Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

Kockica

Crtež dana

Crtići

Emisije

Novosti

Voditelji

Serije i filmovi

Play

Show

Miriše na ljubav

Večera za 5 na selu

TV zvijezde

Domaće zvijezde

Strane zvijezde

Exkluziv

PLAY Premium

TV novosti

Vremeplov

Hm...

Foto

Promo

Arhiva

Sport

Nogomet

Košarka

Rukomet

Boks

Tenis

Zanimljivosti

Ostali sportovi

Video

Pannonian challenge

TV raspored

Vijesti

Hrvatska

Svijet

Stanje nacije

Crna kronika

Kolumne

Mali biznisi

Projekt: Zeleno

Potraga

Rat u Ukrajini

Vrijeme

Vremenska prognoza

Život

Inspirativne priče

Životinjski kutak

Specijali

<para>
 U normalnoj zemlji ovo bi bio prilog o nagradi dubrovčanki
 Jany Hansal za njezin životni rad. No, ovo nije
 takav prilog, jer ne živimo u normalnoj zemlji. Ovo je prilog o
 nepravdi. 70-godišnja umirovljenica, zbog neupućenosti je ostala
 bez prava na mirovinu. 
</para>
<para>
 "Ja govorim ma kako će mi obustaviti isplatu mirovine!? Pa ja sam
 cijeli život radila, to je moja mirovina, pa ja sam cijeli život
 uplaćivala u neki fond, pa nije mi nitko poklonio, pa nisam ja
 neki tamo koji falsificiraju, razumijete!?", tvrdi umirovljenica
 Jany.
</para>
<para>
 Jany Hansal ima 44 godine, šest mjeseci i 15 dana radnog staža.
 Samo 15 % umirovljenika u Hrvatskoj ima više od 40 godina radnog
 staža. '93. osnovala je nevladinu udrugu Deša. Cilj bio pomoći
 ženama žrtvama rata i njihovim obiteljima, pa tako 25 godina
 pomaže ženama i mladima. 
</para>
<para>
 Ja sam otišla u mirovinu 01.01.2016., s time da sam ostala raditi
 na jednom projektu u udruzi Deša još nekoliko mjeseci po četiri
 sata. Onda je završio taj projekt, ja sam napisala sva izvješća,
 sve je bilo gotovo. 
</para>
<para>
 Ta četiri sata, to sam se raspitala u Mirovinskom, jel mogu, oni
 su rekli možete i 15.06., ja sam rekla, djeco, vi radite, ja ću
 vam doći volontirati, evo i danas sam došla pomoći i volontirati,
 ja imam moju mirovinu koju sam zaradila", tvrdi Jany.
</para>
<heading3>
 Zaboravila se odjaviti s posla
</heading3>
<para>
 E, tu se Jany prevarila, naime država joj sprema kaznu od 170
 tisuća kuna za prijestup. Nije ona sudjelovala u lancu
 prostitucije, upropastila tvrtku u privatizaciji, niti o njoj
 postoji inkriminirajući spis koji se zagubio. Ništa zbog čega bi
 očekivala drakonsku novčanu kaznu. Ona se, naime, zaboravila
 odjaviti s posla. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Ja govorim, ali od 2012., ta tvrtka ne radi, nema nikakvih
 promjena na računu, imam milijun drugih problema, razumijete,
 bolest u obitelji, ja stvarno nisam vodila računa, i nisam bila
 svjesna što to znači", objašnjava Jany.
</para>
<para>
 To znači da su 2018. u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
 shvatili da Jany nije odjavljena sa jednog radnog mjesta. Iako su
 je upravo u toj instituciji,  prije dvije godine, uveli u
 mirovinski sustav kao umirovljenicu. 
</para>
<para>
 "Dobila sam prvo rješenje u 2.mjesecu 2016., da mi se priznaje
 određena mirovina, onda sam dobila 14.6.2016., potvrđeno to
 rješnje, da mi je mirovina sa dodatkom 4,700 kuna i dobila sam u
 drugom mjesecu 2017., ponovno rješnje jer smo tražili od
 Slovenije da mi se prizna staž, naime tamo sam radila nekoliko
 godina", kazala je Jany.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No, 19 mjeseci nakon što je otišla u mirovinu, stiže drugačije
 pismo iz HZMO-a, u kojem piše da je Jany član uprave trgovačkog
 društva Zara, i da mora platiti doprinose za sve vrijeme koje se
 tamo nije odjavila. Radi se o tvrtki u vlasništvu njezina
 muža. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Od mirovinskog nikad nisam dobila opomenu ili dopis u svezi
 gornjeg problema. Stvarno nisam znala. Poslala sam im za 2016.
 završni račun u kojem se vidi da tvrtka nije radila, da nije
 imala nikakvih promjena na računu, to se vidi, to se može
 dokazati", tvrdi Jany.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Dokazivanje okolnosti joj nisu uvažili. U lipnju ove godine
 obustavljena joj je isplata mirovine. Ubrzo je stiglo i rješenje
 o naplati doprinosa koje,  tvrde, Jany Hansel duguje
 državi. 
</para>
<heading3>
 'Žele me uništiti'
</heading3>
<para>
 "Da moram platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno u iznosu
 od 70.880 kuna, to sam dobila 13.7., i da moram uplatiti, mislim
 da je bilo do 15.7., a ako ne platim da mi teče kamata od 6,82
 posto", kazala je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 S kamatama već gotovo 80 tisuća kuna. Činjenica da joj iz tvrtke
 u kojoj je glasila kao član uprave, u to vrijeme nije sjela niti
 jedna jedina kuna, niti Zavod za mirovinsko osiguranje niti
 Porezna nisu uvažili.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Pa zašto nisu donijeli poslije mjesec dana, dva, tri, pa ja bih
 to pretrpila, kriva sam, i platila bih nakon tri mjeseca sve, ali
 gospođo, nakon 19 mjeseci?! Pa oni, zaista žele mene uništiti?!
 Da prije nego ovo što sve isplatim da umrem, vjerovatno to
 traže", smatra Jany.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zašto na ovakav način rješavaju evidentan nesporazum, krenuli smo
 upitati u dubrovačkim područnim uredima nadležnih institiucija.
 "Meni je strašno, povrijeđena sam kao čovjek, da mi netko može
 uzeti moju mirovinu. Čak što su mi ove doprinose stavili kao
 kaznu, to bih lakše prihvatila, ali da mi netko... pa to je atak
 na moj integritet, pa ja sam to zaradila, nitko mi to nije
 poklonio, plus toga, moze se to dokazati iz zavrsnog računa da ja
 nisma radila", tvrdi Jany.
</para>
<heading3>
 Službe ne reagiraju na pozive
</heading3>
<para>
 Pokušali smo s njom kontaktirati i Područnu službu Dubrovnik, no
 nitko se nije javljao. Jany je već obijala vrata i Zavoda za
 zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i Porezne uprave. Za
 sada, potpuno bezuspješno. Žalbe su joj odbijene, a kamate za
 navedeni dug – rastu. 
</para>
<para>
 U Zavodu za zdravstveno osiguranje nitko ne diže slušalicu. Isto
 i u Zavodu za mirovinsko osiguranje. Nakon zamolbe na recepciji,
 nekoliko minuta kasnije primili su nas na razgovor u pravnom
 odjelu Zavoda za mirovinsko osiguranje.
</para>
<para>
 Gospođa u uredu kazala je kako Mirovinsko samo poštuje propise te
 da po Zakonu o mirovinskom iz 2014., Mirovinsko ima mogućnost da
 se ovo napravi po službenoj dužnosti.
</para>
<para>
 "Vi ste obvezni na mirovinsko osiguranje, tj.ne vi, već članovi
 uprave od '99.", kazala je gospođa Jany koja je rekla kako to tek
 sada zna, a tada to nije znala. "Neznanje ne opravdava, vi
 kao  dobar gospodarstvenik ste morali znati", kazala je
 gospođa u uredu.
</para>
<para>
 Jeny je morala znati, no Zavod za mirovinsko i Porezna uprava
 nisu. Pa je tako, upravo nevjerovatno da Porezna uprava za 19
 mjeseci zaostalih doprinosa niti u jednom trenutku nije opomenula
 njezina supruga koji se vodi kao vlasnik tvrtke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pokušavali smo odgovor dobiti i u područnom uredu Porezne uprave,
 no osoba koja se javila kazala je kako nema ovlasti razgovarati o
 tim stvarima. 
</para>
<heading3>
 Mora vratiti isplaćene mirovine
</heading3>
<para>
 Osim 80-ak tisuća kuna zaostalih doprinosa, Jany mora vratiti i
 sve isplaćene mirovine u tom periodu. Jany i njezin suprug su po
 primanju rješenja od Zavoda za mirovinsko osiguranje i Porezne
 uprave brisali tvrtku iz trgovačkog suda. Tako je uklonjena
 zakonska prepreka za isplatu njezine mirovine te će je Mirovinsko
 nastaviti isplaćivati od toga datuma, pa će im Jany od te
 mirovine, kažu, otplatiti dug.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Na kraju nam je objašnjeno da Jany može pokrenuti sudski spor, no
 on ne odgađa naplatu. I još nas je na odlasku upozorila da je
 cijeli ovaj razgovor profesionalna tajna.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Osim što nam je Jany, očigledno dala dozvolu da raspolažemo svim
 njezinim informacijama, ovdje se radi o državnoj instituciji čije
 poslovanje mora biti transparetno i u službi građana. U takvu
 definiciju poslovanja vjeruje i Jany, koja u nevjerici promatra
 situaciju.  "Nikad nisu ništa poslali, pa nisam ja neko
 dijete da ne bi odmah reagirala na poziv. Pa oni sad mogu
 falsificirati što god hoće", tvrdi.
</para>
<para>
 "To dolazi taj pravedni gnjev kod čovjeka, kad osjećaš da te
 nevinog proganjaju, tko te proganja, insitucije moje zemlje,
 užasno birokratsko tijelo koje ništa ne radi nego pokušava
 uništiti malog čovjeka. I da njima nije važno, da ta tvrtka nije
 imlaa nikakvih promjena na računu, ne, nije važno. TI si kriv, ti
 si član uprave, kao da sam član uprave Atlantis grupe ili HEP-a,
 nedajbože, ili Croatia osiguranja, neke velike tvrtke. Užas.
 Izgleda da tu zaista nema pravde, u našoj zemlji, nema. Užas",
 žali se Jany. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jany Hansal jedna je od milijun i dvjesto tisuća umirovljenika u
 Hrvatskoj. Radila je gotovo 45 godina, duže od 85 posto njih.
 Dobitnica je nekoliko međunarodnih i domaćih priznanja za
 humanitarni rad.  Iz Porezne uprave do zaključenja priloga
 nismo dobili odgovor na pitanje kako je moglo proći 19 mjeseci
 bez opomene poduzetniku za neplaćanje doprinosa. Iz Zavoda za
 mirovinsko odgovorili su isto kao i u razgovoru koji ste vidjeli.
 Sve je po zakonu. 
</para>

Ralje birokracije: HZMO umirovljenici u Dubrovniku grešku naplatio 170 tisuća kuna Gospođa je radila 44 godine, šest mjeseci i 15 dana, no to birokraciju nije briga. Odlučni su trenirati zakon preko leđa 70-godišnjakinje 
  U normalnoj zemlji ovo bi bio prilog o nagradi dubrovčanki
  Jany Hansal za njezin životni rad. No, ovo nije
  takav prilog, jer ne živimo u normalnoj zemlji. Ovo je prilog o
  nepravdi. 70-godišnja umirovljenica, zbog neupućenosti je ostala
  bez prava na mirovinu. 


  "Ja govorim ma kako će mi obustaviti isplatu mirovine!? Pa ja sam
  cijeli život radila, to je moja mirovina, pa ja sam cijeli život
  uplaćivala u neki fond, pa nije mi nitko poklonio, pa nisam ja
  neki tamo koji falsificiraju, razumijete!?", tvrdi umirovljenica
  Jany.


  Jany Hansal ima 44 godine, šest mjeseci i 15 dana radnog staža.
  Samo 15 % umirovljenika u Hrvatskoj ima više od 40 godina radnog
  staža. '93. osnovala je nevladinu udrugu Deša. Cilj bio pomoći
  ženama žrtvama rata i njihovim obiteljima, pa tako 25 godina
  pomaže ženama i mladima. 


  Ja sam otišla u mirovinu 01.01.2016., s time da sam ostala raditi
  na jednom projektu u udruzi Deša još nekoliko mjeseci po četiri
  sata. Onda je završio taj projekt, ja sam napisala sva izvješća,
  sve je bilo gotovo. 


  Ta četiri sata, to sam se raspitala u Mirovinskom, jel mogu, oni
  su rekli možete i 15.06., ja sam rekla, djeco, vi radite, ja ću
  vam doći volontirati, evo i danas sam došla pomoći i volontirati,
  ja imam moju mirovinu koju sam zaradila", tvrdi Jany.


  Zaboravila se odjaviti s posla


  E, tu se Jany prevarila, naime država joj sprema kaznu od 170
  tisuća kuna za prijestup. Nije ona sudjelovala u lancu
  prostitucije, upropastila tvrtku u privatizaciji, niti o njoj
  postoji inkriminirajući spis koji se zagubio. Ništa zbog čega bi
  očekivala drakonsku novčanu kaznu. Ona se, naime, zaboravila
  odjaviti s posla. 
   
  "Ja govorim, ali od 2012., ta tvrtka ne radi, nema nikakvih
  promjena na računu, imam milijun drugih problema, razumijete,
  bolest u obitelji, ja stvarno nisam vodila računa, i nisam bila
  svjesna što to znači", objašnjava Jany.


  To znači da su 2018. u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
  shvatili da Jany nije odjavljena sa jednog radnog mjesta. Iako su
  je upravo u toj instituciji,  prije dvije godine, uveli u
  mirovinski sustav kao umirovljenicu. 


  "Dobila sam prvo rješenje u 2.mjesecu 2016., da mi se priznaje
  određena mirovina, onda sam dobila 14.6.2016., potvrđeno to
  rješnje, da mi je mirovina sa dodatkom 4,700 kuna i dobila sam u
  drugom mjesecu 2017., ponovno rješnje jer smo tražili od
  Slovenije da mi se prizna staž, naime tamo sam radila nekoliko
  godina", kazala je Jany.
   
  No, 19 mjeseci nakon što je otišla u mirovinu, stiže drugačije
  pismo iz HZMO-a, u kojem piše da je Jany član uprave trgovačkog
  društva Zara, i da mora platiti doprinose za sve vrijeme koje se
  tamo nije odjavila. Radi se o tvrtki u vlasništvu njezina
  muža. 
   
  "Od mirovinskog nikad nisam dobila opomenu ili dopis u svezi
  gornjeg problema. Stvarno nisam znala. Poslala sam im za 2016.
  završni račun u kojem se vidi da tvrtka nije radila, da nije
  imala nikakvih promjena na računu, to se vidi, to se može
  dokazati", tvrdi Jany.
   
  Dokazivanje okolnosti joj nisu uvažili. U lipnju ove godine
  obustavljena joj je isplata mirovine. Ubrzo je stiglo i rješenje
  o naplati doprinosa koje,  tvrde, Jany Hansel duguje
  državi. 


  'Žele me uništiti'


  "Da moram platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno u iznosu
  od 70.880 kuna, to sam dobila 13.7., i da moram uplatiti, mislim
  da je bilo do 15.7., a ako ne platim da mi teče kamata od 6,82
  posto", kazala je.
   
  S kamatama već gotovo 80 tisuća kuna. Činjenica da joj iz tvrtke
  u kojoj je glasila kao član uprave, u to vrijeme nije sjela niti
  jedna jedina kuna, niti Zavod za mirovinsko osiguranje niti
  Porezna nisu uvažili.   
   
  "Pa zašto nisu donijeli poslije mjesec dana, dva, tri, pa ja bih
  to pretrpila, kriva sam, i platila bih nakon tri mjeseca sve, ali
  gospođo, nakon 19 mjeseci?! Pa oni, zaista žele mene uništiti?!
  Da prije nego ovo što sve isplatim da umrem, vjerovatno to
  traže", smatra Jany.
   
  Zašto na ovakav način rješavaju evidentan nesporazum, krenuli smo
  upitati u dubrovačkim područnim uredima nadležnih institiucija.
  "Meni je strašno, povrijeđena sam kao čovjek, da mi netko može
  uzeti moju mirovinu. Čak što su mi ove doprinose stavili kao
  kaznu, to bih lakše prihvatila, ali da mi netko... pa to je atak
  na moj integritet, pa ja sam to zaradila, nitko mi to nije
  poklonio, plus toga, moze se to dokazati iz zavrsnog računa da ja
  nisma radila", tvrdi Jany.


  Službe ne reagiraju na pozive


  Pokušali smo s njom kontaktirati i Područnu službu Dubrovnik, no
  nitko se nije javljao. Jany je već obijala vrata i Zavoda za
  zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i Porezne uprave. Za
  sada, potpuno bezuspješno. Žalbe su joj odbijene, a kamate za
  navedeni dug – rastu. 


  U Zavodu za zdravstveno osiguranje nitko ne diže slušalicu. Isto
  i u Zavodu za mirovinsko osiguranje. Nakon zamolbe na recepciji,
  nekoliko minuta kasnije primili su nas na razgovor u pravnom
  odjelu Zavoda za mirovinsko osiguranje.


  Gospođa u uredu kazala je kako Mirovinsko samo poštuje propise te
  da po Zakonu o mirovinskom iz 2014., Mirovinsko ima mogućnost da
  se ovo napravi po službenoj dužnosti.


  "Vi ste obvezni na mirovinsko osiguranje, tj.ne vi, već članovi
  uprave od '99.", kazala je gospođa Jany koja je rekla kako to tek
  sada zna, a tada to nije znala. "Neznanje ne opravdava, vi
  kao  dobar gospodarstvenik ste morali znati", kazala je
  gospođa u uredu.


  Jeny je morala znati, no Zavod za mirovinsko i Porezna uprava
  nisu. Pa je tako, upravo nevjerovatno da Porezna uprava za 19
  mjeseci zaostalih doprinosa niti u jednom trenutku nije opomenula
  njezina supruga koji se vodi kao vlasnik tvrtke.
   
  Pokušavali smo odgovor dobiti i u područnom uredu Porezne uprave,
  no osoba koja se javila kazala je kako nema ovlasti razgovarati o
  tim stvarima. 


  Mora vratiti isplaćene mirovine


  Osim 80-ak tisuća kuna zaostalih doprinosa, Jany mora vratiti i
  sve isplaćene mirovine u tom periodu. Jany i njezin suprug su po
  primanju rješenja od Zavoda za mirovinsko osiguranje i Porezne
  uprave brisali tvrtku iz trgovačkog suda. Tako je uklonjena
  zakonska prepreka za isplatu njezine mirovine te će je Mirovinsko
  nastaviti isplaćivati od toga datuma, pa će im Jany od te
  mirovine, kažu, otplatiti dug.
   
  Na kraju nam je objašnjeno da Jany može pokrenuti sudski spor, no
  on ne odgađa naplatu. I još nas je na odlasku upozorila da je
  cijeli ovaj razgovor profesionalna tajna.
   
  Osim što nam je Jany, očigledno dala dozvolu da raspolažemo svim
  njezinim informacijama, ovdje se radi o državnoj instituciji čije
  poslovanje mora biti transparetno i u službi građana. U takvu
  definiciju poslovanja vjeruje i Jany, koja u nevjerici promatra
  situaciju.  "Nikad nisu ništa poslali, pa nisam ja neko
  dijete da ne bi odmah reagirala na poziv. Pa oni sad mogu
  falsificirati što god hoće", tvrdi.


  "To dolazi taj pravedni gnjev kod čovjeka, kad osjećaš da te
  nevinog proganjaju, tko te proganja, insitucije moje zemlje,
  užasno birokratsko tijelo koje ništa ne radi nego pokušava
  uništiti malog čovjeka. I da njima nije važno, da ta tvrtka nije
  imlaa nikakvih promjena na računu, ne, nije važno. TI si kriv, ti
  si član uprave, kao da sam član uprave Atlantis grupe ili HEP-a,
  nedajbože, ili Croatia osiguranja, neke velike tvrtke. Užas.
  Izgleda da tu zaista nema pravde, u našoj zemlji, nema. Užas",
  žali se Jany. 
   
  Jany Hansal jedna je od milijun i dvjesto tisuća umirovljenika u
  Hrvatskoj. Radila je gotovo 45 godina, duže od 85 posto njih.
  Dobitnica je nekoliko međunarodnih i domaćih priznanja za
  humanitarni rad.  Iz Porezne uprave do zaključenja priloga
  nismo dobili odgovor na pitanje kako je moglo proći 19 mjeseci
  bez opomene poduzetniku za neplaćanje doprinosa. Iz Zavoda za
  mirovinsko odgovorili su isto kao i u razgovoru koji ste vidjeli.
  Sve je po zakonu. 
 priča o nepravdi 

Ralje birokracije: HZMO umirovljenici u Dubrovniku grešku naplatio 170 tisuća kuna

gospođa iz dubrovnika

priča o nepravdi

Članak

Danka Derifaj

<para>
 Nebrojeno smo puta pisali o tome kako su osobe s invaliditetom u
 Hrvatskoj sve češće građani drugog reda. Najbitniji u vrijeme
 predizbornih obećanja, nitko i ništa kada je najbitnije. Nakon
 što smo u veljači i ožujku ove godine 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/potraga/2980879/ponovo-smo-izasli-na-teren-i-utvrdili-da-podizne-rampe-za-osobe-s-invaliditetom-u-zagrebu-ne-rade/">
 istražili brine li gradske čelnike</ulink>
 činjenica da su
 podizne platforme za osobe s invaliditetom u Zagrebu u groznom
 stanju (ili uopće ne postoje), nakon najnovijeg događaja,
 izgleda kako nikoga nije briga. 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3266479/denis-je-u-kolicima-ostao-na-ulici-gospodar-kljuca-je-portir-koji-ne-smije-napustiti-svoje-mjesto/">
 Denis je u kolicima ostao na ulici: 'Gospodar ključa je portir
 koji ne smije napustiti svoje mjesto'</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>
 Nikoga nije briga što je 4. listopada na adresi A.
 Mihanovića 3 u čijim se prostorijama zgrade nalazi, između
 ostalog, i Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
 rehabilitaciju, Denis (18) s cerebralnom paralizom
 najvišeg stupnja i oštećenim vidom morao obaviti
 vještačenje - na ulici. Inače, u prostorijama zgrade nalazi
 se Zavod za mirovinsko osiguranje koje je u prizemlju, Zavod za
 vještačenje koji se nalazi na prvom katu i
 Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
 rehabilitaciju koja koristi prostorije u podrumu.
</para>
<heading3>
 Nova i nekorištena rampa
</heading3>
<para>
 Problem je u tome što postoji samo jedan način da dođete do prvog
 kata, točnije, prostorije za vještačenje, a to je da se
 spustite u podrum gdje se nalazi Poliklinika i onda dizalom
 dođete na prvi kat. Osobe u kolicima jedino se mogu spustiti
 dolje s rampom, a koja izgleda svakako, samo ne
 upotrebljavano.
</para>
<para>
 Osim što je to već dovoljno apsurdno, za korištenje rampe
 potreban je i ključ, a taj ključ drži portir koji se ne
 smije pomaknuti sa svog mjesta i ne smije nikome drugome predati
 ključ da otključa platformu. Ne možemo se ne zapitati kako je u
 redu da se vještačenje bolesti obavlja na ulici, uz  buku,
 automobile, druge ljude? 
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1970613/kad-im-drzava-ne-zna-pomoci-znaju-oni-sami-kako-se-snalaze-osobe-s-invaliditetom/">
 Kad im država ne zna pomoći, znaju oni sami: kako se snalaze
 osobe s invaliditetom?</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<heading3>
 Tri ravnatelja, nijedno rješenje
</heading3>
<para>
 Samo u četvrtak su obavili tri vještačenja na ulici ispred
 zgrade.
</para>
<para>
 "Čekamo vještačenje. Ne možemo u zgradu jer portir ne smije
 napustiti svoje radno mjesto niti ikome dati ključeve za
 platformu. Vještačenje će biti na ulici, čekamo da siđu na
 cestu", napisala je Nadica Bjelčić na Facebooku.
 U razgovoru za Vijesti.hr, otkrila nam je kako je doznala da se
 sva tri ravnatelja tih državnih ustanova u istoj zgradi
 ne mogu dogovoriti oko kopije
 ključa. 
</para>
<para>
 "Kopija jednog ključa je 10 kuna, ali čini se da je i to
 preveliki zalogaj. Što je još gore, manju djecu s invaliditetom
 nose na rukama do prostorija za vještačenje", ispričala nam je
 Nadica Bjelčić. Na upit je li ovo prvi put da im se tako nešto
 dogodilo, kazala nam je kako je riječ o ponavljajućem procesu.
</para>
<para>
 "Mi vještačenje moramo obavljati svake četiri godine, a ovo se
 navodno događa od početka 2015. godine", otkriva nam
 Nadica pa dodaje: "Vještačenje je trajalo
 desetak minuta, a muž i ja smo se cijelo vrijeme u nevjerici
 smijali. Djelatnicima zavoda je vidno bilo neugodno i
 ispričavale su nam se govoreći kako smo mi već treći danas koji
 nisu mogli doći gore".
</para>
<heading3>
 'Zavod  će i dalje ustrajati u tome da se
 ista ili slična situacija ne ponovi'
</heading3>
<para>
 Slijedom toga odlučili smo kontaktirati HZMO (Hrvatski
 zavod za mirovinsko osiguranje). Zatražili smo
 njihov komentar kako je moguće da portir ne smije nekome drugome
 prepustiti ključeve za platformu ako je jasno da je platforma
 potrebna? Prema našim saznanjima, platforma izgleda nekorišteno
 pa nas je zanimalo i koliko se često platforma koristi te koristi
 li se uopće, a još bitnije, otkad ta platforma ondje stoji.
</para>
<para>
 Odgovor je pristigao od Zavoda za vještačenje,
 profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
 invaliditetom, a prenosimo ga u cijelosti:
</para>
<para>
 "Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
 zapošljavanje osoba s invaliditetom  svakom vještačenju i
 osobi koja se vještači pristupa na najvišoj razini stručnosti.
 Trenutni prostorni uvjeti postavljaju izazove koje na različite
 načine nastojimo premostiti, a sve u cilju ubrzavanja postupka
 vještačenja i skraćivanja rokova čekanja na vještačenje.
</para>
<para>
 Središnji ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu
 rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom se od
 osnutka nalazi u prostorijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko
 osiguranje, u Mihanovićevoj 3, u Zagrebu. Zajedno s Hrvatskim
 zavodom za mirovinsko osiguranje nastojimo naći optimalna
 rješenja kako bi osigurali adekvatan pristup osobama s
 invaliditetom.
</para>
<para>
 Neugodna situacija s g. Denisom Mihokovićem koja se jučer
 dogodila je izuzetak, jer Zavod za vještačenje, profesionalnu
 rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na navedenoj
 lokaciji svakodnevno vještači osobe s invaliditetom nesmetano i
 bez  ikakvih prepreka uz uporabu rampe-dizala.
</para>
<para>
 Zavod  će i dalje  ustrajati u tome da se ista ili
 slična situacija ne ponovi. Napominjemo, da na istoj adresi u
 Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
 zapošljavanje osoba s invaliditetom u radnom odnosu je osoba s
 invaliditetom (kreće se u invalidskim kolicima), koja  svaki
 dan pri dolasku i odlasku s posla nesmetano koristi rampu-dizalo.
</para>
<para>
 S nadležnim ministarstvom, Zavod za vještačenje, profesionalnu
 rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u postupku
 je iznalaženja adekvatnijeg prostora koji će svojim kapacitetima
 i opremljenošću udovoljiti svim segmentima rada.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Stoga nam je namjera u narednom razdoblju ostvariti sve uvjete
 koji će korisnicima naših usluga omogućiti potpunu pristupačnost.
</para>
<para>
 I na kraju, ovim putem izražavamo žaljenje zbog neugodnosti koju
 je jučer imao g. Denis Mihoković te se najdublje ispričavamo i
 Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
 zapošljavanje osoba s invaliditetom će učiniti sve da se isto ne
 ponovi", stoji u odgovoru.
</para>
<heading3>
 Oglasili se i iz HZMO-a
</heading3>
<para>
 Stigla je i reakcija Hrvatskog zavoda za mirovinsko
 osiguranje. Njihovo priopćenje prenosimo u
 cijelosti: 
</para>
<para>
 "Iskreno nam je žao i koristimo ovu priliku da uputimo isprike
 obitelji zbog nemilog događaja te ćemo učiniti sve da kao
 većinski vlasnik zgrade u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu, dogovorimo s
 ostalim korisnicima zgrade osiguravanje pristupačnosti za osobe s
 invaliditetom. Iako događaj nema dodirne točke s uslugama HZMO-a,
 osim što se zbio ispred i u zgradi koja se nalazi u većinskom
 vlasništvu Zavoda, i ne možemo odgovarati za postupke ostalih
 korisnika zgrade, iskreno se nadamo i vjerujemo da se slučajevi
 poput jučerašnjeg više neće dogoditi jer cilj je korisnicima biti
 na usluzi, bez obzira na okolnosti.
</para>
<para>
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje većinski je vlasnik
 zgrade na adresi A. Mihanovića 3, no zgradu osim HZMO-a koriste
 još tri institucije: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
 Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
 zapošljavanje osoba s invaliditetom i Poliklinika za reumatske
 bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Drago
 Čop.
</para>
<para>
 Budući da se zgrada nalazi unutar područja povijesne urbane
 cjeline grada Zagreba, vanjski arhitektonski zahvati, u smislu
 gradnje fiksne rampe za pristup osobama s invaliditetom nije
 moguć, stoga je iznađeno rješenje u instalaciji pokretnih rampi
 koje se nalaze na sporednim ulazima u zgradu te korištenjem
 dizala unutar zgrade. Vjerujemo da ćemo u suradnji s ostalim
 institucijama problem žurno riješiti ili kroz organizaciju
 dežurstva radnika ovlaštenih za upravljanje rampama za osobe s
 invaliditetom ili organizacijom vještačenja u redovno radno
 vrijeme.
</para>
<para>
 Iskreno se nadamo i vjerujemo da se slučajevi poput jučerašnjeg
 više neće dogoditi, a sve radi činjenice da zaista želimo
 korisnicima biti na usluzi, bez obzira na okolnosti." <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>
<para>
 VEZANE VIJESTI:
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1935401/nakon-rtl-ove-price-studenti-s-invaliditetom-ce-useliti-u-studentske-sobe-u-skladu-s-njihovim-potrebama/">
 Nakon RTL-ove priče, studenti s invaliditetom će useliti u
 studentske sobe u skladu s njihovim potrebama</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>
 
 <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/potraga/2786119/osobe-s-invaliditetom-gradjani-drugog-reda-uvjerili-smo-se-kako-su-politicarima-ocito-vazni-samo-pred-izbore/">
 Osobe s invaliditetom - građani drugog reda? Uvjerili smo se
 kako su političarima očito važni samo pred izbore</ulink>
 
 </para>
 </listitem>
</itemizedlist>

Denisu (18) proveli vještačenje na bolest - na cesti! 'Tri ravnatelja ne mogu se dogovoriti za kopiju ključa' U HZMO-u su u samo jednom danu obavili tri vještačenja na ulici ispred zgrade u Mihanovićevoj u Zagrebu 
  Nebrojeno smo puta pisali o tome kako su osobe s invaliditetom u
  Hrvatskoj sve češće građani drugog reda. Najbitniji u vrijeme
  predizbornih obećanja, nitko i ništa kada je najbitnije. Nakon
  što smo u veljači i ožujku ove godine 
      
  istražili brine li gradske čelnike
    činjenica da su
  podizne platforme za osobe s invaliditetom u Zagrebu u groznom
  stanju (ili uopće ne postoje), nakon najnovijeg događaja,
  izgleda kako nikoga nije briga. 


   
      
         
            
    Denis je u kolicima ostao na ulici: 'Gospodar ključa je portir
    koji ne smije napustiti svoje mjesto'
         
      
   


  Nikoga nije briga što je 4. listopada na adresi A.
  Mihanovića 3 u čijim se prostorijama zgrade nalazi, između
  ostalog, i Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
  rehabilitaciju, Denis (18) s cerebralnom paralizom
  najvišeg stupnja i oštećenim vidom morao obaviti
  vještačenje - na ulici. Inače, u prostorijama zgrade nalazi
  se Zavod za mirovinsko osiguranje koje je u prizemlju, Zavod za
  vještačenje koji se nalazi na prvom katu i
  Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
  rehabilitaciju koja koristi prostorije u podrumu.


  Nova i nekorištena rampa


  Problem je u tome što postoji samo jedan način da dođete do prvog
  kata, točnije, prostorije za vještačenje, a to je da se
  spustite u podrum gdje se nalazi Poliklinika i onda dizalom
  dođete na prvi kat. Osobe u kolicima jedino se mogu spustiti
  dolje s rampom, a koja izgleda svakako, samo ne
  upotrebljavano.


  Osim što je to već dovoljno apsurdno, za korištenje rampe
  potreban je i ključ, a taj ključ drži portir koji se ne
  smije pomaknuti sa svog mjesta i ne smije nikome drugome predati
  ključ da otključa platformu. Ne možemo se ne zapitati kako je u
  redu da se vještačenje bolesti obavlja na ulici, uz  buku,
  automobile, druge ljude? 


   
      
         
            
    Kad im država ne zna pomoći, znaju oni sami: kako se snalaze
    osobe s invaliditetom?
         
      
   


  Tri ravnatelja, nijedno rješenje


  Samo u četvrtak su obavili tri vještačenja na ulici ispred
  zgrade.


  "Čekamo vještačenje. Ne možemo u zgradu jer portir ne smije
  napustiti svoje radno mjesto niti ikome dati ključeve za
  platformu. Vještačenje će biti na ulici, čekamo da siđu na
  cestu", napisala je Nadica Bjelčić na Facebooku.
  U razgovoru za Vijesti.hr, otkrila nam je kako je doznala da se
  sva tri ravnatelja tih državnih ustanova u istoj zgradi
  ne mogu dogovoriti oko kopije
  ključa. 


  "Kopija jednog ključa je 10 kuna, ali čini se da je i to
  preveliki zalogaj. Što je još gore, manju djecu s invaliditetom
  nose na rukama do prostorija za vještačenje", ispričala nam je
  Nadica Bjelčić. Na upit je li ovo prvi put da im se tako nešto
  dogodilo, kazala nam je kako je riječ o ponavljajućem procesu.


  "Mi vještačenje moramo obavljati svake četiri godine, a ovo se
  navodno događa od početka 2015. godine", otkriva nam
  Nadica pa dodaje: "Vještačenje je trajalo
  desetak minuta, a muž i ja smo se cijelo vrijeme u nevjerici
  smijali. Djelatnicima zavoda je vidno bilo neugodno i
  ispričavale su nam se govoreći kako smo mi već treći danas koji
  nisu mogli doći gore".


   'Zavod  će i dalje ustrajati u tome da se
  ista ili slična situacija ne ponovi'


  Slijedom toga odlučili smo kontaktirati HZMO (Hrvatski
  zavod za mirovinsko osiguranje). Zatražili smo
  njihov komentar kako je moguće da portir ne smije nekome drugome
  prepustiti ključeve za platformu ako je jasno da je platforma
  potrebna? Prema našim saznanjima, platforma izgleda nekorišteno
  pa nas je zanimalo i koliko se često platforma koristi te koristi
  li se uopće, a još bitnije, otkad ta platforma ondje stoji.


  Odgovor je pristigao od Zavoda za vještačenje,
  profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
  invaliditetom, a prenosimo ga u cijelosti:


  "Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
  zapošljavanje osoba s invaliditetom  svakom vještačenju i
  osobi koja se vještači pristupa na najvišoj razini stručnosti.
  Trenutni prostorni uvjeti postavljaju izazove koje na različite
  načine nastojimo premostiti, a sve u cilju ubrzavanja postupka
  vještačenja i skraćivanja rokova čekanja na vještačenje.


  Središnji ured Zavoda za vještačenje, profesionalnu
  rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom se od
  osnutka nalazi u prostorijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko
  osiguranje, u Mihanovićevoj 3, u Zagrebu. Zajedno s Hrvatskim
  zavodom za mirovinsko osiguranje nastojimo naći optimalna
  rješenja kako bi osigurali adekvatan pristup osobama s
  invaliditetom.


  Neugodna situacija s g. Denisom Mihokovićem koja se jučer
  dogodila je izuzetak, jer Zavod za vještačenje, profesionalnu
  rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na navedenoj
  lokaciji svakodnevno vještači osobe s invaliditetom nesmetano i
  bez  ikakvih prepreka uz uporabu rampe-dizala.


  Zavod  će i dalje  ustrajati u tome da se ista ili
  slična situacija ne ponovi. Napominjemo, da na istoj adresi u
  Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
  zapošljavanje osoba s invaliditetom u radnom odnosu je osoba s
  invaliditetom (kreće se u invalidskim kolicima), koja  svaki
  dan pri dolasku i odlasku s posla nesmetano koristi rampu-dizalo.


  S nadležnim ministarstvom, Zavod za vještačenje, profesionalnu
  rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u postupku
  je iznalaženja adekvatnijeg prostora koji će svojim kapacitetima
  i opremljenošću udovoljiti svim segmentima rada.
  Stoga nam je namjera u narednom razdoblju ostvariti sve uvjete
  koji će korisnicima naših usluga omogućiti potpunu pristupačnost.


  I na kraju, ovim putem izražavamo žaljenje zbog neugodnosti koju
  je jučer imao g. Denis Mihoković te se najdublje ispričavamo i
  Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
  zapošljavanje osoba s invaliditetom će učiniti sve da se isto ne
  ponovi", stoji u odgovoru.


  Oglasili se i iz HZMO-a


  Stigla je i reakcija Hrvatskog zavoda za mirovinsko
  osiguranje. Njihovo priopćenje prenosimo u
  cijelosti: 


  "Iskreno nam je žao i koristimo ovu priliku da uputimo isprike
  obitelji zbog nemilog događaja te ćemo učiniti sve da kao
  većinski vlasnik zgrade u Mihanovićevoj 3 u Zagrebu, dogovorimo s
  ostalim korisnicima zgrade osiguravanje pristupačnosti za osobe s
  invaliditetom. Iako događaj nema dodirne točke s uslugama HZMO-a,
  osim što se zbio ispred i u zgradi koja se nalazi u većinskom
  vlasništvu Zavoda, i ne možemo odgovarati za postupke ostalih
  korisnika zgrade, iskreno se nadamo i vjerujemo da se slučajevi
  poput jučerašnjeg više neće dogoditi jer cilj je korisnicima biti
  na usluzi, bez obzira na okolnosti.


  Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje većinski je vlasnik
  zgrade na adresi A. Mihanovića 3, no zgradu osim HZMO-a koriste
  još tri institucije: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
  Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
  zapošljavanje osoba s invaliditetom i Poliklinika za reumatske
  bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Drago
  Čop.


  Budući da se zgrada nalazi unutar područja povijesne urbane
  cjeline grada Zagreba, vanjski arhitektonski zahvati, u smislu
  gradnje fiksne rampe za pristup osobama s invaliditetom nije
  moguć, stoga je iznađeno rješenje u instalaciji pokretnih rampi
  koje se nalaze na sporednim ulazima u zgradu te korištenjem
  dizala unutar zgrade. Vjerujemo da ćemo u suradnji s ostalim
  institucijama problem žurno riješiti ili kroz organizaciju
  dežurstva radnika ovlaštenih za upravljanje rampama za osobe s
  invaliditetom ili organizacijom vještačenja u redovno radno
  vrijeme.


  Iskreno se nadamo i vjerujemo da se slučajevi poput jučerašnjeg
  više neće dogoditi, a sve radi činjenice da zaista želimo
  korisnicima biti na usluzi, bez obzira na okolnosti." 
   


   VEZANE VIJESTI:


   
      
         
            
    Nakon RTL-ove priče, studenti s invaliditetom će useliti u
    studentske sobe u skladu s njihovim potrebama
         
      
   
   
      
         
            
    Osobe s invaliditetom - građani drugog reda? Uvjerili smo se
    kako su političarima očito važni samo pred izbore
         
      
   
 Oglasili se iz zavoda 

Denisu (18) proveli vještačenje na bolest - na cesti! 'Tri ravnatelja ne mogu se dogovoriti za kopiju ključa'

Denis Bjelčić, HZMO

Oglasili se iz zavoda

Tena Bogdanić

Zavod za mirovinsko godinama isplaćivao penzije mrtvima Zavod za mirovinsko osiguranje godinama je isplaćivao mirovine - mrtvima! 6,5 milijuna kuna isplatili su na račune Hrvata iz inozemstva - da bi kontrolom OIB-a ustanovili da su oni umrli. To nije sve - otkrili su i da su godinama penzije uplaćivali na 200 nepostojećih računa! 

<para>Zavod za mirovinsko osiguranje godinama je isplaćivao mirovine - mrtvima! 6,5 milijuna kuna isplatili su na račune Hrvata iz inozemstva - da bi kontrolom OIB-a ustanovili da su oni umrli. To nije sve - otkrili su i da su godinama penzije uplaćivali na 200 nepostojećih računa!</para>

(thumbnail)

Zavod za mirovinsko godinama isplaćivao penzije mrtvima

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/2ecdfd54-8e71-11ec-a360-0242ac12000f/original

Zavod za mirovinsko osiguranje godinama je isplaćivao mirovine - mrtvima! 6,5 milijuna kuna isplatili su na račune Hrvata iz inozemstva - da bi kontrolom da...

<para>
 Iz mirovinskog - mrtvima! Godinama su im svaki mjesec na račun
 uredno stizale penzije - iako su umrli. Neke je rodbina podizala,
 neke nije - a Zavod za mirovinsko grešku je primijetio kada su
 krenuli u kontrolu OIB-a. 
</para>
<para>
 "276 je mirovina bilo isplaćeno umrlim osobama - 6,5 milijuna
 kuna što smo oko 2/3 vratili a 1/3 se još vodi očekujemo da ćemo
 to riješiti", izjavio je glasnogovornik Zavoda za mirovinsko
 osiguranje Filip Dujmović.
</para>
<para>
 Dva milijuna još im trebaju vratiti - uglavnom iz zemalja izvan
 Europe.
</para>
<para>
 "Prvo se ide najmanje represivnoj mjeri to je da se ljude poziva
 da novac vrate, a tek kad se takve varijante konzumirane -
 krećemo u represivno...", dodaje Dujmović.
</para>
<para>
 Nije to jedina greška na kojoj je Zavod gubio novac poreznih
 obveznika.
</para>
<para>
 Početkom godine Zavod je promijenio banku preko koje isplaćuje
 mirovine u inozemstvo - i odlučio prekontrolirati račune -
 shvatili su da isplaćuju 209 mirovina na pogrešne račune u
 inozemstvu. Krivo isplaćeni novac nitko nije trošio - nego im se
 automatski vraćao. 
</para>
<para>
 "Tu se ne radi o nepripadnim isplatama nego tehnički pogrešnim
 računima - na koje su se isplaćivali, ali su se vraćala - tu se
 ne vode regresini postupak nego su se sredstva vraćala", kaže
 Dujmović.
</para>
<para>
 Ipak - isplata pa vraćanje godišnje ih je koštala 2 milijuna
 kuna. Skupe greške su u Zavodu konačno ispravili.
</para>

Zavod za mirovinsko godinama isplaćivao penzije mrtvima, izgubili 6,5 milijuna kuna! Zavod za mirovinsko osiguranje godinama je isplaćivao mirovine - mrtvima! 6,5 milijuna kuna isplatili su na račune Hrvata iz inozemstva - da bi kontrolom OIB-a ustanovili da su oni umrli. To nije sve - otkrili su i da su godinama penzije uplaćivali na 200 nepostojećih računa! 
  Iz mirovinskog - mrtvima! Godinama su im svaki mjesec na račun
  uredno stizale penzije - iako su umrli. Neke je rodbina podizala,
  neke nije - a Zavod za mirovinsko grešku je primijetio kada su
  krenuli u kontrolu OIB-a. 


  "276 je mirovina bilo isplaćeno umrlim osobama - 6,5 milijuna
  kuna što smo oko 2/3 vratili a 1/3 se još vodi očekujemo da ćemo
  to riješiti", izjavio je glasnogovornik Zavoda za mirovinsko
  osiguranje Filip Dujmović.


  Dva milijuna još im trebaju vratiti - uglavnom iz zemalja izvan
  Europe.


  "Prvo se ide najmanje represivnoj mjeri to je da se ljude poziva
  da novac vrate, a tek kad se takve varijante konzumirane -
  krećemo u represivno...", dodaje Dujmović.


  Nije to jedina greška na kojoj je Zavod gubio novac poreznih
  obveznika.


  Početkom godine Zavod je promijenio banku preko koje isplaćuje
  mirovine u inozemstvo - i odlučio prekontrolirati račune -
  shvatili su da isplaćuju 209 mirovina na pogrešne račune u
  inozemstvu. Krivo isplaćeni novac nitko nije trošio - nego im se
  automatski vraćao. 


  "Tu se ne radi o nepripadnim isplatama nego tehnički pogrešnim
  računima - na koje su se isplaćivali, ali su se vraćala - tu se
  ne vode regresini postupak nego su se sredstva vraćala", kaže
  Dujmović.


  Ipak - isplata pa vraćanje godišnje ih je koštala 2 milijuna
  kuna. Skupe greške su u Zavodu konačno ispravili.
 Kako će novac vratiti? 

Novac, novčanice

Zavod za mirovinsko godinama isplaćivao penzije mrtvima, izgubili 6,5 milijuna kuna!

Kako će novac vratiti?

Mojmira Pastorčić

<para>
 Zbog nekoliko neplaćenih pristojbi javnoj televiziji, samohrana
 majka šestero djece Vesnica Petriš iz Oborova,
 kod Zagreba, ostala je bez dječjeg doplatka i obiteljske mirovine
 te se već mjesec dana bez kune u džepu bori sa sporim
 birokratskim aparatom da joj vrati ono što joj nisu smjeli ni
 uzeti, piše <emphasis>Večernji list</emphasis>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Očajna majka od početka studenog obilazi šaltere državnih
 institucija kako bi joj vratili ono što nisu ni smjeli
 dirati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Naime, prema Ovršnom zakonu primanja poput dječjeg doplatka i
 obiteljske imovine ne smiju se plijeniti, no državna birokracija
 je još jednom propustila reagirati te je dopustila ovršni teror
 nad građankom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Očajna sam, djeca mi nemaju što jesti, imam bolesnog sina koji
 je operirao dva tumora. Potrebni su mu lijekovi i liječnički
 pregledi, a ja sam bez novca", rekla je uplakana majka <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/nemilosrdan-zakon-za-dug-oduzeli-djecji-doplatak-clanak-351520">
 Večernjem listu</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ona tvrdi kako nikada nije dobila nikakvu opomenu od HRT-a da im
 nešto duguje, nego su  odjednom sve naplatili od njenih
 primanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Nakon što je ostala bez kune u džepu i kruha na stolu, najmlađu
 kćer je udario autobus, dok jedan sin pati od depresije i odlazi
 na liječenje u psihijatrijsku bolnicu, a drugi je operirao
 tumor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poručuje da su dječji
 doplatak ili mirovina u slučaju djece samohrane majke
 izuzeti od ovrhe tek ako su uplaćeni na poseban račun.
 Dakle, ako nisu, ništa ih ne štiti.
</para>

Zbog nemilosrdne ovrhe, djeca joj gladuju Samohrana majka šestero djece iz Oborova, kod Zagreba, ostala je bez svih primanja jer nije platila nekoliko HRT pristojbi. 'Očajna sam, djeca mi nemaju što jesti, imam bolesnog sina koji je operirao dva tumora', kaže uplakana majka. 
  Zbog nekoliko neplaćenih pristojbi javnoj televiziji, samohrana
  majka šestero djece Vesnica Petriš iz Oborova,
  kod Zagreba, ostala je bez dječjeg doplatka i obiteljske mirovine
  te se već mjesec dana bez kune u džepu bori sa sporim
  birokratskim aparatom da joj vrati ono što joj nisu smjeli ni
  uzeti, piše Večernji list.
   
  Očajna majka od početka studenog obilazi šaltere državnih
  institucija kako bi joj vratili ono što nisu ni smjeli
  dirati.
   
  Naime, prema Ovršnom zakonu primanja poput dječjeg doplatka i
  obiteljske imovine ne smiju se plijeniti, no državna birokracija
  je još jednom propustila reagirati te je dopustila ovršni teror
  nad građankom.
   
  "Očajna sam, djeca mi nemaju što jesti, imam bolesnog sina koji
  je operirao dva tumora. Potrebni su mu lijekovi i liječnički
  pregledi, a ja sam bez novca", rekla je uplakana majka 
  Večernjem listu.
   
  Ona tvrdi kako nikada nije dobila nikakvu opomenu od HRT-a da im
  nešto duguje, nego su  odjednom sve naplatili od njenih
  primanja.
   
  Nakon što je ostala bez kune u džepu i kruha na stolu, najmlađu
  kćer je udario autobus, dok jedan sin pati od depresije i odlazi
  na liječenje u psihijatrijsku bolnicu, a drugi je operirao
  tumor.
   
  Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poručuje da su dječji
  doplatak ili mirovina u slučaju djece samohrane majke
  izuzeti od ovrhe tek ako su uplaćeni na poseban račun.
  Dakle, ako nisu, ništa ih ne štiti.
 UDAR NA SAMOHRANU MAJKU 