Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

Istina ili laž: provjerili smo koliko su Hrvati informirani i u kakve su sve laži spremni povjerovati Proveli smo eksperiment ne bi li provjerili u što sve Hrvati vjeruju. Neki od odgovora će vas iznenaditi. 

<para>Proveli smo eksperiment ne bi li provjerili u što sve Hrvati vjeruju. Neki od odgovora će vas iznenaditi.</para>

Istina ili laž: provjerili smo koliko su Hrvati informirani i u kakve su sve laži spremni povjerovati

Robot poslan u Loch Ness: ni traga legendarnoj Nessie Kapetan malog broda, Dick Raynor, nije pobornik legende prema kojoj škotsko jezero Loch  Ness nastanjuje čudovišna neman nalik dinosauru, Nessie. Upravo zbog toga, uzbuđen je pokretanjem projekta u kojem se dronom nalik na torpedo pokušava pronaći Nessie ili pak dokazati da ona ne postoji. Radi se o najospežnijem pretraživanju jezera u povijesti koje bi ovoj legendi napokon moglo dati epilog. 

<para>Kapetan malog broda, Dick Raynor, nije pobornik legende prema kojoj škotsko jezero Loch Ness nastanjuje čudovišna neman nalik dinosauru, Nessie. Upravo zbog toga, uzbuđen je pokretanjem projekta u kojem se dronom nalik na torpedo pokušava pronaći Nessie ili pak dokazati da ona ne postoji. Radi se o najospežnijem pretraživanju jezera u povijesti koje bi ovoj legendi napokon moglo dati epilog.</para>

Robot poslan u Loch Ness: ni traga legendarnoj Nessie

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama Davne 1914. u Hrvatskoj je prvi put vozački ispit položila - žena. Danas, stotinu godina kasnije, broj žena za volanom gotovo je isti broju muškaraca. Iako statistike pokazuju da upola manje dama sudjeluje u prometnim nezgodama, i dalje se često može čuti kako žene, navodno, lošije voze. Naš Vinko Paić upoznat će vas s damama koje bi svojom vožnjom mogle posramiti mnoge iskusnije muškarčine za volanom. 

<para>Davne 1914. u Hrvatskoj je prvi put vozački ispit položila - žena. Danas, stotinu godina kasnije, broj žena za volanom gotovo je isti broju muškaraca. Iako statistike pokazuju da upola manje dama sudjeluje u prometnim nezgodama, i dalje se često može čuti kako žene, navodno, lošije voze. Naš Vinko Paić upoznat će vas s damama koje bi svojom vožnjom mogle posramiti mnoge iskusnije muškarčine za volanom.</para>

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama

<para>
 Baki Ankici iz Godinjaka kod Nove Gradiške bliži se
 osamdeseti rođendan, no ni ulazak u deveto desetljeće života ovu
 super baku ne spriječeva u vožnji. Vozi ona slavonskom ravnicom
 punih četrdeset godina, a rado se prisjeti i prvih vožnji s
 instruktorom.
</para>
<para>
 ‘’On viče – Šaltaj Ankice, prva, druga, treća. Ja gledam,
 ne znam ni gdje je koja brzina. A on meni – Pa jel ti ne znaš
 vozit? Reko mu – odakle bi znala? Da znam ne bih ni došla”,
 prisjeća se umirovljenica Ankica Trinc.
</para>
<para>
 Njezini susjedi navikli su je svakodnevno vidjeti na
 cesti.
</para>
<para>
 ‘’Kad me pitaju koje je baka godište ostanu paf! Baka još
 uvijek vozi? Normalno da vozi’’, kaže unuka Josipa.
</para>
<para>
 Ljubav prema automobilima simpatičnu bakicu odvela je i na
 reli utrke s kojih se često vraćala kao najbolja vozačica. Uz
 mnoge diplome, može se pohvaliti i osvojenim peharima, od kojih
 joj je jedan osobito prirastao srcu! Naime, u Podravskoj Slatini
 davne je 1989. godine briljirala u utrci.
</para>
<para>
 Unuka Josipa zasad ne vozi utrke, a kad je trebala polagati
 vozački, pogađate koga je prvo pitala za savjet.
</para>
<para>
 “Dok još nisam položila vozački ispit, a ni moje
 prijateljice, onda nas je baka spašavala.  Često je znala
 biti budna do 2-3 ujutro’’, smije se Josipa.
</para>
<para>
 A kad smo već kod brojki, evo i koliko baka Ankica potegne
 za volanom!
</para>
<para>
 ‘’120-130. Ne znam jesam li brže. Ne može brže ići,
 haha.”
</para>
<para>
 A Nikolina Žiljak je jedna od
 rijetkih vozačica autobusa.
</para>
<para>
 ‘’Uglavnom su pozitivne reakcije. A uvijek ima netko tko se
 nađe i ima nešto pametno za pitati’’, kaže Nikolina.
</para>
<para>
 Još u osnovnoj školi Nikolina se zaljubila u vožnju, a
 voziti 18 metara dug autobus nije joj ni najmanji problem. Teža
 joj je, kaže, bila ruta putovanja kojom svakodnevno vozi.
</para>
<para>
 ‘’Kad su mi prvi put rekli da idem za planinu Gornju samo
 sam pitala na koju stranu svijeta da krenem. Mislim da bih se
 lakše snašla u Francuskoj nego u planini Gornjoj’’, prisjeća se
 Nikolina.
</para>
<para>
 A izvrsno se u vožnji snalazi još jedna ZET-ovka -
 Danijela, bivša instruktorica
 vožnje.
</para>
<para>
 ‘’Isprva sam se bojala kako će me putnici prihvatiti. Jer
 ipak sam žensko. Ali na kraju su me super prihvatili’’
</para>
<para>
 Za njezine putnike stereotip o ženama kao lošim vozačicama
 definitivno ne vrijedi, a Nikolina savjetuje i ostale vozačice –
 početnice:
</para>
<para>
 ‘’Moj savjet ženama vozačicama je - neka samo hrabro krenu.
 Koja misli da može i ima dovoljno adrenalina. I hrabrosti. Žena
 sve može!’’
</para>
<para>
 U što smo se uvjerili i sami, a najbolji dokaz da žena može
 hrabro i suvereno vladati volanom naša je baka Ankica s početka
 priče!
</para>
<para>
  ‘’Svim starijim ženama vozačicama bih poručila da ne
 piju,  a mlađima da budu oprezne. I da budu aktivne i što
 više malo više voze’’, zaključila je Ankica.
</para>

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama Davne 1914. u Hrvatskoj je prvi put vozački ispit položila - žena. Danas, stotinu godina kasnije, broj žena za volanom gotovo je isti broju muškaraca. Iako statistike pokazuju da upola manje dama sudjeluje u prometnim nezgodama, i dalje se često može čuti kako žene, navodno, lošije voze. Naš Vinko Paić upoznat će vas s damama koje bi svojom vožnjom mogle posramiti mnoge iskusnije muškarčine za volanom. 
  Baki Ankici iz Godinjaka kod Nove Gradiške bliži se
  osamdeseti rođendan, no ni ulazak u deveto desetljeće života ovu
  super baku ne spriječeva u vožnji. Vozi ona slavonskom ravnicom
  punih četrdeset godina, a rado se prisjeti i prvih vožnji s
  instruktorom.


  ‘’On viče – Šaltaj Ankice, prva, druga, treća. Ja gledam,
  ne znam ni gdje je koja brzina. A on meni – Pa jel ti ne znaš
  vozit? Reko mu – odakle bi znala? Da znam ne bih ni došla”,
  prisjeća se umirovljenica Ankica Trinc.


  Njezini susjedi navikli su je svakodnevno vidjeti na
  cesti.


  ‘’Kad me pitaju koje je baka godište ostanu paf! Baka još
  uvijek vozi? Normalno da vozi’’, kaže unuka Josipa.


  Ljubav prema automobilima simpatičnu bakicu odvela je i na
  reli utrke s kojih se često vraćala kao najbolja vozačica. Uz
  mnoge diplome, može se pohvaliti i osvojenim peharima, od kojih
  joj je jedan osobito prirastao srcu! Naime, u Podravskoj Slatini
  davne je 1989. godine briljirala u utrci.


  Unuka Josipa zasad ne vozi utrke, a kad je trebala polagati
  vozački, pogađate koga je prvo pitala za savjet.


  “Dok još nisam položila vozački ispit, a ni moje
  prijateljice, onda nas je baka spašavala.  Često je znala
  biti budna do 2-3 ujutro’’, smije se Josipa.


  A kad smo već kod brojki, evo i koliko baka Ankica potegne
  za volanom!


  ‘’120-130. Ne znam jesam li brže. Ne može brže ići,
  haha.”


  A Nikolina Žiljak je jedna od
  rijetkih vozačica autobusa.


  ‘’Uglavnom su pozitivne reakcije. A uvijek ima netko tko se
  nađe i ima nešto pametno za pitati’’, kaže Nikolina.


  Još u osnovnoj školi Nikolina se zaljubila u vožnju, a
  voziti 18 metara dug autobus nije joj ni najmanji problem. Teža
  joj je, kaže, bila ruta putovanja kojom svakodnevno vozi.


  ‘’Kad su mi prvi put rekli da idem za planinu Gornju samo
  sam pitala na koju stranu svijeta da krenem. Mislim da bih se
  lakše snašla u Francuskoj nego u planini Gornjoj’’, prisjeća se
  Nikolina.


  A izvrsno se u vožnji snalazi još jedna ZET-ovka -
  Danijela, bivša instruktorica
  vožnje.


  ‘’Isprva sam se bojala kako će me putnici prihvatiti. Jer
  ipak sam žensko. Ali na kraju su me super prihvatili’’


  Za njezine putnike stereotip o ženama kao lošim vozačicama
  definitivno ne vrijedi, a Nikolina savjetuje i ostale vozačice –
  početnice:


  ‘’Moj savjet ženama vozačicama je - neka samo hrabro krenu.
  Koja misli da može i ima dovoljno adrenalina. I hrabrosti. Žena
  sve može!’’


  U što smo se uvjerili i sami, a najbolji dokaz da žena može
  hrabro i suvereno vladati volanom naša je baka Ankica s početka
  priče!


   ‘’Svim starijim ženama vozačicama bih poručila da ne
  piju,  a mlađima da budu oprezne. I da budu aktivne i što
  više malo više voze’’, zaključila je Ankica.
 neutemeljena tvrdnja 

neutemeljena tvrdnja

Lažu li baš svi političari? Navodno lažu čim zinu - tako barem narod vjeruje. Doduše, taj isti narod ih je izabrao i dalje u nadi glasa za njih. Iako smo ih ulovili i s prstima u pekmezu, kako prepisuju magisterije, prenose novac doslovno u vrećama, i dalje se lovimo za njihovu riječ. Je li točna predrasuda da u riječima političara nema ništa doli praznih fraza i lažnih obećanja, doznajte u prilogu. 

<para>Navodno lažu čim zinu - tako barem narod vjeruje. Doduše, taj isti narod ih je izabrao i dalje u nadi glasa za njih. Iako smo ih ulovili i s prstima u pekmezu, kako prepisuju magisterije, prenose novac doslovno u vrećama, i dalje se lovimo za njihovu riječ. Je li točna predrasuda da u riječima političara nema ništa doli praznih fraza i lažnih obećanja, doznajte u prilogu.</para>

Lažu li baš svi političari?

<para>
 Koja god da je tema, oni misle različito. Jedni od drugih, a već
 sutra će misliti različito od toga što i sami misle danas. Treba
 im priznati ovo - gospoda u odijelima barem su u jednome uspjeli
 - učinili su da cijela podijeljena zemlja misli isto - političari
 ne govore istinu!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Istraživanje za istraživanjem pokazuje da Hrvati najmanje vjeruju
 baš njima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ja osobno toga sam svjestan. Kako se boriti protiv predrasuda i
 protiv stvari koje nisu samo predrasude jer vrlo često se događa
 da političar ne govori istinu. Jedini način je govoriti istinu",
 kazao je HDZ-ovac Gordan Jandroković.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ne treba odmah tako drastičnim mjerama jer i dalje je aktualna
 ona legendarna izjava Andrije Hebranga da svaki
 političar barem deset posto laže. Toliko u lažima i petljanjima
 love jedni druge, da nam koji put treba tumač da shvatimo tko je
 zapravo što rekao.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Gospodin Stazić ispravlja nešto što ja nisam
 rekao. On laže da ja lažem da je Sanader lagao",
 izjavio je Hebrang 27. listopada 2010.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "U sprezi ste s policijom i s ove govornice lažete i optužjete.
 Samo Vi nastavite, gospodine Hebrang, u ime kluba povremeno
 govoriti istinu", opomenuo ga je Slavko
 Linić.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Upravo povremena istina dovela je do kriminalnog, lošeg rejtinga
 političara. Ne samo da smo ih u lažima ulovili previše puta. Lako
 za to, uhvatili smo ih i kako prepisuju magisterije, lovu trpaju
 ne samo u novčanike, već u famozne crne vreće, pa se najviša
 politička garnitura, a tu mislimo na premijere i ministre, već
 nasukala i zaglavila u zatvoru.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Okoristili su se kad su se dočepali vlasti. Ali neistine su
 počele i na pokušaju dolaska na nju. Jer najviše se ipak obećava,
 pretjeruje i laže u predizbornim kampanjama, gdje srama
 nema.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Mi kao da smo se navikli na tu jednu dozu neiskrenosti u
 političkim obećanjima i mogla bih reći da birači mazohistički
 uživaju u tome kad se ne ostvare obećanja koja su političari dali
 jer nam to potvrđuje naše uvjerenje. Imamo duboko uvjerenje u
 ovom društvu u kojem živimo da su političari neiskreni, lažljivi
 i kriminalni", pojasnila je stručnjakinja za retoriku
 Mirela Španjol Marković.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Rijetki su oni koji su izišli iz stranke jer se ona nije držala
 obećanoga.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Političari i političarke često ne da ne govore istinu, već
 izbjegavaju odgovarati, a razlog tome je pripadnost stranci i
 stranačka stega koja postoji u strankama, pa se ljudi ne usude
 izlagati sa svojim osobnim stavovima", istaknula je
 Mirela Holy.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koji bi put šutnja doista bila zlato, osobito kad političari
 drsko lažu, čak i kad je to što govore nevjerojatno lako
 provjeriti. Posljednji preočiti primjer - Milan
 Bandić i Titov bedž.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ono što je indikativno za našu politiku, pa nažalost i za naše
 birače, jest da je jako kratko političko pamćenje. Vi možete
 uzeti nešto iz vaše televizijske arhive i pokazati ljudima koji
 će se uhvatiti za glavu i kazati jao, to je bilo prije samo dvije
 godine. Sad je sasvim druga priča nekog političara ili neke
 stranke", naglasio je politički analitičar Višeslav
 Raos.
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Istina zna biti jako opasna. Jadranka Kosor i
 Mirela Holy su izbačene iz svojih stranaka jer su se drznule
 kritizirati njihove vođe. Čini se da se najbolje prikloniti
 klimačima glavama.
</para>

Jesu li političari uistinu vrsta cijepljena od iskrenosti? Navodno lažu čim zinu - tako barem narod vjeruje. Doduše, taj isti narod ih je izabrao i dalje u nadi glasa za njih. Iako smo ih ulovili i s prstima u pekmezu, kako prepisuju magisterije, prenose novac doslovno u vrećama, i dalje se lovimo za njihovu riječ. Je li točna predrasuda da u riječima političara nema ništa doli praznih fraza i lažnih obećanja, doznajte u prilogu. 
  Koja god da je tema, oni misle različito. Jedni od drugih, a već
  sutra će misliti različito od toga što i sami misle danas. Treba
  im priznati ovo - gospoda u odijelima barem su u jednome uspjeli
  - učinili su da cijela podijeljena zemlja misli isto - političari
  ne govore istinu!
   
  Istraživanje za istraživanjem pokazuje da Hrvati najmanje vjeruju
  baš njima.
   
  "Ja osobno toga sam svjestan. Kako se boriti protiv predrasuda i
  protiv stvari koje nisu samo predrasude jer vrlo često se događa
  da političar ne govori istinu. Jedini način je govoriti istinu",
  kazao je HDZ-ovac Gordan Jandroković.
   
   
  Ne treba odmah tako drastičnim mjerama jer i dalje je aktualna
  ona legendarna izjava Andrije Hebranga da svaki
  političar barem deset posto laže. Toliko u lažima i petljanjima
  love jedni druge, da nam koji put treba tumač da shvatimo tko je
  zapravo što rekao.
   
  "Gospodin Stazić ispravlja nešto što ja nisam
  rekao. On laže da ja lažem da je Sanader lagao",
  izjavio je Hebrang 27. listopada 2010.
   
  "U sprezi ste s policijom i s ove govornice lažete i optužjete.
  Samo Vi nastavite, gospodine Hebrang, u ime kluba povremeno
  govoriti istinu", opomenuo ga je Slavko
  Linić.
   
   
  Upravo povremena istina dovela je do kriminalnog, lošeg rejtinga
  političara. Ne samo da smo ih u lažima ulovili previše puta. Lako
  za to, uhvatili smo ih i kako prepisuju magisterije, lovu trpaju
  ne samo u novčanike, već u famozne crne vreće, pa se najviša
  politička garnitura, a tu mislimo na premijere i ministre, već
  nasukala i zaglavila u zatvoru.
   
  Okoristili su se kad su se dočepali vlasti. Ali neistine su
  počele i na pokušaju dolaska na nju. Jer najviše se ipak obećava,
  pretjeruje i laže u predizbornim kampanjama, gdje srama
  nema.
   
  "Mi kao da smo se navikli na tu jednu dozu neiskrenosti u
  političkim obećanjima i mogla bih reći da birači mazohistički
  uživaju u tome kad se ne ostvare obećanja koja su političari dali
  jer nam to potvrđuje naše uvjerenje. Imamo duboko uvjerenje u
  ovom društvu u kojem živimo da su političari neiskreni, lažljivi
  i kriminalni", pojasnila je stručnjakinja za retoriku
  Mirela Španjol Marković.
   
   
  Rijetki su oni koji su izišli iz stranke jer se ona nije držala
  obećanoga.
   
  "Političari i političarke često ne da ne govore istinu, već
  izbjegavaju odgovarati, a razlog tome je pripadnost stranci i
  stranačka stega koja postoji u strankama, pa se ljudi ne usude
  izlagati sa svojim osobnim stavovima", istaknula je
  Mirela Holy.
   
   
  Koji bi put šutnja doista bila zlato, osobito kad političari
  drsko lažu, čak i kad je to što govore nevjerojatno lako
  provjeriti. Posljednji preočiti primjer - Milan
  Bandić i Titov bedž.
   
  "Ono što je indikativno za našu politiku, pa nažalost i za naše
  birače, jest da je jako kratko političko pamćenje. Vi možete
  uzeti nešto iz vaše televizijske arhive i pokazati ljudima koji
  će se uhvatiti za glavu i kazati jao, to je bilo prije samo dvije
  godine. Sad je sasvim druga priča nekog političara ili neke
  stranke", naglasio je politički analitičar Višeslav
  Raos.
   
   
  Istina zna biti jako opasna. Jadranka Kosor i
  Mirela Holy su izbačene iz svojih stranaka jer su se drznule
  kritizirati njihove vođe. Čini se da se najbolje prikloniti
  klimačima glavama.
 predrasude ili istina? 

predrasude ili istina?

Jesu li političari uistinu vrsta cijepljena od iskrenosti?

<para>
 Jedan je dokumentarni film o sirenama prošle nedjelje izazvao
 pravu pomutnju u umovima ne baš pretjerano bistrih gledatelja i
 iznova pokazao kako bi možda trebali dva puta razmisliti prije
 nego svoje misli istog trena istresemo po društvenim mrežama.
</para>
<para>
 Naime, Animal Planet prikazao je dvosatni dokumentarac
 
 <emphasis>"Mermaid: The Body Found"</emphasis>
 koji je u
 samoj najavi predstavljen kao "znanstvena fantastika temeljena na
 stvarnim događajima i znanstvenim teorijama". 
</para>
<para>
 Nisu svi pročitali opis te su na Twitteru počeli nicati komentari
 uzbuđenih gledatelja o tome kako sirene postoje i kako samo treba
 okrenuti program na dokumentarac kako bi se uvjerili. Zvali su
 čak i stručnjake za oceane i zahtijevali istinu o postojanju ovih
 mitskih morskih bića.
</para>
<para>
 Svima je nekako promaknulo da se radi o tzv. mockumentary filmu
 ili lažnom dokumentarcu. Sirene NE postoje!
</para>

Zbog 'dokumentarca' povjerovali da sirene stvarno postoje Naime, Animal Planet prikazao je dvosatni dokumentarac 'Mermaid: The Body Found' koji je u samoj najavi predstavljen kao 'znanstvena fantastika temeljena na stvarnim događajima i znanstvenim teorijama'. 
  Jedan je dokumentarni film o sirenama prošle nedjelje izazvao
  pravu pomutnju u umovima ne baš pretjerano bistrih gledatelja i
  iznova pokazao kako bi možda trebali dva puta razmisliti prije
  nego svoje misli istog trena istresemo po društvenim mrežama.


  Naime, Animal Planet prikazao je dvosatni dokumentarac
  
      "Mermaid: The Body Found"
    koji je u
  samoj najavi predstavljen kao "znanstvena fantastika temeljena na
  stvarnim događajima i znanstvenim teorijama". 


  Nisu svi pročitali opis te su na Twitteru počeli nicati komentari
  uzbuđenih gledatelja o tome kako sirene postoje i kako samo treba
  okrenuti program na dokumentarac kako bi se uvjerili. Zvali su
  čak i stručnjake za oceane i zahtijevali istinu o postojanju ovih
  mitskih morskih bića.


  Svima je nekako promaknulo da se radi o tzv. mockumentary filmu
  ili lažnom dokumentarcu. Sirene NE postoje!
 ZAPANJUJUĆA GLUPOST 

ZAPANJUJUĆA GLUPOST

Zbog 'dokumentarca' povjerovali da sirene stvarno postoje

<para>
 Mlada Amerikanka Stella Boonshoft objavila je na
 <ulink url="https://thebodyloveblog.tumblr.com/me">
 <emphasis>
 Tumblru
 </emphasis>
 fotografiju sebe u donjem rublju</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To ne bi bilo ništa čudno da je Stella manekenskih proporcija.
 Međutim, ona je punašna djevojka koja je baš svojim primjerom
 htjela razbiti 'tabu' da žene moraju biti lijepe, mlade i nadasve
 mršave.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ona je svojom idejom da razbije mit o ljepoti postala internetski
 hit te u rekordnom roku skupila stotine tisuća lajkova na
 <emphasis>
 Facebooku
 </emphasis>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, osim fotografije, Amerikanka je ostavila i poruku:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Upozorenje! Fotografiju bi se moglo smatrati sramotnom jer
 subjekt na njoj nije mršav. A svi znamo da samo mršavi ljudi
 smiju pokazivati svoje trbuhe i slaviti svoju ljepotu. Ja ne
 želim da to bude tako. Ovo je moje tijelo. Nije vaše. Moje. Što
 znači da odluke koje u vezi njega donosim nemaju apsolutno
 nikakve veze s vama. Što znači da moja veličina nije vaša
 briga.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako vas moj velik trbuh i debele ruke, strije i drugi debeli
 dijelovi vrijeđaju, to je u redu. Neću skrivati svoje tijelo i
 sebe općenito kako bih sačuvala vašu delikatnu
 osjetljivost.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za sve čudne ljude u crkvi moje dadilje koji
 su mi govorili da mi je trbuh prevelik kad sam imala pet
 godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za mojeg trenera jahanja koji mi je rekao da
 sam predebela kad sam imala devet godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za djevojku iz ljetnog kampa koja mi je rekla
 da bih baš bila lijepa, samo da izgubim nekoliko kilograma.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za sve jebeno glupe reklamne agencije koje nam
 prodaju kreme kako bismo se riješili strija, savršeno normalne
 stvari koju ima većina ljudi (ja sam svoje dobila u
 pubertetu).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za dečka koji mi je na tulumu rekao da
 izgledam kao nasukani kit.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ova je fotografija za Emily iz osnovne škole koja me neprestano
 maltretirala, snimala videe koji su me ismijavali, slala mi
 grozne e-mailove. Zbog nje sam imala osjećaj da ne zaslužujem
 živjeti. Samo zato što sam veća od nje. Imala sam 12 godina.
 Nastavila me maltretirati preko društvenih mreža i tijekom
 srednje škole.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Najvažnije od svega, ova je fotka za mene. Za djevojku koja je
 mrzila svoje tijelo toliko da je poduzimala ekstremne mjere
 pokušavajući ga promijeniti. Koja je plakala satima zbog
 činjenice da nikad neće biti mršava. Koju su zadirkivali i
 vrijeđali samo zbog toga što je bila ono što jest.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To je sve sad stvar prošlosti. Ovo je moje tijelo, pomirite se s
 tim."
</para>

Hrabra Amerikanka postala heroina punašnijih djevojaka Mlada Amerikanka poslala je svijetu poruku kako 'lijepo' istovremeno ne znači i 'mršavu' tako što je objavila svoju fotografiju u donjem rublju. 
  Mlada Amerikanka Stella Boonshoft objavila je na
  
      
         Tumblru
      
  fotografiju sebe u donjem rublju.
   
  To ne bi bilo ništa čudno da je Stella manekenskih proporcija.
  Međutim, ona je punašna djevojka koja je baš svojim primjerom
  htjela razbiti 'tabu' da žene moraju biti lijepe, mlade i nadasve
  mršave.
   
  Ona je svojom idejom da razbije mit o ljepoti postala internetski
  hit te u rekordnom roku skupila stotine tisuća lajkova na
  
      Facebooku
   .
   
  No, osim fotografije, Amerikanka je ostavila i poruku:
   
  "Upozorenje! Fotografiju bi se moglo smatrati sramotnom jer
  subjekt na njoj nije mršav. A svi znamo da samo mršavi ljudi
  smiju pokazivati svoje trbuhe i slaviti svoju ljepotu. Ja ne
  želim da to bude tako. Ovo je moje tijelo. Nije vaše. Moje. Što
  znači da odluke koje u vezi njega donosim nemaju apsolutno
  nikakve veze s vama. Što znači da moja veličina nije vaša
  briga.
   
  Ako vas moj velik trbuh i debele ruke, strije i drugi debeli
  dijelovi vrijeđaju, to je u redu. Neću skrivati svoje tijelo i
  sebe općenito kako bih sačuvala vašu delikatnu
  osjetljivost.
   
  Ova je fotografija za sve čudne ljude u crkvi moje dadilje koji
  su mi govorili da mi je trbuh prevelik kad sam imala pet
  godina.
   
  Ova je fotografija za mojeg trenera jahanja koji mi je rekao da
  sam predebela kad sam imala devet godina.
   
  Ova je fotografija za djevojku iz ljetnog kampa koja mi je rekla
  da bih baš bila lijepa, samo da izgubim nekoliko kilograma.
   
  Ova je fotografija za sve jebeno glupe reklamne agencije koje nam
  prodaju kreme kako bismo se riješili strija, savršeno normalne
  stvari koju ima većina ljudi (ja sam svoje dobila u
  pubertetu).
   
  Ova je fotografija za dečka koji mi je na tulumu rekao da
  izgledam kao nasukani kit.
   
  Ova je fotografija za Emily iz osnovne škole koja me neprestano
  maltretirala, snimala videe koji su me ismijavali, slala mi
  grozne e-mailove. Zbog nje sam imala osjećaj da ne zaslužujem
  živjeti. Samo zato što sam veća od nje. Imala sam 12 godina.
  Nastavila me maltretirati preko društvenih mreža i tijekom
  srednje škole.
   
  Najvažnije od svega, ova je fotka za mene. Za djevojku koja je
  mrzila svoje tijelo toliko da je poduzimala ekstremne mjere
  pokušavajući ga promijeniti. Koja je plakala satima zbog
  činjenice da nikad neće biti mršava. Koju su zadirkivali i
  vrijeđali samo zbog toga što je bila ono što jest.
   
  To je sve sad stvar prošlosti. Ovo je moje tijelo, pomirite se s
  tim."
 razbila mit o ljepoti 

razbila mit o ljepoti

Hrabra Amerikanka postala heroina punašnijih djevojaka

<para>
 Inženjeri su razvili robota koji oponaša kretnje crva, puzeći po
 površini tako što steže i rasteže dijelove tijela. Ta tehnika
 omogućuje da robot bude izrađen od mekih materijala kako bi se
 mogao uvlačiti u uske prostore i prilagoditi oblik teškom terenu.
</para>
<para>
 Darpa, istraživački laboratorij Pentagona, podupro je projekt što
 upućuje na moguću vojnu primjenu robota. Dizajnirali su ga
 stručnjaci s Massachusetts Institute of Tehnology i Sveučilišta
 Harvard u suradnji s Nacionalnim sveučilištem u Seoulu.
</para>
<para>
 Autori su u članku objavljenom u stručnom časopisu IEEE/ASE
 Transaction on Mechatronics, istaknuli da robotu-crvu meko
 tijelo, omogućuje velike deformacije i prolaz kroz male otvore te
 ponovno vraćanje oblika, kao i da preživljava veliku silu udara
 kod padova. Dodali su da uporaba robota-crva pomaže smanjiti buku
 koje takve naprave proizvode, što ga čini prikladnim za
 "izvidničke namjene".
</para>
<para>
 U ranijim pokušajima stvaranja takvoga robota koristila se guma
 te zračne i pneumatske pumpe. No, roboti su zbog toga bili teži i
 manje praktični za upotrebu u stvarnom životu. Umjesto toga,
 znanstveni tim je pumpe zamijenio "umjetnim mišićima", žicama od
 nikla i titana koje se na određenim temperaturama mogu stisnuti i
 rastegnuti. Tim je stvorio algoritam koji naizmjence šalje impuls
 stezanja kroz pet segmenata stroja, stežući tubus i pomičući ga
 prema naprijed, brzinom od oko 5mm u sekundi. Dva dodatna
 "mišića" postavljena su sa strane stroja za skretanje lijevo i
 desno, čime mu se kontrolira smjer.
</para>
<para>
 Robot-crv samo je jedan od "životinjskih" strojeva čiji
 razvoj financira Darpa. Među ostalima su tu i robot-gepard
 koji može juriti 29 kilometara na sat, sićušni zrakoplov nalik
 kolibriju opremljen kamerom i Alphadog, četveronožni robot
 namijenjen nošenju vojne opreme.
</para>

Razvijen špijunski robot u obliku crva Ta tehnika omogućuje da robot bude izrađen od mekih materijala kako bi se mogao uvlačiti u uske prostore i prilagoditi svoj oblik teškom terenu. 
  Inženjeri su razvili robota koji oponaša kretnje crva, puzeći po
  površini tako što steže i rasteže dijelove tijela. Ta tehnika
  omogućuje da robot bude izrađen od mekih materijala kako bi se
  mogao uvlačiti u uske prostore i prilagoditi oblik teškom terenu.


  Darpa, istraživački laboratorij Pentagona, podupro je projekt što
  upućuje na moguću vojnu primjenu robota. Dizajnirali su ga
  stručnjaci s Massachusetts Institute of Tehnology i Sveučilišta
  Harvard u suradnji s Nacionalnim sveučilištem u Seoulu.


  Autori su u članku objavljenom u stručnom časopisu IEEE/ASE
  Transaction on Mechatronics, istaknuli da robotu-crvu meko
  tijelo, omogućuje velike deformacije i prolaz kroz male otvore te
  ponovno vraćanje oblika, kao i da preživljava veliku silu udara
  kod padova. Dodali su da uporaba robota-crva pomaže smanjiti buku
  koje takve naprave proizvode, što ga čini prikladnim za
  "izvidničke namjene".


  U ranijim pokušajima stvaranja takvoga robota koristila se guma
  te zračne i pneumatske pumpe. No, roboti su zbog toga bili teži i
  manje praktični za upotrebu u stvarnom životu. Umjesto toga,
  znanstveni tim je pumpe zamijenio "umjetnim mišićima", žicama od
  nikla i titana koje se na određenim temperaturama mogu stisnuti i
  rastegnuti. Tim je stvorio algoritam koji naizmjence šalje impuls
  stezanja kroz pet segmenata stroja, stežući tubus i pomičući ga
  prema naprijed, brzinom od oko 5mm u sekundi. Dva dodatna
  "mišića" postavljena su sa strane stroja za skretanje lijevo i
  desno, čime mu se kontrolira smjer.


  Robot-crv samo je jedan od "životinjskih" strojeva čiji
  razvoj financira Darpa. Među ostalima su tu i robot-gepard
  koji može juriti 29 kilometara na sat, sićušni zrakoplov nalik
  kolibriju opremljen kamerom i Alphadog, četveronožni robot
  namijenjen nošenju vojne opreme.
 SAVRŠENI IZVIDNIK 

SAVRŠENI IZVIDNIK

Razvijen špijunski robot u obliku crva

<para>
 Teorija da žene više preferiraju visoke muškarce dobila je i
 službenu potvrdu, a razlog tomu treba tražiti u evoluciji.
</para>
<para>
 Još u doba neandertalaca muškarci koji su se prvi uzdigli na
 dvije noge bili su u prednosti - mogli su udarati jače pa su
 imali bolje izglede za pobjedu u borbi, ali i kod žena.
</para>
<para>
 Naime, ženama je u to doba bilo jako bitno da njihov muškarac
 pobjeđuje jer je to bio znak da je može zaštititi i pobrinuti se
 za resurse potrebne za njihov opstanak.
</para>
<para>
 Iako taj argument danas baš i ne vrijedi, istraživači vjeruju da
 je on ukorijenjen u ženskoj podsvijesti, a samim time i važan pri
 njihovu odabiru muškaraca.
</para>
<para>
 Statistike pokazuju da danas žene najviše zanimaju muškarci s
 dobrim genima, a visina je jedan od bitnih fizičkih pokazatelja
 kvalitete gena.
</para>

Istraživanje pokazalo: Veličina je bitna! Teorija da žene više preferiraju visoke muškarce dobila je i službenu potvrdu, a razlog tomu treba tražiti u evoluciji. 
  Teorija da žene više preferiraju visoke muškarce dobila je i
  službenu potvrdu, a razlog tomu treba tražiti u evoluciji.


  Još u doba neandertalaca muškarci koji su se prvi uzdigli na
  dvije noge bili su u prednosti - mogli su udarati jače pa su
  imali bolje izglede za pobjedu u borbi, ali i kod žena.


  Naime, ženama je u to doba bilo jako bitno da njihov muškarac
  pobjeđuje jer je to bio znak da je može zaštititi i pobrinuti se
  za resurse potrebne za njihov opstanak.


  Iako taj argument danas baš i ne vrijedi, istraživači vjeruju da
  je on ukorijenjen u ženskoj podsvijesti, a samim time i važan pri
  njihovu odabiru muškaraca.


  Statistike pokazuju da danas žene najviše zanimaju muškarci s
  dobrim genima, a visina je jedan od bitnih fizičkih pokazatelja
  kvalitete gena.
 IPAK NIJE SAMO MIT 

IPAK NIJE SAMO MIT

Istraživanje pokazalo: Veličina je bitna!

<para>
 Studenti američkog sveučilišta MIT-a odlučili su zaigrati tetris
 ne jednoj od zgrada na svom fakultetu. Kako je to izgledalo,
 možete <ulink url="https://www.rtl.hr/video/zabava/24040/zaigrali-tetris-na-zgradi-sveucilista/">
 
 pogledati u prilogu.
 </ulink>
</para>
<para>
 Dodajmo da ovo nije prvi put da se ovako nešto organiziralo
 budući su sveučilišta Brown i Delft iz Nizozemske to učinili
 prije otprilike godinu dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Studenti zaigrali tetris na zgradi Kreativni studenti MIT-a iskoristili su zgradu svog sveučilišta za igranje tetrisa. 
  Studenti američkog sveučilišta MIT-a odlučili su zaigrati tetris
  ne jednoj od zgrada na svom fakultetu. Kako je to izgledalo,
  možete 
      
  pogledati u prilogu.
   


  Dodajmo da ovo nije prvi put da se ovako nešto organiziralo
  budući su sveučilišta Brown i Delft iz Nizozemske to učinili
  prije otprilike godinu dana.
   
   
   
   
 SPOJILI UGODNO S KORISNIM 

SPOJILI UGODNO S KORISNIM

Studenti zaigrali tetris na zgradi

Njih seks nimalo ne zanima! Jedan posto svjetske populacije o tome ne razmišlja, ne prakticira, ne uzrujava se. Oni su aseksualni i zadovoljni, a neki od njih su i u vezama. 

<para>Jedan posto svjetske populacije o tome ne razmišlja, ne prakticira, ne uzrujava se. Oni su aseksualni i zadovoljni, a neki od njih su i u vezama.</para>

Njih seks nimalo ne zanima!

<para>
 Statistike kažu da u prosjeku na seks mislimo svakih pedeset
 sekundi. Ovi ljudi na njega ne misle tako često. U stvari, oni o
 njemu ne misle uopće. I ne samo to - oni ni sa kim ne stupaju u
 spolne odnose. Ne zanima ih, ni s muškarcima ni sa ženama.
 Ukratko - oni su aseksualni.
</para>
<para>
 Mnogi nisu ni čuli da postoje aseksualci. No, to ne bi trebalo
 nikoga čuditi jer društvo koje idealizira seksualnost sasvim
 sigurno ne primjećuje one koji su posve suprotni.
</para>
<para>
 U svijetu u kojem je seks svugdje oko nas i o kojem se stalno
 govori, jedna od svakih sto osoba uopće nije zainteresirana da o
 njemu razmišlja, a kamoli da ga prakticira.
</para>
<para>
 Što god bili, seksualna energija je u svima nama. Tako kažu
 stručnjaci. No, jedan od sto ljudi je uopće ne ispoljava - i oni
 nisu mit, već su među nama.
</para>

Ove ljude seks uopće ne zanima! Jedan posto svjetske populacije o tome ne razmišlja, ne prakticira, ne uzrujava se. Oni su aseksualni i zadovoljni, a neki od njih su i u vezama. 
  Statistike kažu da u prosjeku na seks mislimo svakih pedeset
  sekundi. Ovi ljudi na njega ne misle tako često. U stvari, oni o
  njemu ne misle uopće. I ne samo to - oni ni sa kim ne stupaju u
  spolne odnose. Ne zanima ih, ni s muškarcima ni sa ženama.
  Ukratko - oni su aseksualni.


  Mnogi nisu ni čuli da postoje aseksualci. No, to ne bi trebalo
  nikoga čuditi jer društvo koje idealizira seksualnost sasvim
  sigurno ne primjećuje one koji su posve suprotni.


  U svijetu u kojem je seks svugdje oko nas i o kojem se stalno
  govori, jedna od svakih sto osoba uopće nije zainteresirana da o
  njemu razmišlja, a kamoli da ga prakticira.


  Što god bili, seksualna energija je u svima nama. Tako kažu
  stručnjaci. No, jedan od sto ljudi je uopće ne ispoljava - i oni
  nisu mit, već su među nama.
 ASEKSUALNOST NIJE MIT 

ASEKSUALNOST NIJE MIT

Ove ljude seks uopće ne zanima!

(thumbnail)

Arhiva

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/a51166e8-8e6e-11ec-b7e4-0242ac120023/original

Proveli smo eksperiment ne bi li provjerili u što sve Hrvati vjeruju. Neki od odgovora će vas iznenaditi.

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/881150dc-8e71-11ec-8ed1-0242ac12001c/original

Kapetan malog broda, Dick Raynor, nije pobornik legende prema kojoj škotsko jezero Loch  Ness nastanjuje čudovišna neman nalik dinosauru, Nessie. Upravo...

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/f5d38366-8e70-11ec-a828-0242ac120014/original

Davne 1914. u Hrvatskoj je prvi put vozački ispit položila - žena. Danas, stotinu godina kasnije, broj žena za volanom gotovo je isti broju muškaraca. Iako...

<para>žene, vozači, mit, ZET, vozačka dozvola, reli</para>

Domaće zvijezde

Članak

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/44f03594-8e70-11ec-b712-0242ac120025/original

Navodno lažu čim zinu - tako barem narod vjeruje. Doduše, taj isti narod ih je izabrao i dalje u nadi glasa za njih. Iako smo ih ulovili i s prstima u...

Političar, Politički govor, Javni nastup

Image 128195 (auto)

Stella Boonshoft

Robot crv

Pentagon

Z.H./Hina

S.M.

Zaigrali tetris na zgradi sveučilišta

Z.H.

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/eb31fe76-8e6e-11ec-8957-0242ac120012/original

Jedan posto svjetske populacije o tome ne razmišlja, ne prakticira, ne uzrujava se. Oni su aseksualni i zadovoljni, a neki od njih su i u vezama.

#mit

Istina ili laž: provjerili smo koliko su Hrvati informirani i u kakve su sve laži spremni povjerovati

Istina ili laž: provjerili smo koliko su Hrvati informirani i u kakve su sve laži spremni povjerovati

Robot poslan u Loch Ness: ni traga legendarnoj Nessie

Robot poslan u Loch Ness: ni traga legendarnoj Nessie

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama

Srušen mit o ženama kao lošim vozačicama

Lažu li baš svi političari?

Lažu li baš svi političari?

Jesu li političari uistinu vrsta cijepljena od iskrenosti?

Jesu li političari uistinu vrsta cijepljena od iskrenosti?

Zbog 'dokumentarca' povjerovali da sirene stvarno postoje

Zbog 'dokumentarca' povjerovali da sirene stvarno postoje

Hrabra Amerikanka postala heroina punašnijih djevojaka

Hrabra Amerikanka postala heroina punašnijih djevojaka

Razvijen špijunski robot u obliku crva

Razvijen špijunski robot u obliku crva

Istraživanje pokazalo: Veličina je bitna!

Istraživanje pokazalo: Veličina je bitna!

Studenti zaigrali tetris na zgradi

Studenti zaigrali tetris na zgradi

Njih seks nimalo ne zanima!

Njih seks nimalo ne zanima!

Ove ljude seks uopće ne zanima!

Ove ljude seks uopće ne zanima!