Iako danas Antonio Scarpa uživa u plodovima svog rada, njegov put do uspjeha bio je sve samo ne lagan, obilježen studijem koji nije volio i obiteljskom tragedijom koja ga je preko noći natjerala da odraste.
Od studija brodogradnje do životnog preokreta
Prije nego što je kročio u glumačke vode, Scarpa je imao sasvim drugačiji plan. Nakon završene talijanske srednje škole u Poreču, s osamnaest godina upisao je studij brodogradnje u Trstu. Kako je objasnio, taj je izbor bio kompromis između oca koji je iz Venecije i majke iz Poreča. Ipak, prava pokretačka snaga bila je majčina želja.
"Imala je veliko mišljenje o meni i htjela da nešto napravim bitno u životu. Znala je da volim motore i mehaniku, pa je smatrala da bih trebao postati inženjer", ispričao je glumac za podcast 'Spill The Tea'. No, sudbina je za njega imala drugačije planove. Nakon samo godinu-dvije studiranja, shvatio je da to nije put za njega, ali pravi razlog odustajanja bio je mnogo dramatičniji.
'Preko noći smo izgubili sve'
U trenutku kada je njegov život trebao biti ispunjen studentskim brigama, sve se srušilo. Obitelj je doživjela financijski slom koji ih je ostavio bez ičega.
"Roditelji su mi se razboljeli i doživjeli smo bankrot. Bili smo jako bogati i preko noći smo izgubili sve. Ostali smo na ulici", iskreno je ispričao Scarpa. Ta ga je situacija prisilila da napusti studij i preuzme brigu o sebi i roditeljima.
"Jednostavno sam se trebao početi brinuti o sebi, o mami i tati i o cijelom tom nekom novom životu. Nisam mogao pratiti studiranje i rad", objasnio je. Tada je započeo period u kojem je radio sve što je mogao kako bi preživio.
Nesretan unatoč dobrom novcu
Uslijedile su godine teškog rada i lutanja. Mijenjao je poslove kao na traci - od konobara i perača suđa do vođenja lokala, selidbi i građevine. Iako je u nekim trenucima, kako kaže, zarađivao i dobar novac, sreću nije pronalazio.
"Nikad nisam bio sretan. Ljudi su mi konstantno govorili, a i ja sam to osjećao, da bih možda mogao biti glumac", prisjetio se. Umoran od toga da sluša priče o tome što je "mogao biti", odlučio je preuzeti rizik. "Došao je taj jedan dan kada sam odlučio da ne želim više čuti tu priču. Rekao sam, ajde da probam, i to je bila ta prekretnica."
