Impressum 

Uvjeti korištenja 

Pravila privatnosti 

Videopartneri 

Oglašavanje 

Impressum

Pravila privatnosti

Uvjeti korištenja

Play

Show

TV novosti

TV raspored

Danas.hr

TV zvijezde

Postroll

Preroll

<para>
 Stručnjaci sa bostonskog sveučilišta proučavali su DNK 801
 stogodišnjaka paralelno s kontrolnom skupinom 914 zdravih osoba
 različite životne dobi i utvrdili su postojanje 281
 genetske varijacije kod skupine
 stogodišnjaka.
</para>
<para>
 Genetski markeri omogućili su znanstvenicima da izrade pretragu
 kojom će predvidjeti mogu li osobe živjeti dulje od sto godina s
 točnošću između 60 i 85 posto.
</para>
<para>
 Točnost rezultata povećava se s dobi ispitanika što znači da što
 je starija osoba koja se testira, pouzdaniji je izračun o tome
 koliko će dugo živjeti, navodi se u istraživanju čiji su
 rezultati objavljeni u časopisu PLoS ONE.
</para>
<para>
 Kako osobe koje dožive stotu uglavnom ne razviju bolesti vezane
 uz visoku životnu dob do sredine 90-ih, znanstvenici smatraju da
 izoliranje njihovih DNK obilježja može pomoći u pronalaženju
 novih načina liječenja za bolesti poput demencije ili srčanih
 bolesti.
</para>
<para>
 Dr. Thomas Perls koji je vodio istraživanje kaže
 da će dodatno proučavanje ovih genetskih karakteristika dovesti
 do boljega razumijevanja genetskih i bioloških osnova za kasniju
 pojavu bolesti starije životne dobi i za dulje preživljavanje.
</para>
<para>
 Dok otkriće sugerira da genetika igra puno veću ulogu u
 dugovječnosti nego što se prije smatralo, znanstvenici ističu
 važnost i drugih faktora poput načina života i prehrane.
</para>

Novom pretragom saznajte koliko ćete živjeti Nova krvna pretraga može procijeniti izglede osobe da doživi stotu sa 60 do 85 posto točnosti, tvrde američki znanstvenici. 
  Stručnjaci sa bostonskog sveučilišta proučavali su DNK 801
  stogodišnjaka paralelno s kontrolnom skupinom 914 zdravih osoba
  različite životne dobi i utvrdili su postojanje 281
  genetske varijacije kod skupine
  stogodišnjaka.


  Genetski markeri omogućili su znanstvenicima da izrade pretragu
  kojom će predvidjeti mogu li osobe živjeti dulje od sto godina s
  točnošću između 60 i 85 posto.


  Točnost rezultata povećava se s dobi ispitanika što znači da što
  je starija osoba koja se testira, pouzdaniji je izračun o tome
  koliko će dugo živjeti, navodi se u istraživanju čiji su
  rezultati objavljeni u časopisu PLoS ONE.


  Kako osobe koje dožive stotu uglavnom ne razviju bolesti vezane
  uz visoku životnu dob do sredine 90-ih, znanstvenici smatraju da
  izoliranje njihovih DNK obilježja može pomoći u pronalaženju
  novih načina liječenja za bolesti poput demencije ili srčanih
  bolesti.


  Dr. Thomas Perls koji je vodio istraživanje kaže
  da će dodatno proučavanje ovih genetskih karakteristika dovesti
  do boljega razumijevanja genetskih i bioloških osnova za kasniju
  pojavu bolesti starije životne dobi i za dulje preživljavanje.


  Dok otkriće sugerira da genetika igra puno veću ulogu u
  dugovječnosti nego što se prije smatralo, znanstvenici ističu
  važnost i drugih faktora poput načina života i prehrane.
 revolucionarno otkriće 

revolucionarno otkriće

Novom pretragom saznajte koliko ćete živjeti

<para>
 Znanstvenici su pronašli najmanju žabu na svijetu u šumi u Papui
 Novoj Gvineji koja je dugačka je samo 7,7 milimetara.
</para>
<para>
 Profesor Chris Austin sa Sveučilišta u Louisiani
 uočio je žabicu dok je bio na Papui Novoj Gvineji te je utvrdio
 je kako ove životinjice žive na otpalom lišću na tlu tropskih
 šuma.
</para>
<para>
 Žabu je nazvao Paedophryne amaneuensis, prema selu Amau blizu
 kojeg ju je primjetio. Njegovo otkriće pomoći će znanstvanicima
 da otkriju zašto je ova vrsta žabe tako mala.
</para>
<para>
 Zbog svoje veličine, žabica je preuzela titulu najmanjeg
 kralješnjaka na svijetu od malih Indonezijskih riba koje su
 velike samo 7.9 milimetara.
</para>

Najmanja žaba na svijetu oduševila znanstvenike Žaba dugačka samo 7,7 milimetara zbog svoje je veličine proglašena najmanjim kralješnjakom na svijetu. 
  Znanstvenici su pronašli najmanju žabu na svijetu u šumi u Papui
  Novoj Gvineji koja je dugačka je samo 7,7 milimetara.


  Profesor Chris Austin sa Sveučilišta u Louisiani
  uočio je žabicu dok je bio na Papui Novoj Gvineji te je utvrdio
  je kako ove životinjice žive na otpalom lišću na tlu tropskih
  šuma.


  Žabu je nazvao Paedophryne amaneuensis, prema selu Amau blizu
  kojeg ju je primjetio. Njegovo otkriće pomoći će znanstvanicima
  da otkriju zašto je ova vrsta žabe tako mala.


  Zbog svoje veličine, žabica je preuzela titulu najmanjeg
  kralješnjaka na svijetu od malih Indonezijskih riba koje su
  velike samo 7.9 milimetara.
 dugačka samo 7,7 milimetara 

dugačka samo 7,7 milimetara

Najmanja žaba na svijetu oduševila znanstvenike

<para>
 Ruski i japanski znanstvenici planiraju napraviti zajedničko
 istraživanje kako bi ovaj divovski sisavac jednom možda opet
 hodao ovom planetom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Namjeravaju zamijeniti jezgru jajne stanice slona s onom mamuta,
 a cilj im je dobiti DNK mamuta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ako im taj korak uspije, takvo jajašce će se smjestiti u
 maternicu slonice zbog srodnosti dviju vrsta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenicima će posebni problem predstavljati pronalazak
 neoštećene jezgre stanice jer su mamuti izumrli prije 10.000
 godina te od cijele vrste nema puno genetskih tragova.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Otkriće koštane srži moglo bi se pokazati ključnim u dovođenju
 ovih gorostasa ponovno na našu planetu.
</para>

Zemljom će uskoro ponovno hodati mamuti? Znanstvenici iz Japana i Rusije vjeruju da je moguće kloniranje mamuta nakon pronalaska dobro očuvane koštane srži jednog iz Sibira. 
  Ruski i japanski znanstvenici planiraju napraviti zajedničko
  istraživanje kako bi ovaj divovski sisavac jednom možda opet
  hodao ovom planetom.
   
  Namjeravaju zamijeniti jezgru jajne stanice slona s onom mamuta,
  a cilj im je dobiti DNK mamuta.
   
  Ako im taj korak uspije, takvo jajašce će se smjestiti u
  maternicu slonice zbog srodnosti dviju vrsta.
   
  Znanstvenicima će posebni problem predstavljati pronalazak
  neoštećene jezgre stanice jer su mamuti izumrli prije 10.000
  godina te od cijele vrste nema puno genetskih tragova.
   
  Otkriće koštane srži moglo bi se pokazati ključnim u dovođenju
  ovih gorostasa ponovno na našu planetu.
 POVRATAK IZUMRLE VRSTE 

POVRATAK IZUMRLE VRSTE

Zemljom će uskoro ponovno hodati mamuti?

<para>
 Znanstvenici su stvorili materijal koji je toliko lagan da se
 može položiti na vrh maslačka bez ometanja delikatne strukture
 biljke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ultralaganu metalnu mikro-rešetku izmislili su znanstvenici s
 kalifornijskih sveučilišta UC Irvine i
 Caltech te tvrtke HRL
 Laboratories, a opisana je u novom broju časopisa
 Science od 18. studenoga.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Članak je popraćen vrlo efektnom fotografijom komada
 mikro-mrežice, veličine kutije šibica, na glavi maslačka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Novi materijal je 100 puta lakši od stiropora, a tajna njegove
 lakoće je stanična građa proizvedena iz šupljih cjevčica što
 podržava strukturu materijala koja je u stvarnosti 99.99 posto
 zrak.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 To znači da je gustoća materijala manja od jedne tisućinke
 gustoće vode. Stvar je prilično elastična, pa istraživači navode
 da se spljošten na pola svoje visine, materijal vrati na 98 posto
 prijašnje forme.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Trik je u izradi rešetke od međusobno povezanih šupljih cjevčica
 s debljinom stijenke 1.000 puta tanjom od ljudske kose", izjavio
 je glavni autor istraživanja Tobias Shandler iz
 HRL Laboratories za Los Angeles Times.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Mikro-mrežica na fotografiji s maslačkom je izrađena od 90 posto
 nikla, no direktor odjela za projektiranje
 materijala u HRL-u Bill Carter, rekao je za list
 da ona može biti izrađena i od drugih materijala.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jedan od istraživača sa sveučilišta Irvine koji je bio uključen u
 projekt, predlaže da se ultra lagani materijal koristi za
 apsorpciju udara, a moguću primjenu vidi 'u zrakoplovnoj
 industriji, za zvučnu izolaciju, a možda i za baterije'.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Materijal se ponaša poput pera kada se baci i lelujajući pada na
 tlo. Potrebno je više od 10 sekundi da padne na tlo kada se
 ispusti s visine ramena", rekao je Carter.
</para>

Znanstvenici izmislili najlakši materijal na svijetu Izraz 'lakši od pera' konačno je dobio puni smisao. Znanstvenici su uspjeli stvoriti najlakši materijal na svijetu koji će se moći primijeniti u čitavom nizu raznih industrija, od zrakoplovne do zvučne izolacije. 
  Znanstvenici su stvorili materijal koji je toliko lagan da se
  može položiti na vrh maslačka bez ometanja delikatne strukture
  biljke.
   
  Ultralaganu metalnu mikro-rešetku izmislili su znanstvenici s
  kalifornijskih sveučilišta UC Irvine i
  Caltech te tvrtke HRL
  Laboratories, a opisana je u novom broju časopisa
  Science od 18. studenoga.
   
  Članak je popraćen vrlo efektnom fotografijom komada
  mikro-mrežice, veličine kutije šibica, na glavi maslačka.
   
  Novi materijal je 100 puta lakši od stiropora, a tajna njegove
  lakoće je stanična građa proizvedena iz šupljih cjevčica što
  podržava strukturu materijala koja je u stvarnosti 99.99 posto
  zrak.
   
  To znači da je gustoća materijala manja od jedne tisućinke
  gustoće vode. Stvar je prilično elastična, pa istraživači navode
  da se spljošten na pola svoje visine, materijal vrati na 98 posto
  prijašnje forme.
   
  "Trik je u izradi rešetke od međusobno povezanih šupljih cjevčica
  s debljinom stijenke 1.000 puta tanjom od ljudske kose", izjavio
  je glavni autor istraživanja Tobias Shandler iz
  HRL Laboratories za Los Angeles Times.
   
  Mikro-mrežica na fotografiji s maslačkom je izrađena od 90 posto
  nikla, no direktor odjela za projektiranje
  materijala u HRL-u Bill Carter, rekao je za list
  da ona može biti izrađena i od drugih materijala.
   
  Jedan od istraživača sa sveučilišta Irvine koji je bio uključen u
  projekt, predlaže da se ultra lagani materijal koristi za
  apsorpciju udara, a moguću primjenu vidi 'u zrakoplovnoj
  industriji, za zvučnu izolaciju, a možda i za baterije'.
   
  "Materijal se ponaša poput pera kada se baci i lelujajući pada na
  tlo. Potrebno je više od 10 sekundi da padne na tlo kada se
  ispusti s visine ramena", rekao je Carter.
 spektakularno otkriće 

spektakularno otkriće

Znanstvenici izmislili najlakši materijal na svijetu

<para>
 Znanstvenici sa Sveučilišta u Leicesteru na satelitskim snimkama
 uočili su neobične građevine usred libijske pustinje.
</para>
<para>
 Nakon pažljivog proučavanja snimaka i iskapanja u pustinji, došli
 su do spektakularnih otkrića.
</para>
<para>
 Prije više od 3.000 godina na tom području je živjela do sada
 nepoznata civilizacija koja je izgradila vlastite gradove.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Živjeli su u zgradama nalik na dvorce te su posjedovali više od
 stotinu poljoprivrednih objekata.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Arheolozi vjeruju kako su sve ove građevine pripadale
 <emphasis>
 Garamantima
 </emphasis>, autohtonom narodu sjeverne
 Afrike, o kojem suvremeni čovjek ne zna mnogo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, prema informacijama koje su trenutno dostupne, Garamanti su
 bili napredniji od svih ostalih civilizacija koje su postojale u
 to vrijeme na Zemlji.
</para>

Nepoznata napredna civilizacija skrivena u pustinji Senzacionalno otkriće u pješčanoj Sahari - arheolozi vjeruju da su pronašli ostatke do sada nepoznate civilizacije koja je bili naprednija od svih ostalih u to vrijeme na Zemlji. 
  Znanstvenici sa Sveučilišta u Leicesteru na satelitskim snimkama
  uočili su neobične građevine usred libijske pustinje.


  Nakon pažljivog proučavanja snimaka i iskapanja u pustinji, došli
  su do spektakularnih otkrića.


  Prije više od 3.000 godina na tom području je živjela do sada
  nepoznata civilizacija koja je izgradila vlastite gradove.
   
  Živjeli su u zgradama nalik na dvorce te su posjedovali više od
  stotinu poljoprivrednih objekata.
   
  Arheolozi vjeruju kako su sve ove građevine pripadale
  
      Garamantima
   , autohtonom narodu sjeverne
  Afrike, o kojem suvremeni čovjek ne zna mnogo.
   
  No, prema informacijama koje su trenutno dostupne, Garamanti su
  bili napredniji od svih ostalih civilizacija koje su postojale u
  to vrijeme na Zemlji.
 Zapanjujuće otkriće 

Zapanjujuće otkriće

Nepoznata napredna civilizacija skrivena u pustinji

<para>
 WASHINGTON - Znanstvenici su uspjeli 'ispiranjem' umirovljenih
 stanica koje su se prestale dijeliti zaustaviti starenje kod
 laboratorijskih miševa.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Vjeruju da bi njihovo otkriće u konačnici stvarno moglo imati
 utjecaj na skrb o starijim osobama. Stručnjaci kažu da su
 rezultati fascinantni, ali i da ih treba uzeti s oprezom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Studija, objavljena u časopisu 
 <emphasis>Nature</emphasis>
 ,
 usredotočena je na ono što je poznato kao 'staračke stanice'. One
 se prestanu dijeliti u nove stanice, a imaju važnu ulogu u
 sprečavanju napredovanja tumora.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Te stanice čisti imunološki sustav, ali se njihov broj s vremenom
 povećava. Istraživači procjenjuju da kod vrlo starih ljudi ima
 oko 10 posto staračkih stanica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici klinike 
 <emphasis>Mayo</emphasis>
 u SAD-u
 osmislili su način da ubiju sve staračke stanice kod genetski
 modificiranih miševa. Životinje bi starile puno brže od
 uobičajenog, a kada su dobile lijek, staračke stanice bi
 odumrle.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Istraživači su promatrali tri simptoma starosti: stvaranje očne
 mrene, gubitak mišićnog tkiva i gubitak masnog sloja ispod kože
 koji je čini glatkom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici kažu da je napad tih simptoma "dramatično odgođen"
 kada su životinje tretirane lijekom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kada je lijek davan miševima kojima je dopušteno ostarjeti, došlo
 je do poboljšanja mišićnih funkcija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Nikada nisam vidio nešto poput toga", rekao je jedan od
 istraživača dr. James Kirkland.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Njegov kolega dr. Jan van Deursen izjavio je za
 BBC: "Bili smo jako iznenađeni vrlo dubokim utjecajem. Ja stvarno
 mislim da je ovo vrlo značajno".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Tretman nije imao učinka na životni vijek, ali to može biti
 povezano s vrstom genetski modificiranih miševa koji su
 korišteni, navodi se u studiji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Istraživanje otvara mogućnost usporavanja znakova starenja kod
 ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ja sam vrlo optimističan da bi to stvarno moglo imati utjecaja.
 Nitko ne želi živjeti duže ako je kvaliteta života loša", rekao
 je Dr. Deursen.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Međutim, on je rekao da je studija fascinantna jer ukazuje da,
 ako se oslobodimo staračkih stanica, možemo poboljšati fizičke
 osobine povezane sa starenjem te poboljšati kvalitetu života
 starijih ljudi.
</para>

Znanstvenici otkrili lijek protiv starenja! Znanstvenici su uspjeli potpuno ukloniti znakove starenja poput navale bora, gubitka mišićnog tkiva i pojave očne mrene kod laboratorijskih miševa i tako došli do revolucionarnog otkrića koje bi moglo promijeniti svijet. 
  WASHINGTON - Znanstvenici su uspjeli 'ispiranjem' umirovljenih
  stanica koje su se prestale dijeliti zaustaviti starenje kod
  laboratorijskih miševa.
   
  Vjeruju da bi njihovo otkriće u konačnici stvarno moglo imati
  utjecaj na skrb o starijim osobama. Stručnjaci kažu da su
  rezultati fascinantni, ali i da ih treba uzeti s oprezom.
   
  Studija, objavljena u časopisu 
      Nature
   ,
  usredotočena je na ono što je poznato kao 'staračke stanice'. One
  se prestanu dijeliti u nove stanice, a imaju važnu ulogu u
  sprečavanju napredovanja tumora.
   
  Te stanice čisti imunološki sustav, ali se njihov broj s vremenom
  povećava. Istraživači procjenjuju da kod vrlo starih ljudi ima
  oko 10 posto staračkih stanica.
   
  Znanstvenici klinike 
      Mayo
    u SAD-u
  osmislili su način da ubiju sve staračke stanice kod genetski
  modificiranih miševa. Životinje bi starile puno brže od
  uobičajenog, a kada su dobile lijek, staračke stanice bi
  odumrle.
   
  Istraživači su promatrali tri simptoma starosti: stvaranje očne
  mrene, gubitak mišićnog tkiva i gubitak masnog sloja ispod kože
  koji je čini glatkom.
   
  Znanstvenici kažu da je napad tih simptoma "dramatično odgođen"
  kada su životinje tretirane lijekom.
   
  Kada je lijek davan miševima kojima je dopušteno ostarjeti, došlo
  je do poboljšanja mišićnih funkcija.
   
  "Nikada nisam vidio nešto poput toga", rekao je jedan od
  istraživača dr. James Kirkland.
   
  Njegov kolega dr. Jan van Deursen izjavio je za
  BBC: "Bili smo jako iznenađeni vrlo dubokim utjecajem. Ja stvarno
  mislim da je ovo vrlo značajno".
   
  Tretman nije imao učinka na životni vijek, ali to može biti
  povezano s vrstom genetski modificiranih miševa koji su
  korišteni, navodi se u studiji.
   
  Istraživanje otvara mogućnost usporavanja znakova starenja kod
  ljudi.
   
  "Ja sam vrlo optimističan da bi to stvarno moglo imati utjecaja.
  Nitko ne želi živjeti duže ako je kvaliteta života loša", rekao
  je Dr. Deursen.
   
  Međutim, on je rekao da je studija fascinantna jer ukazuje da,
  ako se oslobodimo staračkih stanica, možemo poboljšati fizičke
  osobine povezane sa starenjem te poboljšati kvalitetu života
  starijih ljudi.
 REVOLUCIONARNO OTKRIĆE 

REVOLUCIONARNO OTKRIĆE

Znanstvenici otkrili lijek protiv starenja!

<para>
 Svojevrsne kutije za alat, pronađene u spilji
 
 <emphasis>Blombos</emphasis>
 , 300 km od Cape Towna,
 predstavljaju važnu etapu u evoluciji složenih mentalnih procesa
 čovjeka, objašnjava profesor Christopher
 Henshilwood sa sveučilišta <emphasis>Witwatersrand</emphasis> u
 Johannesburgu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "One pokazuju da su ti ljudi vladali temeljnim znanjima iz kemije
 i da su dugoročno planirali", dodao je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kutije su pronađene na mjestu gdje su prije sto tisuća godina
 ostavljene. Sadržavale su oker, kosti, drveni ugljen, kotur za
 brušenje i kamenje koje je služilo umjesto čekića.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Otkrića dokazuju da su tadašnji ljudi imali spoznaje kako
 pronaći, kombinirati i uskladištiti tvari koje su mogli koristiti
 za poboljšanje društvenih obreda.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Smjesa oker praha je možda služila za ukrašavanje, oslikavanje i
 zaštitu kože, a mogao se koristiti i za ukrašavanje odjeće.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razmazivanje i struganje okera za proizvodnju praha, koji se
 koristi kao pigment, postao je običaj u Africi i na Bliskom
 istoku prije oko 100 tisuća godina, preciziraju
 znanstvenici.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Profesor Henshilwood i njegova međunarodna istraživačka ekipa
 vode iskapanja od 2008. godine, a kutije za alat će biti izložene
 u Muzeju <emphasis>Iziku</emphasis> u Cape Townu, u Južnoafričkoj Republici.
</para>

Fascinantno otkriće afričkih arheologa Južnoafrički arheolozi pronašli su u jednoj spilji na jugu zemlje dvije velike školjke stare sto tisuća godina u kojima su naši preci čuvali svoj alat i fini prah boje okera. 
  Svojevrsne kutije za alat, pronađene u spilji
  
      Blombos
   , 300 km od Cape Towna,
  predstavljaju važnu etapu u evoluciji složenih mentalnih procesa
  čovjeka, objašnjava profesor Christopher
  Henshilwood sa sveučilišta Witwatersrand u
  Johannesburgu.
   
  "One pokazuju da su ti ljudi vladali temeljnim znanjima iz kemije
  i da su dugoročno planirali", dodao je.
   
  Kutije su pronađene na mjestu gdje su prije sto tisuća godina
  ostavljene. Sadržavale su oker, kosti, drveni ugljen, kotur za
  brušenje i kamenje koje je služilo umjesto čekića.
   
  Otkrića dokazuju da su tadašnji ljudi imali spoznaje kako
  pronaći, kombinirati i uskladištiti tvari koje su mogli koristiti
  za poboljšanje društvenih obreda.
   
  Smjesa oker praha je možda služila za ukrašavanje, oslikavanje i
  zaštitu kože, a mogao se koristiti i za ukrašavanje odjeće.
   
  Razmazivanje i struganje okera za proizvodnju praha, koji se
  koristi kao pigment, postao je običaj u Africi i na Bliskom
  istoku prije oko 100 tisuća godina, preciziraju
  znanstvenici.
   
  Profesor Henshilwood i njegova međunarodna istraživačka ekipa
  vode iskapanja od 2008. godine, a kutije za alat će biti izložene
  u Muzeju Iziku u Cape Townu, u Južnoafričkoj Republici.
 SPILJA SKRIVA ČUDA 

SPILJA SKRIVA ČUDA

Fascinantno otkriće afričkih arheologa

<para>
 LONDON - Prema nalazima znanstvenika sa Sveučilišta u Londonu, u
 fosilnom ostatku ženke dinosaura, koji je nedavno otkrivena u
 Kini, pronađeno je deset dobro očuvanih beba.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Znanstvenici su zaključili da je dinosaurica bila pred porodom, a
 umrla je uslijed pada asteroida.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Razlog zašto je ovaj fosil ostao u vrlo dobrom stanju nakon više
 od 120 milijuna godina jest to što je vulkanska erupcija u
 kratkom vremenskom periodu pepelom prekrila cjelokupnu populaciju
 dinosaura, gmazova, sisavaca, ptica i biljaka na tom
 području.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pronađeni ostaci bili su milijunima godina dobro čuvani ispod
 sloja vapnenca.
</para>

Nevjerojatno otkriće nakon 120 milijuna godina U fosilnom ostatku trudne ženke dinosaura, starom oko 120 milijuna godina, pronađeno je deset dobro očuvanih embrija. 
  LONDON - Prema nalazima znanstvenika sa Sveučilišta u Londonu, u
  fosilnom ostatku ženke dinosaura, koji je nedavno otkrivena u
  Kini, pronađeno je deset dobro očuvanih beba.
   
  Znanstvenici su zaključili da je dinosaurica bila pred porodom, a
  umrla je uslijed pada asteroida.
   
  Razlog zašto je ovaj fosil ostao u vrlo dobrom stanju nakon više
  od 120 milijuna godina jest to što je vulkanska erupcija u
  kratkom vremenskom periodu pepelom prekrila cjelokupnu populaciju
  dinosaura, gmazova, sisavaca, ptica i biljaka na tom
  području.
   
  Pronađeni ostaci bili su milijunima godina dobro čuvani ispod
  sloja vapnenca.
 PRIČA JEDNOG FOSILA 

PRIČA JEDNOG FOSILA

Nevjerojatno otkriće nakon 120 milijuna godina

<para>
 Znanstvenici sa Londonskoga sveučilišta (UCL) kažu kako je razlog
 za taj fenomen u konfliktu informacija između dviju moždanih
 mapa, mape za tijelo i mape za vanjski prostor.
</para>
<para>
 "U svakodnevnom životu lijevu ruku uglavnom upotrebljavate za
 dodirivanje predmeta s lijeve strane, a desnu za predmete
 zdesna", kaže se u priopćenju Giandomenica Iannettija s odjela za
 fiziologiju, farmakologiju i neuroznanost UCL-a.
</para>
<para>
 Po njegovim riječima, moždana područja koja sadržavaju mapu
 desnoga dijela tijela i mapu desnoga dijela vanjskoga svijeta
 obično se aktiviraju zajedno, što dovodi do djelotvorne obrade
 boli.
</para>
<para>
 "Kad prekrižite ruke, te mape više se ne aktiviraju zajedno, a to
 dovodi do smanjenja učinkovitosti moždane obrade senzorskih
 podražaja, pa i boli, koju onda mozak percipira kao manju".
</para>
<para>
 Znanstvenici su u studiji upotrijebili laser i na ruci osmero
 sudionika ispitivanja generirali ubod od četiri milisekunde. To
 je tzv "čista bol", nanesena bez dodira.
</para>
<para>
 Postupak je zatim ponovljen, a sudionici su imali prekrižene
 ruke.  Rezultati su pokazali da je percepcija boli blaža ako
 su ruke prekrižene. "Možda bismo, kad nas nešto boli morali
 prekrižiti ruke", rekao je Iannetti.
</para>
<para>
 Istraživači se nadaju da bi njihovo otkriće moglo pomoći u
 razvoju novih lijekova i terapija za smanjivanje boli koji bi se
 temeljili na moždanim mapama tijela.
</para>

Prekrižite ruke i prevarite bol Prekrižite li ruke preko tijela, zbunit ćete mozak i on će ublažiti intenzitet boli, kaže se u novoobjavljenom istraživanju britanskih znanstvenika. 
  Znanstvenici sa Londonskoga sveučilišta (UCL) kažu kako je razlog
  za taj fenomen u konfliktu informacija između dviju moždanih
  mapa, mape za tijelo i mape za vanjski prostor.


  "U svakodnevnom životu lijevu ruku uglavnom upotrebljavate za
  dodirivanje predmeta s lijeve strane, a desnu za predmete
  zdesna", kaže se u priopćenju Giandomenica Iannettija s odjela za
  fiziologiju, farmakologiju i neuroznanost UCL-a.


  Po njegovim riječima, moždana područja koja sadržavaju mapu
  desnoga dijela tijela i mapu desnoga dijela vanjskoga svijeta
  obično se aktiviraju zajedno, što dovodi do djelotvorne obrade
  boli.


  "Kad prekrižite ruke, te mape više se ne aktiviraju zajedno, a to
  dovodi do smanjenja učinkovitosti moždane obrade senzorskih
  podražaja, pa i boli, koju onda mozak percipira kao manju".


  Znanstvenici su u studiji upotrijebili laser i na ruci osmero
  sudionika ispitivanja generirali ubod od četiri milisekunde. To
  je tzv "čista bol", nanesena bez dodira.


  Postupak je zatim ponovljen, a sudionici su imali prekrižene
  ruke.  Rezultati su pokazali da je percepcija boli blaža ako
  su ruke prekrižene. "Možda bismo, kad nas nešto boli morali
  prekrižiti ruke", rekao je Iannetti.


  Istraživači se nadaju da bi njihovo otkriće moglo pomoći u
  razvoju novih lijekova i terapija za smanjivanje boli koji bi se
  temeljili na moždanim mapama tijela.
 ZNANSTVENICI DOŠLI DO NOVOG OTKRIĆA 

#Revolucionarna otkrića

Novom pretragom saznajte koliko ćete živjeti

Novom pretragom saznajte koliko ćete živjeti

Najmanja žaba na svijetu oduševila znanstvenike

Najmanja žaba na svijetu oduševila znanstvenike

Zemljom će uskoro ponovno hodati mamuti?

Zemljom će uskoro ponovno hodati mamuti?

Znanstvenici izmislili najlakši materijal na svijetu

Znanstvenici izmislili najlakši materijal na svijetu

Nepoznata napredna civilizacija skrivena u pustinji

Nepoznata napredna civilizacija skrivena u pustinji

Znanstvenici otkrili lijek protiv starenja!

Znanstvenici otkrili lijek protiv starenja!

Fascinantno otkriće afričkih arheologa

Fascinantno otkriće afričkih arheologa

Nevjerojatno otkriće nakon 120 milijuna godina

Nevjerojatno otkriće nakon 120 milijuna godina

Prekrižite ruke i prevarite bol

Prekrižite ruke i prevarite bol