukao tajice i pokupio šaku u glavu. Jednostavno svijest ljudi u manjim sredinama ipak nije na tom nivou gdje ja mogu biti siguran. Izbjegavam takva mjesta gdje bi mi se to moglo dogoditi, ne treba mi to u životu. Bit ću na mjestima gdje sam siguran i gdje mi je dobro i gdje ne moram razmišljati što nosim na sebi. To njihovo nezadovoljstvo vlastitim životom nije moj problem. Ako se oni iskaljuju na meni, to nije moj problem i ne želim tome pridavati veliku pozornost jer kada se ti uključiš u taj sukob, to će ih dodatno raspaliti. Oni žele komunikaciju s nama na taj način. Oduvijek sam ignorirao ružne komentare i upadice, ali znalo mi se dogoditi da puknem i reagiram, ali sam shvatio da onda situacija bude još gora. Ignoriranje ih najviše boli.Sva ta loša iskustva nikada me nisu pokolebala da sam pomislio da se vratim 'natrag u ormar', da se rasplačem ili da mislim da je sa mnom nešto krivo. To su jednostavno ljudi koji ne razumiju, koji nisu educirani, koji su netrpeljivi, koji nemaju tolerancije. Imaju taj neki svoj kalup i tako žive i kada se nađe neki 'outsider', dođe do sukoba“, poručio je.'Vikali su mi pederu, pič***…'Kaže da danas ima puno više samopouzdanja i da glavu uvijek drži uspravno. Ružni komentari na internetu dio su njegove svakodnevice i s njima se odlično nosi.„Kada bih u srednjoj školi obukao ono što nosim danas, ljudi su mi znali vikati 'pederu', 'pičk***, 'baletanko' i sl. Danas toga više nema, ne znam je li do mog samopouzdanja jer nisam nešto dramatično promijenio svoj izgled od tada. Ipak, na internetu je to i dalje jako loše. Pišu mi da umrem, da se ubijem, da ne zaslužujem živjeti, da sam nakaza i tome slično. Na TikToku radim videe o tome kako je biti gay na Balkanu i s tim se volim šaliti. Nekad znam brisati i filtrirati takve komentare, ali sada sam ih ostavio da se vidi kakav je Balkan. Presnimio sam te komentare i napravio novi video samo da ljudi vide kakve komentare ja dobivam samo zato što sam gay i što sam iskomentirao što meni ljudi govore. Kada meni kažu: 'Mrš pederično' i ja to spomenem i na to dobijem komentare poput: 'Tako treba! To i zaslužuješ. Mrš iz moje zemlje', ispričao je Renato Samardžić.'Hrvatska napreduje'Tvrdi da, iako spor, napredak se u Hrvatskoj vidi i osjeti.„Baš sam u četvrtak proslavio 30. rođendan i jako me razveselila vijest da je u Hrvatskoj, napokon, omogućeno posvajanje djece istospolnim parovima. To mi je bio lijep poklon za rođendan. Što se tiče zakonske regulative, Hrvatska napreduje. Mislim da kada se sada nešto s autoritativne strane postavi na taj način da je nešto dozvoljeno, onda se i društvo drugačije ponaša. To će posvajanje i dalje biti nekakva borba, ali postoji grupa ljudi u Hrvatskoj koja će vidjeti da je to nama sada dozvoljeno na zakonskoj razini te će preispitati svoje stavove. 'Teže je mijenjati mozgove, nego papire'U zadnjih deset godina, pomak u Hrvatskoj postoji, malo je usporeniji od ostatka Europske unije. Što se tiče društvenih aspekata, ja bez previše razmišljanja znam obući 'crop top' i u njemu prošetati ili znam biti malo više feminiziran što se isto tako jako dugo izbjegavalo u javnosti jer je postojala velika vjerojatnost da će te netko prebiti. Sada vidim da hodamo puno slobodnije i hrabrije gradom nego prije. Ne znam čega je to sve posljedica, ali pomak se vidi i to dolazi s godinama. Svakako je teže mijenjati mozgove, nego papire.Okružio sam se ljudima koji me razumiju, vole i žele. To nekada nije bilo tako jer te sistem ugura u okruženje poput srednje škole gdje ne možeš birati tko će sjediti pored tebe i oko tebe, ali danas kada više nisam u tom nekom sistemu, počevši od fakulteta koji je bio jako liberalan po tom pitanju. Okružio sam se mentalitetom koji mi paše. Činjenica je da idemo na bolje, ali nisam siguran da idemo u smjeru u kojem bismo trebali ići. Meni nije dobro kada se netko postavi tako da ga nije briga i da im je u redu da LGBTQ zajednica ima svoja prava dokle god to ne bude u njihovom osobnom okruženju. Ljudi bi trebali to istinski prihvatiti“, kazao je Renato Samardžić za RTL.hr.Kako je i Renato primijetio, napredak u Hrvatskoj se događa, ali jako sporo. Zakonski, LGBTQ zajednica sve je više zaštićena, ali mentalitet, svijest i iskreno prihvaćanje, nešto su na čemu će se svakako još puno morati raditi. VELIKA ISPOVIJEST 

VELIKA ISPOVIJEST

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više od stotinu rimokatoličkih župa u Njemačkoj ovog je tjedna održalo bogoslužja tijekom kojih su blagoslovljeni homoseksualni parovi, unatoč tomu što je riječ o praksi koju službeni Vatikan ne odobrava, kao ni većina njemačkih biskupa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bogoslužja za osobe koje nisu heteroseksualne ili one čiji se rodni identitet razlikuje od spola koji su imali pri rođenju, dio su niza povijesnih reformi unutar crkve u Njemačkoj koja se našla na udaru Rima zbog svoje progresivne prirode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rainer Teuber, odgojitelj iz Essena i član LGBTQ inicijativa #OutInChurch i #liebegewinnt ("ljubav pobjeđuje") za dpa je rekao da se veseli "proslavi svoje veze u sklopu naše župe, s članovima obitelji i u krugu prijatelja."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osmjeli li se osam ili devet biskupa iz Njemačke i blagoslovi queer parove, ne vjerujem da će biti toliko kritika iz Rima", rekao je aktivist.</para><hmn:article id="a0d719b8-b9f4-11ec-95f7-0242ac12004e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teuber i njegov suprug Karl-Heinz Armeloh vjeruju u promjenu crkve iznutra, ali istodobno žele i da crkva prizna pogreške počinjene u prošlosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko mi nikada dosad nije prišao i rekao: Ovo je stvarno bilo s****e, pogriješili smo," rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poziv na blagoslov queer parova širom Njemačke uslijedio je kao reakcija na dekret što ga je Vatikan izdao 15. ožujka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njime se naglašava crkvena zabrana koju bi trebali ispoštovati svi oni svećenici koji se zalažu za Božji blagoslov za homoseksualne parove, jer u dekretu stoji da "Bog ne blagoslivlja i ne može blagosloviti grijeh".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skupina od 16 njemačkih svećenika i volontera organizirala je potpisivanje peticije koja je u svega nekoliko dana prikupila više od 2000 potpisa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ohrabreni odazivom, odlučili su poduzeti korak dalje i proglasiti 10. svibnja - datum odabran zbog povezanosti s Noom, s kojim je Bog u Bibliji sklopio savez poslavši mu u zalog dugu, simbol koji je usvojila i L.G.B.T.Q. zajednica - danom održavanja ceremonije blagoslova svih parova, a posebno onih koji žive u istospolnim zajednicama.</para>

Njemačke katoličke župe blagoslovile homoseksualne parove iako to Vatikan ne odobrava &apos;Osmjeli li se osam ili devet biskupa iz Njemačke i blagoslovi queer parove, ne vjerujem da će biti toliko kritika iz Rima&apos;, rekao je aktivist Više od stotinu rimokatoličkih župa u Njemačkoj ovog je tjedna održalo bogoslužja tijekom kojih su blagoslovljeni homoseksualni parovi, unatoč tomu što je riječ o praksi koju službeni Vatikan ne odobrava, kao ni većina njemačkih biskupa.Bogoslužja za osobe koje nisu heteroseksualne ili one čiji se rodni identitet razlikuje od spola koji su imali pri rođenju, dio su niza povijesnih reformi unutar crkve u Njemačkoj koja se našla na udaru Rima zbog svoje progresivne prirode.Rainer Teuber, odgojitelj iz Essena i član LGBTQ inicijativa #OutInChurch i #liebegewinnt ("ljubav pobjeđuje") za dpa je rekao da se veseli "proslavi svoje veze u sklopu naše župe, s članovima obitelji i u krugu prijatelja.""Osmjeli li se osam ili devet biskupa iz Njemačke i blagoslovi queer parove, ne vjerujem da će biti toliko kritika iz Rima", rekao je aktivist.Teuber i njegov suprug Karl-Heinz Armeloh vjeruju u promjenu crkve iznutra, ali istodobno žele i da crkva prizna pogreške počinjene u prošlosti."Nitko mi nikada dosad nije prišao i rekao: Ovo je stvarno bilo s****e, pogriješili smo," rekao je.Poziv na blagoslov queer parova širom Njemačke uslijedio je kao reakcija na dekret što ga je Vatikan izdao 15. ožujka.Njime se naglašava crkvena zabrana koju bi trebali ispoštovati svi oni svećenici koji se zalažu za Božji blagoslov za homoseksualne parove, jer u dekretu stoji da "Bog ne blagoslivlja i ne može blagosloviti grijeh".Skupina od 16 njemačkih svećenika i volontera organizirala je potpisivanje peticije koja je u svega nekoliko dana prikupila više od 2000 potpisa.Ohrabreni odazivom, odlučili su poduzeti korak dalje i proglasiti 10. svibnja - datum odabran zbog povezanosti s Noom, s kojim je Bog u Bibliji sklopio savez poslavši mu u zalog dugu, simbol koji je usvojila i L.G.B.T.Q. zajednica - danom održavanja ceremonije blagoslova svih parova, a posebno onih koji žive u istospolnim zajednicama. 'ljubav pobjeđuje' 

'ljubav pobjeđuje'

Njemačke katoličke župe blagoslovile homoseksualne parove iako to Vatikan ne odobrava

<para>
 Caitlyn Jenner u četvrtak je
 obznanila da žali što je u predizbornoj kampanji 2016.
 poduprla predsjednika Donalda Trumpa, vjerujući
 da će zaštititi LGBTQ zajednicu. 
</para>
<para>
 "Nažalost, pogriješila sam", napisala je u kolumni objavljenoj u
 Washington Postu. 
</para>
<para>
 "Predsjednik kontinuirano napada transrodnu zajednicu koja je
 otprije marginalizirana. On neprestano negira naše postojanje.
 Vrijeđa nam dostojanstvo nastojeći na taj način dobiti što
 veću potporu ekstremno desno orijentiranih članova
 svoje stranke", napisala je Jenner. 
</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/BpXmFTDBi_2/?utm_source=ig_embed&amp;utm_medium=loading"/>
<para>
 Administracija američkog predsjednika planira uskoro definirati
 seksualni identitet prema spolnim organima koje osoba ima pri
 rođenju, izvijestio je New York Times u nedjelju, što bi moglo
 lišiti transrodne osobe mogućnosti da budu službeno priznate kao
 takve.
</para>
<para>
 Američko ministarstvo zdravstva predlaže utvrđivanje pravne
 definicije spolnog identiteta.
</para>
<para>
 "Spol određuje status pojedinca kao muško ili žensko, prema
 nepromjenjivim biološkim osobinama koje se mogu identificirati po
 rođenju ili prije njega", piše ministarstvo u prijedlogu
 definicije, a prenosi New York Times.
</para>
<para>
 "Spol koji je naveden u rodnom listu osobe mora predstavljati
 definitivan dokaz spola osobe, osim ako ga ne pobiju pouzdani
 genetski dokazi", dodaje se u tekstu.
</para>
<para>
 Od dolaska u Bijelu kuću u siječnju 2017. Donald
 Trump je promijenio nekoliko mjera zaštite transrodnih
 osoba i zajednice LGBTQ osoba.
</para>

Caitlyn Jenner o Trumpu: 'Mislila sam da će pomoći LGBTQ zajednici. Pogriješila sam' Caitlyn Jenner je u kolumni za Washington Post u kojoj je napisala da žali što je u predizbornoj kampanji prije dvije godine poduprla Donalda Trumpa 
   Caitlyn Jenner u četvrtak je
  obznanila da žali što je u predizbornoj kampanji 2016.
  poduprla predsjednika Donalda Trumpa, vjerujući
  da će zaštititi LGBTQ zajednicu. 


  "Nažalost, pogriješila sam", napisala je u kolumni objavljenoj u
  Washington Postu. 


  "Predsjednik kontinuirano napada transrodnu zajednicu koja je
  otprije marginalizirana. On neprestano negira naše postojanje.
  Vrijeđa nam dostojanstvo nastojeći na taj način dobiti što
  veću potporu ekstremno desno orijentiranih članova
  svoje stranke", napisala je Jenner. 



  Administracija američkog predsjednika planira uskoro definirati
  seksualni identitet prema spolnim organima koje osoba ima pri
  rođenju, izvijestio je New York Times u nedjelju, što bi moglo
  lišiti transrodne osobe mogućnosti da budu službeno priznate kao
  takve.


  Američko ministarstvo zdravstva predlaže utvrđivanje pravne
  definicije spolnog identiteta.


  "Spol određuje status pojedinca kao muško ili žensko, prema
  nepromjenjivim biološkim osobinama koje se mogu identificirati po
  rođenju ili prije njega", piše ministarstvo u prijedlogu
  definicije, a prenosi New York Times.


  "Spol koji je naveden u rodnom listu osobe mora predstavljati
  definitivan dokaz spola osobe, osim ako ga ne pobiju pouzdani
  genetski dokazi", dodaje se u tekstu.


  Od dolaska u Bijelu kuću u siječnju 2017. Donald
  Trump je promijenio nekoliko mjera zaštite transrodnih
  osoba i zajednice LGBTQ osoba.
 žali što ga je poduprla 

žali što ga je poduprla

Caitlyn Jenner o Trumpu: 'Mislila sam da će pomoći LGBTQ zajednici. Pogriješila sam'

<para>
 S obzirom na to da je lipanj u Americi proglašen
 kao "Mjesec ponosa" LGBTQ
 populacije, pjevačica Ariana Grande je
 poslala otvoreno pismo podrške u kojem se
 zahvaljuje svima onima koji su je podržavali na njenom putu do
 zvijezda. 
</para>
<para>
 Na početku pisma se osvrće na odrastanje s gay bratom
 Frankiem: "Nema ništa toliko 'zarazno' kao količina
 sreće i ljubavi kojom LGBTQ zajednica odiše. Odrastala
 sam s gay bratom kojeg sam idolizirala. Sve što je on radio i ja
 sam. Ne mogu se sjetiti razlike koja je postojala prije i nakon
 što je priznao da je gay. Oduvijek je isti Frankie", napisala je
 Ariana. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5cf0834c-8f1f-11ec-9abb-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(FOTO:
 Splash/Guliver images) </emphasis>
</para>
<para>
 "Pojmovi seksualnost i rod nikad nisu bili tabu tema moje
 obitelji. Kada je Frankie odlučio priznati, moj djed je,
 začuđujuće za njegove godine, reagirao sa: "Čestitam! Možemo li
 sada otiči na večeru? Užasno sam gladan", nastavila je. 
</para>
<para>
 Podrška LGBTQ populacije joj mnogo znači te joj je to bio i
 prvotni cilj kada se tek počela baviti glazbom.
 Također, nada se kako će njena glazba pozitivno utjecati na
 cijelu zajednicu isto toliko koliko je ta zajednica nju
 inspirirala. 
</para>
<para>
 "Ljubav je kao glazba. Ne poznaje granice i nije podređena ni
 jednom spolu, seksualnosti, rasi, religiji ili godinama. Ona
 predstavlja slobodu i luksuz te bi svi trebali
 imati priliku u nju zaroniti i uživati u svakom trenutku". 
</para>
<para>
 "Hvala vam što me podržavate kako što ja podržavam vas.
 Volim vas
 zauvijek", zaključila je
 pjevačica.   
</para>

Ariana Grande o LGBTQ zajednici: 'Njihova podrška mi je bio prvotni cilj karijere' Povodom Mjeseca ponosa, Ariana Grande je poslala pismo zahvale i podrške svim pripadnicima LGBTQ zajednice. 
  S obzirom na to da je lipanj u Americi proglašen
  kao "Mjesec ponosa" LGBTQ
  populacije, pjevačica Ariana Grande je
  poslala otvoreno pismo podrške u kojem se
  zahvaljuje svima onima koji su je podržavali na njenom putu do
  zvijezda. 


  Na početku pisma se osvrće na odrastanje s gay bratom
  Frankiem: "Nema ništa toliko 'zarazno' kao količina
  sreće i ljubavi kojom LGBTQ zajednica odiše. Odrastala
  sam s gay bratom kojeg sam idolizirala. Sve što je on radio i ja
  sam. Ne mogu se sjetiti razlike koja je postojala prije i nakon
  što je priznao da je gay. Oduvijek je isti Frankie", napisala je
  Ariana. 


   
   (FOTO:
  Splash/Guliver images) 


  "Pojmovi seksualnost i rod nikad nisu bili tabu tema moje
  obitelji. Kada je Frankie odlučio priznati, moj djed je,
  začuđujuće za njegove godine, reagirao sa: "Čestitam! Možemo li
  sada otiči na večeru? Užasno sam gladan", nastavila je. 


  Podrška LGBTQ populacije joj mnogo znači te joj je to bio i
  prvotni cilj kada se tek počela baviti glazbom.
  Također, nada se kako će njena glazba pozitivno utjecati na
  cijelu zajednicu isto toliko koliko je ta zajednica nju
  inspirirala. 


  "Ljubav je kao glazba. Ne poznaje granice i nije podređena ni
  jednom spolu, seksualnosti, rasi, religiji ili godinama. Ona
  predstavlja slobodu i luksuz te bi svi trebali
  imati priliku u nju zaroniti i uživati u svakom trenutku". 


  "Hvala vam što me podržavate kako što ja podržavam vas.
  Volim vas
  zauvijek", zaključila je
  pjevačica.   
 poslala pismo zahvale 

poslala pismo zahvale

Ariana Grande o LGBTQ zajednici: 'Njihova podrška mi je bio prvotni cilj karijere'

#lgbtq

Orbana u Madridu posjeli kraj supruga premijera Luksemburga. Bettel ga ranije prozvao zbog homofobije

Orbana u Madridu posjeli kraj supruga premijera Luksemburga. Bettel ga ranije prozvao zbog homofobije

Zagreb Pride za RTL.hr ususret povorci: 'Na prvoj smo napadani, desetljeće kasnije isto. Danas? Bolje je'

Zagreb Pride za RTL.hr ususret povorci: 'Na prvoj smo napadani, desetljeće kasnije isto. Danas? Bolje je'

Pokrenuta tužba protiv gradonačelnika Tomaševića zbog zabrane zastava Hoda za život

Pokrenuta tužba protiv gradonačelnika Tomaševića zbog zabrane zastava Hoda za život

Muškarac skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu. Priveden je

Muškarac skinuo s jarbola i oštetio LGBTQ zastavu. Priveden je

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje'

Renato je javno gay već 10 godina: 'Napali su me, dobio sam šaku u glavu. Ali mislim da Hrvatska napreduje'

Njemačke katoličke župe blagoslovile homoseksualne parove iako to Vatikan ne odobrava

Njemačke katoličke župe blagoslovile homoseksualne parove iako to Vatikan ne odobrava

Caitlyn Jenner o Trumpu: 'Mislila sam da će pomoći LGBTQ zajednici. Pogriješila sam'

Caitlyn Jenner o Trumpu: 'Mislila sam da će pomoći LGBTQ zajednici. Pogriješila sam'

Ariana Grande o LGBTQ zajednici: 'Njihova podrška mi je bio prvotni cilj karijere'

Ariana Grande o LGBTQ zajednici: 'Njihova podrška mi je bio prvotni cilj karijere'