Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

<para>
 U kakvom vremenu živimo, svima bi nam dobro došla bar nekakva
 psihološka pomoć. Do istog su zaključka došle i brojne poznate
 face poput Borne Rajić, Tajči, Ivane Banfić
 i Anđe Marić. Neke su i same krenule po
 psihološku pomoć, pa su shvatile da nakon rada na sebi - vrlo
 lako mogu raditi i na drugima. I prozvale se životnim
 trenericama. Struka se na te moderne takozvane terapeute zgraža.
 Stručnjaci tvrde da čine više štete nego koristi.
</para>
<para>
 Želite pronaći svoj duhovni put ili se osobno transformirati,
 nekoliko naših zvijezda tvrdi da zna kako to
 postići. Tatjana Cameron Tajči tvrdi kako
 vam može pomoći s depresijom, anksioznosti, problemima u braku
 ili u odnosima.
</para>
<para>
 Na vrhuncu slave Tajči je otišla u Ameriku gdje danas vodi svoj
 talk show Buđenje u Americi. Glavno joj je
 zanimanje ono životne trenerice. Lifecoachingom se bavi i
 pjevačica Ivana Banfić, a za isto se školuje i Anđa Marić. 
</para>
<para>
 Nakon modne industrije svoj je novi izazov u
 <emphasis>lifecoachingu</emphasis> pronašla i Borna
 Rajić. 
</para>
<para>
 "Važno je reći, ja nikome ne pomažem. Ja s nekim dijelim svoju
 spoznaju i svoje iskustvo", tvrdi Rajić. 
</para>
<para>
 "Kao životna trenerica ne unosim svoja vjerska uvjerenja, ali
 naravno ako klijent želi o tome razgovarati, jedna od mojih
 najdražih tema je baš to. Duhovno osvještavanje i način na koji
 nam vjera, ne religija, pomaže u životu", naglasila je Tajči.
  
</para>
<para>
 Vjera, ali i neki drugi životni trener pomogao je i njoj u
 njezinoj borbi sa životom. 
</para>
<para>
 "Ja sam se dugo godina borila s depresijom, dugo godina sam se
 borila sa strahom od toga da ću biti odbačena, do toga da me
 ljudi neće prihvatiti onakvu kakva ja jesam iznutra",
 priznaje. 
</para>
<para>
 Radom na sebi shvatila je da može raditi i na drugima. Struka se
 nad ovakvim trendovskim terapeutima zgraža. Pjevačica
 Maja Vučić diplomirala je psihologiju i radi kao
 psihologinja u Centru Sirius. Certifikate koji
 nepsiholozima dozvoljavaju da se bave bave ljudskom psihom - ne
 odobrava. 
</para>
<para>
 "Mislim da se <emphasis>lifecoachingom</emphasis> bave najčešće oni ljudi
 koji to ne bi trebali raditi. Mnogi moji kolege koji jesu
 psiholozi se ne bi bavili savjetovanjem, odnosno lifecoachingom
 jer nemaju potrebnu edukaciju iz toga", objašnjava Maja Vučić.
  
</para>
<para>
 Deset godina školovanja, studij psihologije i petogodišnja
 edukacija iz kognitivno bihevioralne psihologije, iza sunje. Puno
 više iskustva nego što stoji iza certifikata kojim mašu moderni
 životni treneri, kada se upliću u tuđu psihu. Maja smatra da je
 to vrlo opasno. 
</para>
<para>
 "Mislim to je toliko opasno. Ja se s tim stvarno ne bi bavila jer
 ja znam u kojem grmu leži zec, koje sve opasnosti nosi taj
 posao", dodaje Vučić. 
</para>
<para>
 Mnogi misle da svoje pozitivno iskustvo mogu samo preslikati na
 život druge osobe. No ne ide to baš tako lako.
</para>
<para>
 "Mi svi imamo vlastite vrijednosti, vlastita pravila i vlastite
 vrijendosti u životu i ako ne znamo to prepoznati, možemo nanijet
 veću štetu tim ljudima nego korist u tome", kaže Maja. 
</para>
<para>
 Sve zato jer je ljudima lakše priznati da idu kod životnog
 trenera nego kod stručnog psihologa. Kao da je to neki bauk! U
 kakvim vremenima živimo, svima bi nam dobro došla psihološka
 pomoć.
</para>

Borna Rajić i Tajči imaju nove karijere, psihologinja Maja Vučić upozorava: 'Više štete nego koristi' Poznati i slavni sve češće žele promijeniti zvanje u životne trenere. Želite pronaći svoj duhovni put ili se osobno transformirati, nekoliko naših zvijezda tvrdi da zna kako to postići 
  U kakvom vremenu živimo, svima bi nam dobro došla bar nekakva
  psihološka pomoć. Do istog su zaključka došle i brojne poznate
  face poput Borne Rajić, Tajči, Ivane Banfić
  i Anđe Marić. Neke su i same krenule po
  psihološku pomoć, pa su shvatile da nakon rada na sebi - vrlo
  lako mogu raditi i na drugima. I prozvale se životnim
  trenericama. Struka se na te moderne takozvane terapeute zgraža.
  Stručnjaci tvrde da čine više štete nego koristi.


  Želite pronaći svoj duhovni put ili se osobno transformirati,
  nekoliko naših zvijezda tvrdi da zna kako to
  postići. Tatjana Cameron Tajči tvrdi kako
  vam može pomoći s depresijom, anksioznosti, problemima u braku
  ili u odnosima.


  Na vrhuncu slave Tajči je otišla u Ameriku gdje danas vodi svoj
  talk show Buđenje u Americi. Glavno joj je
  zanimanje ono životne trenerice. Lifecoachingom se bavi i
  pjevačica Ivana Banfić, a za isto se školuje i Anđa Marić. 


  Nakon modne industrije svoj je novi izazov u
  lifecoachingu pronašla i Borna
  Rajić. 


  "Važno je reći, ja nikome ne pomažem. Ja s nekim dijelim svoju
  spoznaju i svoje iskustvo", tvrdi Rajić. 


  "Kao životna trenerica ne unosim svoja vjerska uvjerenja, ali
  naravno ako klijent želi o tome razgovarati, jedna od mojih
  najdražih tema je baš to. Duhovno osvještavanje i način na koji
  nam vjera, ne religija, pomaže u životu", naglasila je Tajči.
   


  Vjera, ali i neki drugi životni trener pomogao je i njoj u
  njezinoj borbi sa životom. 


  "Ja sam se dugo godina borila s depresijom, dugo godina sam se
  borila sa strahom od toga da ću biti odbačena, do toga da me
  ljudi neće prihvatiti onakvu kakva ja jesam iznutra",
  priznaje. 


  Radom na sebi shvatila je da može raditi i na drugima. Struka se
  nad ovakvim trendovskim terapeutima zgraža. Pjevačica
  Maja Vučić diplomirala je psihologiju i radi kao
  psihologinja u Centru Sirius. Certifikate koji
  nepsiholozima dozvoljavaju da se bave bave ljudskom psihom - ne
  odobrava. 


  "Mislim da se lifecoachingom bave najčešće oni ljudi
  koji to ne bi trebali raditi. Mnogi moji kolege koji jesu
  psiholozi se ne bi bavili savjetovanjem, odnosno lifecoachingom
  jer nemaju potrebnu edukaciju iz toga", objašnjava Maja Vučić.
   


  Deset godina školovanja, studij psihologije i petogodišnja
  edukacija iz kognitivno bihevioralne psihologije, iza sunje. Puno
  više iskustva nego što stoji iza certifikata kojim mašu moderni
  životni treneri, kada se upliću u tuđu psihu. Maja smatra da je
  to vrlo opasno. 


  "Mislim to je toliko opasno. Ja se s tim stvarno ne bi bavila jer
  ja znam u kojem grmu leži zec, koje sve opasnosti nosi taj
  posao", dodaje Vučić. 


  Mnogi misle da svoje pozitivno iskustvo mogu samo preslikati na
  život druge osobe. No ne ide to baš tako lako.


  "Mi svi imamo vlastite vrijednosti, vlastita pravila i vlastite
  vrijendosti u životu i ako ne znamo to prepoznati, možemo nanijet
  veću štetu tim ljudima nego korist u tome", kaže Maja. 


  Sve zato jer je ljudima lakše priznati da idu kod životnog
  trenera nego kod stručnog psihologa. Kao da je to neki bauk! U
  kakvim vremenima živimo, svima bi nam dobro došla psihološka
  pomoć.
 životne trenerice 

životne trenerice

Borna Rajić i Tajči imaju nove karijere, psihologinja Maja Vučić upozorava: 'Više štete nego koristi'

Zašto su ženama privlačniji mlađi muškarci? Što starijim ženama pruža puno mlađi frajeri? Iako će mnogi na prvu reći da je korist isključivo seksualne prirode, to i nije najveća prednost. Stručnjaci kažu kako je puno važniji osjećaj obožavanja. Severina i Jelena Rozga ponovno su aktualizirale trend takvih veza. 

<para>Što starijim ženama pruža puno mlađi frajeri? Iako će mnogi na prvu reći da je korist isključivo seksualne prirode, to i nije najveća prednost. Stručnjaci kažu kako je puno važniji osjećaj obožavanja. Severina i Jelena Rozga ponovno su aktualizirale trend takvih veza.</para>

Zašto su ženama privlačniji mlađi muškarci?

Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni? Ljepota je, kažu u oku promatrača, a oko promatrača, dokazat će naša sljedeća priča, lijepima smatra one koji nam nalikuju. Možete to provjeriti i sami - poznata osoba koja vam se najviše sviđa, vrlo vjerojatno ima neke sličnosti s vama. 

<para>Ljepota je, kažu u oku promatrača, a oko promatrača, dokazat će naša sljedeća priča, lijepima smatra one koji nam nalikuju. Možete to provjeriti i sami - poznata osoba koja vam se najviše sviđa, vrlo vjerojatno ima neke sličnosti s vama.</para>

Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

<para>
 Edita Misirić napravila je mali eksperiment, koji će nam
 odgovoriti na pitanje - znači li to da smo narcisoidni ili samo
 zdravo samouvjereni.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Još nas od malena uče da zli i sebični ljudi o sebi misle samo u
 superlativima! No, jedan mali Narcis čuči u svima nama!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Među ljudima koji su nam lijepi često odabiremo one koji su nam
 vrlo slični i to nesvjesno! Da bismo tu teoriju opovrgnuli ili
 potvrdili, mi smo krenuli u potragu za odgovorima u salone za
 uljepšavanje. Naše sugovorinice smo upitali koja im je od ovih
 potpuno različitih žena najljepša.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Koja je od naših ispitanica odabrala Meg, Anne, Scarlett ili
 Demi, a koja Kim, Kate ili Julianne? Rezultati su iznenadili i
 nas. Djevojke su odabrale javne osobe koje imaju slične atribute
 njihovima. Ulazi li to u kategoriju narcisoidnosti?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ja bih to prije povezala s nekim zdravim samoljubljem. Znači da
 to ako nam se sviđa netko po tipu tko je sličan nama... To
 vjerojatno znači da se mi sami sebi sviđamo", izjavila je
 psihologinja Tanja
 Dejanović
 Šagadin.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Naše malo istraživanje pokazalo je da je dobro i zdravo ako
 lijepim i na drugima smatrate nešto što imate i sami! No, prava
 narcisoidnost je nešto posve drugo!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Oni su uglavnom dosta kompetitivni! Zna im biti dosta teško
 prihvatiti kad nisu najbolji. S druge strane kad dobiju puno
 takvih poruka od okoline, gdje im okolina šalje puno poruka da su
 hladni, da su sami sebi, da pričaju samo o sebi. To su stvari u
 kojima je korisno potražiti i stručnu pomoć".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako ste se prepoznali u ovom opisu, priznajte prvo sebi, jer ste
 ionako vi sami sebi najbitniji. Potom će biti mnogo lakše
 razgovarati s drugima o tome. Novu pak generaciju narcisa
 iznjedrili su selfiji, ali ne poneki, već njih cijela
 gomila!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Kad to postane smisao nekog događanja. Dakle, otići ću tamo, pa
 ću se uslikati milijun puta, to onda ne vodi stvarnom doživvljaju
 onoga gdje sam bio što sam radio", dodaje psihologinja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Uhvatiti svoj odraz u izlogu kada šećete gradom je posve normalna
 stvar. Selfiji na svakom uglu iste šetnje - e to, baš i nije!
</para>

Istražili smo: Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni? Ljepota je, kažu u oku promatrača, a oko promatrača, dokazat će naša sljedeća priča, lijepima smatra one koji nam nalikuju. Možete to provjeriti i sami - poznata osoba koja vam se najviše sviđa, vrlo vjerojatno ima neke sličnosti s vama. 
  Edita Misirić napravila je mali eksperiment, koji će nam
  odgovoriti na pitanje - znači li to da smo narcisoidni ili samo
  zdravo samouvjereni.
   
  Još nas od malena uče da zli i sebični ljudi o sebi misle samo u
  superlativima! No, jedan mali Narcis čuči u svima nama!
   
  Među ljudima koji su nam lijepi često odabiremo one koji su nam
  vrlo slični i to nesvjesno! Da bismo tu teoriju opovrgnuli ili
  potvrdili, mi smo krenuli u potragu za odgovorima u salone za
  uljepšavanje. Naše sugovorinice smo upitali koja im je od ovih
  potpuno različitih žena najljepša.
   
  Koja je od naših ispitanica odabrala Meg, Anne, Scarlett ili
  Demi, a koja Kim, Kate ili Julianne? Rezultati su iznenadili i
  nas. Djevojke su odabrale javne osobe koje imaju slične atribute
  njihovima. Ulazi li to u kategoriju narcisoidnosti?
   
  "Ja bih to prije povezala s nekim zdravim samoljubljem. Znači da
  to ako nam se sviđa netko po tipu tko je sličan nama... To
  vjerojatno znači da se mi sami sebi sviđamo", izjavila je
  psihologinja Tanja
   Dejanović
   Šagadin.
   
  Naše malo istraživanje pokazalo je da je dobro i zdravo ako
  lijepim i na drugima smatrate nešto što imate i sami! No, prava
  narcisoidnost je nešto posve drugo!
   
  "Oni su uglavnom dosta kompetitivni! Zna im biti dosta teško
  prihvatiti kad nisu najbolji. S druge strane kad dobiju puno
  takvih poruka od okoline, gdje im okolina šalje puno poruka da su
  hladni, da su sami sebi, da pričaju samo o sebi. To su stvari u
  kojima je korisno potražiti i stručnu pomoć".
   
  Ako ste se prepoznali u ovom opisu, priznajte prvo sebi, jer ste
  ionako vi sami sebi najbitniji. Potom će biti mnogo lakše
  razgovarati s drugima o tome. Novu pak generaciju narcisa
  iznjedrili su selfiji, ali ne poneki, već njih cijela
  gomila!
   
  "Kad to postane smisao nekog događanja. Dakle, otići ću tamo, pa
  ću se uslikati milijun puta, to onda ne vodi stvarnom doživvljaju
  onoga gdje sam bio što sam radio", dodaje psihologinja.
   
  Uhvatiti svoj odraz u izlogu kada šećete gradom je posve normalna
  stvar. Selfiji na svakom uglu iste šetnje - e to, baš i nije!
 tanka je granica 

tanka je granica

Istražili smo: Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

<para>
 Većina mališana iz četvrtog razreda mobitele je u školu
 počela nositi još prošle godine.
</para>
<para>
 Moderna vremena i napredak tehnologije roditelje su stavili
 pred gotov čin.
</para>
<para>
 Učiteljica Majda je i sama
 majka djevojčice koja je tek krenula u prvi razred.
 Šestogodišnja Anja uživa u
 kreativnim igrama, ali one na maminom mobitelu su joj ipak
 draže.
</para>
<para>
 ''Mama mi još ne želi kupiti mobitel. Kaže da djeca u prvom
 razredu ne moraju imati telefon, no ja bih ga htjela imati'',
 kaže Majdina kći Anja.
</para>
<para>
 Majda ipak ima nešto drukčiju viziju:
</para>
<para>
 ''Kada se sama krene kretati svijetom, dakle sama ići u školu,
 sama ostajati u parku onda ćemo joj sigurno nekakav telefon
 nabaviti, ali ne u svrhu igranja nego čisto komunikacije i
 nekakve njene i naše sigurnosti'', čvrsto je odlučila Majda.
</para>
<para>
 U Anjinom razredu još ni jedan učenik nema mobitel. No,
 njezina učiteljica primjećuje zanimljivu pojavu kod nešto starije
 djece.
</para>
<para>
 ''Gledate ih po hodniku. Dvojica, trojica su cijelo vrijeme
 na ovim igrama i rijetko tko se još igra vani s loptom, puno
 takvih igara je nestalo zato što su puno, puno na mobitelu'',
 komentira učiteljica Dijana Lučić.
</para>
<para>
 Neki roditelji su mudri, i uspjeli su pomiriti potrebu za
 mobitelom i njezino iskorištavanje.
</para>
<para>
 ''Mi smo se pobrinuli da je njegov mobitel krajnje
 neinteresantan, prema tome on ga drži u džepu i koristi ga samo
 za zvanje'', tvrdi majka Lana Knežević, te
 dodaje kako je dijete bitno usmjeriti da se dokazuje u nekim
 drugim stvarima, a ne u tome kakav mobitel ima.
</para>
<para>
 Školska psihologinja tvrdi da mobitel može biti dobra stvar
 ako ga se koristi na pravilan način, no postoje zamke koje
 svakako valja izbjeći.
</para>
<para>
 ''Treba se njegovati povjerenje između djece i roditelja, a
 mobitel tu ne smije predstavljati produženu ruku kontrole ili
 pak, produžetak djetetove nesigurnosti, koje zbog mobitela stječe
 dojam kako su roditelji stalno prisutni i ne osamostaljuje se'',
 tvrdi školska psihologinja Snježana Marohnić.
   
</para>
<para>
 Ima i one djece kojima mobitel jednostavno nije važan, a
 jedna od takvih je i Dora.
</para>
<para>
 ''Ja nemam mobitel jer ga nisam ni htjela. Ponekad se može
 svašta dogoditi, ako ga zaboravim isključiti i onda to mene može
 ometati u nastavi'', kaže Dora.
</para>
<para>
 A ima i onih roditelja kojima je - previše važno!
</para>
<para>
 ''Ima apsurdnih situacija u kojima djeca nemaju za školske
 knjige, a posjeduju mobitel od 500 - 600 eura'', kaže Lana
 Knežević.
</para>
<para>
 U prvom razredu osnovne mobitel nema gotovo nitko. U
 četvrtom gotovo svi. Ono između - trenutak kad ćete ga nabaviti
 svom klincu - ostaje samo na vama. No, pretjerivanje postoji
 odavnina, isto kao i kompromis.
</para>

Kada kupiti djetetu prvi mobitel? Znatno skuplje od bočice vode proći ćete kad dođe trenutak da svom djetetu kupite mobitel. Edita Misirić pokušala je doznati kad je pravo vrijeme za to. Pitate li klince - oni bi ga htjeli čim skinu pelene. Roditelji bi ga najradije kupili tek kao dar za vjenčanje. A što kaže struka? Doznajte u priči. 
  Većina mališana iz četvrtog razreda mobitele je u školu
  počela nositi još prošle godine.


  Moderna vremena i napredak tehnologije roditelje su stavili
  pred gotov čin.


  Učiteljica Majda je i sama
  majka djevojčice koja je tek krenula u prvi razred.
  Šestogodišnja Anja uživa u
  kreativnim igrama, ali one na maminom mobitelu su joj ipak
  draže.


  ''Mama mi još ne želi kupiti mobitel. Kaže da djeca u prvom
  razredu ne moraju imati telefon, no ja bih ga htjela imati'',
  kaže Majdina kći Anja.


  Majda ipak ima nešto drukčiju viziju:


  ''Kada se sama krene kretati svijetom, dakle sama ići u školu,
  sama ostajati u parku onda ćemo joj sigurno nekakav telefon
  nabaviti, ali ne u svrhu igranja nego čisto komunikacije i
  nekakve njene i naše sigurnosti'', čvrsto je odlučila Majda.


  U Anjinom razredu još ni jedan učenik nema mobitel. No,
  njezina učiteljica primjećuje zanimljivu pojavu kod nešto starije
  djece.


  ''Gledate ih po hodniku. Dvojica, trojica su cijelo vrijeme
  na ovim igrama i rijetko tko se još igra vani s loptom, puno
  takvih igara je nestalo zato što su puno, puno na mobitelu'',
  komentira učiteljica Dijana Lučić.


  Neki roditelji su mudri, i uspjeli su pomiriti potrebu za
  mobitelom i njezino iskorištavanje.


  ''Mi smo se pobrinuli da je njegov mobitel krajnje
  neinteresantan, prema tome on ga drži u džepu i koristi ga samo
  za zvanje'', tvrdi majka Lana Knežević, te
  dodaje kako je dijete bitno usmjeriti da se dokazuje u nekim
  drugim stvarima, a ne u tome kakav mobitel ima.


  Školska psihologinja tvrdi da mobitel može biti dobra stvar
  ako ga se koristi na pravilan način, no postoje zamke koje
  svakako valja izbjeći.


  ''Treba se njegovati povjerenje između djece i roditelja, a
  mobitel tu ne smije predstavljati produženu ruku kontrole ili
  pak, produžetak djetetove nesigurnosti, koje zbog mobitela stječe
  dojam kako su roditelji stalno prisutni i ne osamostaljuje se'',
  tvrdi školska psihologinja Snježana Marohnić.
    


  Ima i one djece kojima mobitel jednostavno nije važan, a
  jedna od takvih je i Dora.


  ''Ja nemam mobitel jer ga nisam ni htjela. Ponekad se može
  svašta dogoditi, ako ga zaboravim isključiti i onda to mene može
  ometati u nastavi'', kaže Dora.


  A ima i onih roditelja kojima je - previše važno!


  ''Ima apsurdnih situacija u kojima djeca nemaju za školske
  knjige, a posjeduju mobitel od 500 - 600 eura'', kaže Lana
  Knežević.


  U prvom razredu osnovne mobitel nema gotovo nitko. U
  četvrtom gotovo svi. Ono između - trenutak kad ćete ga nabaviti
  svom klincu - ostaje samo na vama. No, pretjerivanje postoji
  odavnina, isto kao i kompromis.
 roditeljske muke 

roditeljske muke

Kada kupiti djetetu prvi mobitel?

Borna Rajić

Strane zvijezde

Članak

Silvija Štrbac

(thumbnail)

Arhiva

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/37b9a882-8e71-11ec-917b-0242ac120023/original

Što starijim ženama pruža puno mlađi frajeri? Iako će mnogi na prvu reći da je korist isključivo seksualne prirode, to i nije najveća prednost. Stručnjaci...

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/0c5eec7e-8e71-11ec-ac80-0242ac120012/original

Ljepota je, kažu u oku promatrača, a oko promatrača, dokazat će naša sljedeća priča, lijepima smatra one koji nam nalikuju. Možete to provjeriti i sami -...

#Psihologinja

Borna Rajić i Tajči imaju nove karijere, psihologinja Maja Vučić upozorava: 'Više štete nego koristi'

Borna Rajić i Tajči imaju nove karijere, psihologinja Maja Vučić upozorava: 'Više štete nego koristi'

Zašto su ženama privlačniji mlađi muškarci?

Zašto su ženama privlačniji mlađi muškarci?

Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

Istražili smo: Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

Istražili smo: Jesmo li narcisoidni ili samo zdravo samouvjereni?

Kada kupiti djetetu prvi mobitel?

Kada kupiti djetetu prvi mobitel?