Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Oglašavanje

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Postroll

Preroll

<para>
 Toksikološki nalaz Justina
 Biebera pokazao je da je pjevač za vrijeme
 uhićenja prošlog tjedna na Floridi bio pod utjecajem marihuane i
 Xanaxa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovog četvrtka taj je izvještaj postao dostupan javnosti, a isti
 ne pokazuje prisustvo bilo kakvih drugih opijata u Bieberovom
 tijelu, iako se nagađalo da je konzumirao i kokain i sirup protiv
 kašlja (o kojem je navodno ovisan).
</para>
<para>
 Podsjetimo, posrnula pop zvijezda 
 <ulink url="https://www.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1053372/ovaj-put-je-pretjerao-policija-uhitila-justina-biebera/">Justin Bieber uhićen
 je jer je sudjelovao u auto utrci i to pod utjecajem opojnih
 tvari</ulink>
 . Kanadski pjevač je dosad, unatoč skandalima,
 vješto izbjegavao pritvor, no taj je put pretjerao.
</para>
<para>
 Policija je 19-godišnjaka uhitila u Miamiju dok je jurio u svom
 žutom Lamborghiniju, a nakon što je zaustavljen, pao je na
 policijskom alkotestu.
</para>
<para>
 Osoba s kojom se utrkivao također je uhićena, a riječ je reperu
 Khalilu (19) koji je vozio crveni Lamborghini. 
</para>

Toksikološki nalaz Justina Biebera dostupan javnosti! Posrnula pop zvijezda Justin Bieber uhićen je jer je sudjelovao u autoutrci, i to pod utjecajem opijata. 
  Toksikološki nalaz Justina
   Biebera pokazao je da je pjevač za vrijeme
  uhićenja prošlog tjedna na Floridi bio pod utjecajem marihuane i
  Xanaxa.
   
  Ovog četvrtka taj je izvještaj postao dostupan javnosti, a isti
  ne pokazuje prisustvo bilo kakvih drugih opijata u Bieberovom
  tijelu, iako se nagađalo da je konzumirao i kokain i sirup protiv
  kašlja (o kojem je navodno ovisan).


  Podsjetimo, posrnula pop zvijezda 
      Justin Bieber uhićen
  je jer je sudjelovao u auto utrci i to pod utjecajem opojnih
  tvari
   . Kanadski pjevač je dosad, unatoč skandalima,
  vješto izbjegavao pritvor, no taj je put pretjerao.


  Policija je 19-godišnjaka uhitila u Miamiju dok je jurio u svom
  žutom Lamborghiniju, a nakon što je zaustavljen, pao je na
  policijskom alkotestu.


  Osoba s kojom se utrkivao također je uhićena, a riječ je reperu
  Khalilu (19) koji je vozio crveni Lamborghini. 
 Je li bio pod utjecajem? 

Je li bio pod utjecajem?

Toksikološki nalaz Justina Biebera dostupan javnosti!

<para>
 Oko umirućih zvijezda mogu kružiti planeti sa životom i ako takav
 život postoji mogli bismo biti u mogućnosti otkriti ga u
 sljedećem desetljeću, tvrdi znanstvenik iz američkog
 Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA).
</para>
<para>
 Taj ohrabrujući nalaz dolazi iz novog teorijskog istraživanja
 planeta sličnih Zemlji u orbitama zvijezda koje su tzv. "bijeli
 patuljci". Istraživači su otkrili da bismo mogli otkriti kisik u
 atmosferi planeta koji kruži oko bijelog patuljka mnogo lakše
 nego na planetu nalik Zemlji koji kruži oko zvijezde poput Sunca.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cdf85418-8f27-11ec-af28-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde
 koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je
 Avi
 Loeb, teoretičar
 Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor
 Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom
 America.
</para>
<para>
 Kada zvijezda poput Sunca umre, nadima se preko svojih vanjskih
 slojeva, ostavljajući iza vruću jezgru koja se zove bijeli
 patuljak. Tipičan bijeli patuljak otprilike je veličine Zemlje.
 On se polako hladi i blijedi tijekom vremena, ali može zadržati
 toplinu dovoljno dugo da grije obližnji svijet milijardama
 godina.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cd93bddc-8f27-11ec-b075-0242ac120010" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Budući da je bijeli patuljak puno manji i slabiji od Sunca,
 planet bi mu trebao biti puno bliži kako bi bio naseljiv s
 tekućom vodom na površini. Naseljivi planet bi obišao bijelog
 patuljka jednom svakih 10 sati na udaljenosti od oko 1,6 milijuna
 kilometara.
</para>
<para>
 Prije no što zvijezda postane bijeli patuljak ona nabuja u
 crvenog diva, zahvaćajući i uništavajući sve planete u blizini.
 Dakle, planet bi trebao stići u nastanjivu zonu nakon što je
 zvijezda evoluirala u bijelog patuljka. Planet bi se mogao
 formirati od ostataka prašine i plina ili stići u orbitu s veće
 udaljenosti.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3eed3954-8f37-11ec-820e-0242ac120022" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Ako planeti postoje u naseljivim zonama bijelih patuljaka,
 trebali bi ih pronaći prije nego što ih možemo proučiti. Obilje
 teških elemenata na površini bijelih patuljaka sugerira da
 značajan dio njih ima oko sebe stjenovite planete. Loeb i njegov
 kolega Dan Maoz procjenjuju da bi istraživanje 500 najbližih
 bijelih patuljaka moglo rezultirati uočavanjem jednog ili više
 naseljivih planeta tipa Zemlje.
</para>
<para>
 Najbolji način za pronalaženje takvih planeta je tranzitna
 pretraga - traganje za zvijezdom koja prigušuje sjaj dok planet u
 orbiti prolazi ispred nje. Budući da je bijeli patuljak otprilike
 iste veličine kao Zemlja, planet veličine Zemlje blokirao bi
 veliki dio njezina svjetla i stvarao očigledan signal.
</para>
<para>
 Moguće je proučavati samo atmosfere planeta u prolasku ispred
 zvijezde. Kada svjetlost bijelog patuljka zasja kroz prsten zraka
 koji okružuje disk siluete planeta, atmosfera apsorbira dio
 zvjezdane svjetlosti. To ostavlja kemijske otiske koji pokazuju
 sadrži li zrak vodenu paru ili čak i tragove života, kao što je
 kisik.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bc3415fa-8f27-11ec-9b52-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Astronomi su posebno zainteresirani za pronalaženje kisika jer se
 kisik u Zemljinoj atmosferi stalno dopunjava, kroz fotosintezu
 biljnog svijeta. Kada bi sav život na Zemlji prestao, naša bi
 atmosfera brzo ostala bez kisika, koji bi se razgradio u oceanima
 i oksidirao na površini. Dakle, prisutnost velikih količina
 kisika u atmosferi udaljenog planeta signalizirala bi vjerojatnu
 prisutnost života.
</para>
<para>
 NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST), čije je lansiranje
 zakazano do kraja ovog desetljeća, obećava da će otkriti plinove
 tih izvanzemaljskih svjetova. Loeb i Maoz stvorili su sintetički
 spektar, replicirajući što bi JWST uočio pretražujući naseljivi
 planet koji kruži oko bijelog patuljka. Oni su utvrdili da bi
 kisik i vodena para bili prepoznatljivi nakon samo nekoliko sati
 promatranja.
</para>
<para>
 "JWST pruža najbolju nadu za pronalaženje naseljenog planeta u
 bliskoj budućnosti", rekao je Maoz.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5afd490e-8f28-11ec-8d41-0242ac120011" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Nedavno istraživanje astronoma Harvard-Smithsonian Centra za
 astrofiziku (CfA) Courtney Dressing i Davida Charbonneaua
 pokazalo je da bi najbliži naseljivi planet vjerojatno kružio oko
 zvijezde tipa crvenog patuljka (ohlađene zvijezde male mase koja
 prolazi nuklearnu fuziju).
</para>
<para>
 Budući da su crveni patuljci, iako manji i slabiji od Sunca,
 mnogo veći i svjetliji od bijelog patuljka, njihovo blistanje
 preplavilo bi slab signal atmosfere planeta koji su u orbiti.
 JWST bi morao promatrati stotine sati prolazaka planeta kako bi
 imao ikakvu nadu da analizira sastav atmosfere.
</para>
<para>
 "Iako bi najbliži naseljivi planet mogao kružiti oko crvenog
 patuljka, najbliži za koji lako možemo dokazati da na njemu ima
 života mogao bi kružiti oko bijelog patuljka", zaključio je Loeb.
</para>

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života? "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je Avi Loeb, teoretičar Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom America. 
  Oko umirućih zvijezda mogu kružiti planeti sa životom i ako takav
  život postoji mogli bismo biti u mogućnosti otkriti ga u
  sljedećem desetljeću, tvrdi znanstvenik iz američkog
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA).


  Taj ohrabrujući nalaz dolazi iz novog teorijskog istraživanja
  planeta sličnih Zemlji u orbitama zvijezda koje su tzv. "bijeli
  patuljci". Istraživači su otkrili da bismo mogli otkriti kisik u
  atmosferi planeta koji kruži oko bijelog patuljka mnogo lakše
  nego na planetu nalik Zemlji koji kruži oko zvijezde poput Sunca.


   


  "U potrazi za izvanzemaljskim biološkim tragovima, prve zvijezde
  koje ćemo istraživati trebaju biti bijeli patuljci", rekao je
  Avi
   Loeb, teoretičar
  Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA) i direktor
  Instituta za teoriju i računanje, prenosi portal Newsroom
  America.


  Kada zvijezda poput Sunca umre, nadima se preko svojih vanjskih
  slojeva, ostavljajući iza vruću jezgru koja se zove bijeli
  patuljak. Tipičan bijeli patuljak otprilike je veličine Zemlje.
  On se polako hladi i blijedi tijekom vremena, ali može zadržati
  toplinu dovoljno dugo da grije obližnji svijet milijardama
  godina.


   


  Budući da je bijeli patuljak puno manji i slabiji od Sunca,
  planet bi mu trebao biti puno bliži kako bi bio naseljiv s
  tekućom vodom na površini. Naseljivi planet bi obišao bijelog
  patuljka jednom svakih 10 sati na udaljenosti od oko 1,6 milijuna
  kilometara.


  Prije no što zvijezda postane bijeli patuljak ona nabuja u
  crvenog diva, zahvaćajući i uništavajući sve planete u blizini.
  Dakle, planet bi trebao stići u nastanjivu zonu nakon što je
  zvijezda evoluirala u bijelog patuljka. Planet bi se mogao
  formirati od ostataka prašine i plina ili stići u orbitu s veće
  udaljenosti.


   


  Ako planeti postoje u naseljivim zonama bijelih patuljaka,
  trebali bi ih pronaći prije nego što ih možemo proučiti. Obilje
  teških elemenata na površini bijelih patuljaka sugerira da
  značajan dio njih ima oko sebe stjenovite planete. Loeb i njegov
  kolega Dan Maoz procjenjuju da bi istraživanje 500 najbližih
  bijelih patuljaka moglo rezultirati uočavanjem jednog ili više
  naseljivih planeta tipa Zemlje.


  Najbolji način za pronalaženje takvih planeta je tranzitna
  pretraga - traganje za zvijezdom koja prigušuje sjaj dok planet u
  orbiti prolazi ispred nje. Budući da je bijeli patuljak otprilike
  iste veličine kao Zemlja, planet veličine Zemlje blokirao bi
  veliki dio njezina svjetla i stvarao očigledan signal.


  Moguće je proučavati samo atmosfere planeta u prolasku ispred
  zvijezde. Kada svjetlost bijelog patuljka zasja kroz prsten zraka
  koji okružuje disk siluete planeta, atmosfera apsorbira dio
  zvjezdane svjetlosti. To ostavlja kemijske otiske koji pokazuju
  sadrži li zrak vodenu paru ili čak i tragove života, kao što je
  kisik.


   


  Astronomi su posebno zainteresirani za pronalaženje kisika jer se
  kisik u Zemljinoj atmosferi stalno dopunjava, kroz fotosintezu
  biljnog svijeta. Kada bi sav život na Zemlji prestao, naša bi
  atmosfera brzo ostala bez kisika, koji bi se razgradio u oceanima
  i oksidirao na površini. Dakle, prisutnost velikih količina
  kisika u atmosferi udaljenog planeta signalizirala bi vjerojatnu
  prisutnost života.


  NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST), čije je lansiranje
  zakazano do kraja ovog desetljeća, obećava da će otkriti plinove
  tih izvanzemaljskih svjetova. Loeb i Maoz stvorili su sintetički
  spektar, replicirajući što bi JWST uočio pretražujući naseljivi
  planet koji kruži oko bijelog patuljka. Oni su utvrdili da bi
  kisik i vodena para bili prepoznatljivi nakon samo nekoliko sati
  promatranja.


  "JWST pruža najbolju nadu za pronalaženje naseljenog planeta u
  bliskoj budućnosti", rekao je Maoz.


   


  Nedavno istraživanje astronoma Harvard-Smithsonian Centra za
  astrofiziku (CfA) Courtney Dressing i Davida Charbonneaua
  pokazalo je da bi najbliži naseljivi planet vjerojatno kružio oko
  zvijezde tipa crvenog patuljka (ohlađene zvijezde male mase koja
  prolazi nuklearnu fuziju).


  Budući da su crveni patuljci, iako manji i slabiji od Sunca,
  mnogo veći i svjetliji od bijelog patuljka, njihovo blistanje
  preplavilo bi slab signal atmosfere planeta koji su u orbiti.
  JWST bi morao promatrati stotine sati prolazaka planeta kako bi
  imao ikakvu nadu da analizira sastav atmosfere.


  "Iako bi najbliži naseljivi planet mogao kružiti oko crvenog
  patuljka, najbliži za koji lako možemo dokazati da na njemu ima
  života mogao bi kružiti oko bijelog patuljka", zaključio je Loeb.
 'BIJELI PATULJCI' skrivaju tajne 

#nalaz

Toksikološki nalaz Justina Biebera dostupan javnosti!

Toksikološki nalaz Justina Biebera dostupan javnosti!

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života?

Ohrabrujući nalaz: Uskoro otkriće izvanzemaljskog života?