Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Generacije mlađih novinara sretali su na svom putu Mislava Bagu. Osjećaj strahopoštovanja preplavio bi većinu mladih i neiskusnih, no Bago bi svojim sjajnim pristupom ubrzo to uklonio. Rado je iskustvo i znanje prenosio na mlađe generacije, mentorirajući ih kroz svoj urednički rad s velikom ljubavlju i posvećenošću. Radio je to sa strašću, energično i vješto - baš kao što se svakog dana, do zadnjeg daha davao za svoj posao. Posao koji je bio njegov poziv i njegov život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O tome je svjedočio svakog dana na svom putu, a koji je započeo 1994. godine na HTV-u. Te godine prijateljica ga je preporučila Branimiru Biliću, koji mu je dao priliku za radi priloge za njegovu emisiju. Uz ostale velikane domaćeg novinarstva Bago je 'pekao' zanat. Ubrzo je shvatio da je novinarstvo ono što želi raditi - prigrlio je taj poziv sa svim njegovim manama i vrlinama. Postalo je ono njegov vjenčani i doživotni suputnik. U svojim intervjuima Bago nije štedio nikog, a ubrzo je zbog toga postao jedan od najboljih u svom poslu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bio je jedan od najboljih</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već 1995. godine isprofilirao se na području unutarnje politike pa od te godine aktivno prati sve procese vezane uz izbore; 2001. godine prvi je put autor izbornog projekta, a nakon toga nastavio je taj posao iznimno uspješno raditi za sve izbore u RH. Mislav je bio i urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu poslije postaje urednik i novinar na Novoj TV. Dobitnik je niza nagrada za svoj rad, nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je 1998. godine za najbolju reportažu te 2003. i 2006. za najbolji intervju, nagradu Novinar godine 2006. za seriju intervjua s bivšim premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom.</para><hmn:image id="47e2f74e-1ecd-11ed-90db-76ed2e7532ec" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voljenu baku želio je voditi na dodjelu svečanih nagrada, a svojoj Gorici rado se i često vraćao</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve to vrijeme, uza sve uspjehe, privatno je ostao blisko vezan uz svoju obitelj, a u intervjuima je rado spominjao svoje voljene nećakinje i baku, koja je, nažalost, preminula prošle godine. Rado se vraćao u Veliku Goricu, gdje je proveo djetinjstvo. Kratku i njemu važnu relaciju između Zagreba i Velike Gorice živio je od najranijeg djetinjstva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislav Bago rođen je u Zagrebu, a djetinjstvo i osnovnoškolske dane proveo je u Velikoj Gorici, gdje su njegovi roditelji imali stan. Kada je krenuo u gimnaziju u Zagrebu, preselio se u stan svoje voljene bake. Ipak, često je boravio u Velikoj Gorici, gdje je provodio vrijeme s prijateljima i kumovima. "Tata je podrijetlom iz Hercegovine, gdje su sve obitelji mnogočlane, a nas baš i nema mnogo: tata, brat, šurjakinja, dvije nećakinje, baka, stric i strina. Nismo brojni, ali smo vrlo skladna obitelj. A pokojna mama, baka i prabaka su Zagrepčanke. Što sam onda ja – integralni Hrvat?", duhovito je opisao svoju obitelj i podrijetlo Bago u davnom intervjuu za <ulink url="https://www.gloria.hr/gl/arhiva/u-poslu-nastrljiv-kod-kuce-miran-5049476">Gloriju</ulink>. Prošle godine ispričao je za <ulink url="https://www.vecernji.hr/showbiz/mislav-bago-na-dodjelu-bih-poveo-baku-njoj-dugujem-mnogo-toga-u-zivotu-pa-i-to-sto-danas-jesam-1470691">Večernji list</ulink> da bi baš svoju baku poveo na svečanu dodjelu nagrada. "Njoj dugujem mnogo toga u životu, pa i to što sam danas. No poznavajući nju, ona bi odmahnula rukom i rekla da nije za spektakle".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na svom profesionalnom putu bio je Bago energičan i posvećen visokim standardima svoje struke. Privatno, bio je čovjek koji je u HNK želio voditi svoju baku.</para>

Mislav Bago u poslu je bio jedan od najvećih, a privatno - čovjek koji je na svečanu dodjelu želio voditi svoju baku Mnogi pripadnici mlađih generacija novinara, a koji su se putem susreli s Mislavom Bagom, svjedočit će o njegovom sjajnom mentorstvu, ljudskom pristupu i posvećenosti. Ljubav koju je osjećao prema svom poslu, Bago je nesebično prenosio i dijelio na one koji ostaju Generacije mlađih novinara sretali su na svom putu Mislava Bagu. Osjećaj strahopoštovanja preplavio bi većinu mladih i neiskusnih, no Bago bi svojim sjajnim pristupom ubrzo to uklonio. Rado je iskustvo i znanje prenosio na mlađe generacije, mentorirajući ih kroz svoj urednički rad s velikom ljubavlju i posvećenošću. Radio je to sa strašću, energično i vješto - baš kao što se svakog dana, do zadnjeg daha davao za svoj posao. Posao koji je bio njegov poziv i njegov život.O tome je svjedočio svakog dana na svom putu, a koji je započeo 1994. godine na HTV-u. Te godine prijateljica ga je preporučila Branimiru Biliću, koji mu je dao priliku za radi priloge za njegovu emisiju. Uz ostale velikane domaćeg novinarstva Bago je 'pekao' zanat. Ubrzo je shvatio da je novinarstvo ono što želi raditi - prigrlio je taj poziv sa svim njegovim manama i vrlinama. Postalo je ono njegov vjenčani i doživotni suputnik. U svojim intervjuima Bago nije štedio nikog, a ubrzo je zbog toga postao jedan od najboljih u svom poslu.Bio je jedan od najboljihVeć 1995. godine isprofilirao se na području unutarnje politike pa od te godine aktivno prati sve procese vezane uz izbore; 2001. godine prvi je put autor izbornog projekta, a nakon toga nastavio je taj posao iznimno uspješno raditi za sve izbore u RH. Mislav je bio i urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu poslije postaje urednik i novinar na Novoj TV. Dobitnik je niza nagrada za svoj rad, nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je 1998. godine za najbolju reportažu te 2003. i 2006. za najbolji intervju, nagradu Novinar godine 2006. za seriju intervjua s bivšim premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom.Voljenu baku želio je voditi na dodjelu svečanih nagrada, a svojoj Gorici rado se i često vraćaoSve to vrijeme, uza sve uspjehe, privatno je ostao blisko vezan uz svoju obitelj, a u intervjuima je rado spominjao svoje voljene nećakinje i baku, koja je, nažalost, preminula prošle godine. Rado se vraćao u Veliku Goricu, gdje je proveo djetinjstvo. Kratku i njemu važnu relaciju između Zagreba i Velike Gorice živio je od najranijeg djetinjstva.Mislav Bago rođen je u Zagrebu, a djetinjstvo i osnovnoškolske dane proveo je u Velikoj Gorici, gdje su njegovi roditelji imali stan. Kada je krenuo u gimnaziju u Zagrebu, preselio se u stan svoje voljene bake. Ipak, često je boravio u Velikoj Gorici, gdje je provodio vrijeme s prijateljima i kumovima. "Tata je podrijetlom iz Hercegovine, gdje su sve obitelji mnogočlane, a nas baš i nema mnogo: tata, brat, šurjakinja, dvije nećakinje, baka, stric i strina. Nismo brojni, ali smo vrlo skladna obitelj. A pokojna mama, baka i prabaka su Zagrepčanke. Što sam onda ja – integralni Hrvat?", duhovito je opisao svoju obitelj i podrijetlo Bago u davnom intervjuu za Gloriju. Prošle godine ispričao je za Večernji list da bi baš svoju baku poveo na svečanu dodjelu nagrada. "Njoj dugujem mnogo toga u životu, pa i to što sam danas. No poznavajući nju, ona bi odmahnula rukom i rekla da nije za spektakle".Na svom profesionalnom putu bio je Bago energičan i posvećen visokim standardima svoje struke. Privatno, bio je čovjek koji je u HNK želio voditi svoju baku. odlazak velikog novinara i urednika 

odlazak velikog novinara i urednika

Mislav Bago u poslu je bio jedan od najvećih, a privatno - čovjek koji je na svečanu dodjelu želio voditi svoju baku

<para>
 Središnji dio otvorene kuhinje je roštilj, a prostor za sjedenje
 može imati klasični stol sa stolcima ili šank kao u nekom baru na
 plaži.
</para>
<para>
 Dolaskom ljetnih vrućina pomisao na kuhanje u zatvorenom prostoru
 nije privlačna, posebno u vrijeme godišnjih odmora, kada želimo
 što više vremena provoditi na svježem zraku. Stoga onima koji
 imaju kuću, vikendicu ili stan s većom terasom predlažemo da
 razmisle o opciji kuhinje na otvorenom.
</para>
<para>
 Kuhinja na otvorenom zapravo predstavlja prostor vrta ili terase
 na koji se mogu instalirati kuhinjski aparati te zaseban dio za
 blagovanje koji se sastoji od stola ili šanka sa stolicama.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6760aff6-8f28-11ec-9675-0242ac120003" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Osim što će pružiti užitak pripreme hrane na svježem zraku, bit
 će i dodatni prostor za društveni život. Otvorene kuhinje znače i
 manje neugodnih mirisa u stanu, a u ovom prostoru se može uživati
 od proljeća do kasne jeseni.
</para>
<para>
 Otvorene kuhinje mogu podići i vrijednost vaše nekretnine. Bez
 obzira na stil uređenja i veličinu prostora, središnji dio
 otvorene kuhinje u pravilu čini roštilj, nezaobilazni “pratilac”
 svake ljetne kuhinje.
</para>
<para>
 Otvorene kuhinje ne moraju nužno imati sve kuhinjske aparate.
 Najvažniji su roštilj i sudoper. Roštilj možete kupiti gotov, ili
 ga dati sami napraviti (posebno su atraktivni roštilji presvučeni
 u kamen), te ga smjestiti u središnji dio ili sa strane. Vodite
 računa da u njemu ili uz njega treba biti i prostor za odlaganje
 drva, koji možete skriti vratima ili ostaviti otvorenim.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="676be56a-8f28-11ec-abd8-0242ac120012" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Mjesta za sjedenje svakako osigurajte u hladu pod suncobranima
 ili nadstrešnicama od drveta, platna ili neke biljke penjačice.
 Ako je otvorena kuhinja u vrtu, popločite podove koji mogu biti i
 nešto viši od ostatka površine vrta (na taj način će se dobiti
 vizualan identitet prostora, a bit će ga lakše i čistiti).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U otvorenim kuhinjama koje niču oko roštilja kuhinjske je
 elemente najbolje sazidati i potom obojiti ili obložiti kamenom.
 Gornju ploču presvucite keramičkim pločicama koje se lako čiste.
 Nemate li dovoljno prostora ili ne želite sjedeću garnituru, u
 otvorenoj će kuhinji izvrsno izgledati i šank, no pripazite da
 bude u istom stilu i koloritu kao i ostatak kuhinje. Takav šank,
 s barskim stolcima, dat će kuhinji posebnu nonšalantnu notu kakvu
 nalazimo u barovima uz more.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="67a0f3f4-8f28-11ec-a913-0242ac12000e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Otvorena kuhinja mora pratiti vanjski stil uređenja vrta, kuće
 ili terase. Ako je to kamena kuća uz more, otvorena kuhinja mora
 biti u mediteranskom stilu, koji obilježavaju kamen, drvo,
 željezo, svijetle i pastelne boje. Jastučići na stolcima i
 stolnjaci neka budu iste boje kao i elementi, s motivima maslina
 ili oleandra. Podna obloga je kamen ili terakota.
</para>
<para>
 Živite li pak u modernom stanu s velikom terasom, osnovna boja
 kuhinjskih elemenata neka bude boje fasade, a namještaj za
 blagovanje modernih, što je moguće jednostavnijih linija od drva
 ili željeza.
</para>
<para>
 Pločice neka budu većih dimenzija i neupadljive. Pobrinite se da
 terasa ima dovoljno zelenila. Biljke posadite u jednobojne posude
 iste boje kao i pločice ili neutralne pocinčane. Želite li
 otvorenu kuhinju u vrtu iza kuće u prirodi, osnova neka bude
 tamnosmeđa boja, nadopunjena zelenim detaljima.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6819e890-8f28-11ec-bf7b-0242ac120016" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 U vrt ili terasu premale za klasičnu otvorenu kuhinju možete
 smjestiti prijenosni roštilj. U rustikalnim i mediteranskim
 kućama izbjegavajte roštilje od sjajnog inoxa, već radije
 izaberite tamnije čelične, koji će se bolje stilski uklapati u
 vaš ambijent.
</para>

Kuhinja na svježem zraku Dolaskom ljetnih vrućina pomisao na kuhanje u zatvorenom prostoru nije privlačna, posebno u vrijeme godišnjih odmora kada želimo što više vremena provoditi na svježem zraku. Stoga onima koji imaju kuću, vikendicu ili stan s većom terasom predlažemo da razmisle o opciji kuhinje na otvorenom. 
  Središnji dio otvorene kuhinje je roštilj, a prostor za sjedenje
  može imati klasični stol sa stolcima ili šank kao u nekom baru na
  plaži.


  Dolaskom ljetnih vrućina pomisao na kuhanje u zatvorenom prostoru
  nije privlačna, posebno u vrijeme godišnjih odmora, kada želimo
  što više vremena provoditi na svježem zraku. Stoga onima koji
  imaju kuću, vikendicu ili stan s većom terasom predlažemo da
  razmisle o opciji kuhinje na otvorenom.


  Kuhinja na otvorenom zapravo predstavlja prostor vrta ili terase
  na koji se mogu instalirati kuhinjski aparati te zaseban dio za
  blagovanje koji se sastoji od stola ili šanka sa stolicama.


   


  Osim što će pružiti užitak pripreme hrane na svježem zraku, bit
  će i dodatni prostor za društveni život. Otvorene kuhinje znače i
  manje neugodnih mirisa u stanu, a u ovom prostoru se može uživati
  od proljeća do kasne jeseni.


  Otvorene kuhinje mogu podići i vrijednost vaše nekretnine. Bez
  obzira na stil uređenja i veličinu prostora, središnji dio
  otvorene kuhinje u pravilu čini roštilj, nezaobilazni “pratilac”
  svake ljetne kuhinje.


  Otvorene kuhinje ne moraju nužno imati sve kuhinjske aparate.
  Najvažniji su roštilj i sudoper. Roštilj možete kupiti gotov, ili
  ga dati sami napraviti (posebno su atraktivni roštilji presvučeni
  u kamen), te ga smjestiti u središnji dio ili sa strane. Vodite
  računa da u njemu ili uz njega treba biti i prostor za odlaganje
  drva, koji možete skriti vratima ili ostaviti otvorenim.


   


  Mjesta za sjedenje svakako osigurajte u hladu pod suncobranima
  ili nadstrešnicama od drveta, platna ili neke biljke penjačice.
  Ako je otvorena kuhinja u vrtu, popločite podove koji mogu biti i
  nešto viši od ostatka površine vrta (na taj način će se dobiti
  vizualan identitet prostora, a bit će ga lakše i čistiti).
   
  U otvorenim kuhinjama koje niču oko roštilja kuhinjske je
  elemente najbolje sazidati i potom obojiti ili obložiti kamenom.
  Gornju ploču presvucite keramičkim pločicama koje se lako čiste.
  Nemate li dovoljno prostora ili ne želite sjedeću garnituru, u
  otvorenoj će kuhinji izvrsno izgledati i šank, no pripazite da
  bude u istom stilu i koloritu kao i ostatak kuhinje. Takav šank,
  s barskim stolcima, dat će kuhinji posebnu nonšalantnu notu kakvu
  nalazimo u barovima uz more.


   


  Otvorena kuhinja mora pratiti vanjski stil uređenja vrta, kuće
  ili terase. Ako je to kamena kuća uz more, otvorena kuhinja mora
  biti u mediteranskom stilu, koji obilježavaju kamen, drvo,
  željezo, svijetle i pastelne boje. Jastučići na stolcima i
  stolnjaci neka budu iste boje kao i elementi, s motivima maslina
  ili oleandra. Podna obloga je kamen ili terakota.


  Živite li pak u modernom stanu s velikom terasom, osnovna boja
  kuhinjskih elemenata neka bude boje fasade, a namještaj za
  blagovanje modernih, što je moguće jednostavnijih linija od drva
  ili željeza.


  Pločice neka budu većih dimenzija i neupadljive. Pobrinite se da
  terasa ima dovoljno zelenila. Biljke posadite u jednobojne posude
  iste boje kao i pločice ili neutralne pocinčane. Želite li
  otvorenu kuhinju u vrtu iza kuće u prirodi, osnova neka bude
  tamnosmeđa boja, nadopunjena zelenim detaljima.


   


  U vrt ili terasu premale za klasičnu otvorenu kuhinju možete
  smjestiti prijenosni roštilj. U rustikalnim i mediteranskim
  kućama izbjegavajte roštilje od sjajnog inoxa, već radije
  izaberite tamnije čelične, koji će se bolje stilski uklapati u
  vaš ambijent.
 DODANA VRIJEDNOST 

#Otvoreno

Mislav Bago u poslu je bio jedan od najvećih, a privatno - čovjek koji je na svečanu dodjelu želio voditi svoju baku

Mislav Bago u poslu je bio jedan od najvećih, a privatno - čovjek koji je na svečanu dodjelu želio voditi svoju baku

Kuhinja na svježem zraku

Kuhinja na svježem zraku