U novoj epizodi emisije 'Dosje Jarak' o najvećoj krađi kulturnog blaga u hrvatskoj povijesti, vlč. Vladimir Magić, tadašnji voditelj Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije, prisjetio se trenutka koji mu je zauvijek promijenio život - dana kada je shvatio da je hram pisane riječi, kojem je posvetio život, oskvrnut i opljačkan. Njegova priča nije samo svjedočanstvo o krađi, već o dubokoj osobnoj traumi i napadu na samu srž nacionalnog identiteta.

Sve je počelo s jednom prazninom na polici. Sumnjom koja se polako pretvarala u mučnu neizvjesnost. "Primijetio sam da nedostaje jedna knjiga", prisjeća se vlč. Magić teških trenutaka iz 1987. godine. Nije se radilo o bilo kojoj knjizi, već o neprocjenjivo vrijednom Ptolomejevom Atlasu iz 1540. godine.

Prva reakcija bila je ljudska - nada da je riječ o pogrešci. "Išao sam provjeravati da nismo nigdje zametnuli knjigu", objašnjava. U kaosu prepunih polica i stalnog priljeva novih primjeraka, takva se zabuna činila mogućom. No, metodično pretraživanje nije donijelo olakšanje. Upravo suprotno, otkrilo je zastrašujuću istinu.

Kako je vlč. Magić dublje pretraživao arhiv, tako je otkrivao sve više praznih mjesta tamo gdje su trebala stajati stoljetna djela. "No, onda kako sam pretraživao to, onda sam primijetio da nema još nekih. Shvatio sam da nešto nije u redu", opisuje trenutak kada je sumnja prerasla u užasavajuću spoznaju. Osjećaj koji ga je obuzeo bio je, kako kaže, jednostavno strašan.

Za čovjeka koji je svoj život posvetio knjigama, ovo nije bila samo materijalna šteta. Bio je to čin dubokog svetogrđa. "Kada netko napadne pisanu riječ, to je napad na narod. To je napad na identitet naroda", ističe vlč. Magić, objašnjavajući dimenziju zločina koja nadilazi puku novčanu vrijednost.

Otkriće ga je, kako kaže, duboko pogodilo i ostavilo neizbrisiv trag. Teret odgovornosti bio je golem. "Nisam mogao spavati jer si kriv dok se ne otkrije tko je zaista kriv", iskreno priznaje. Neprospavane noći ispunjene osjećajem krivnje postale su njegova svakodnevica.

Znao je da mora djelovati. Prvi korak bio je obavijestiti nadređene, prije svih tadašnjeg kardinala Franju Kuharića. "Nikako nisam želio da on, koji je u krajnjem slučaju odgovoran za blago, dozna za to iz novina", prisjeća se teške odluke. Tek nakon toga uslijedila je prijava policiji, čime je pokrenuta istraga koja će razotkriti "pljačku stoljeća" i njezina glavnog aktera, Aleksandra Millesa.

Otkriće nestanka Ptolomejevog atlasa bilo je tek početak. Bio je to trenutak koji je pokrenuo lavinu, otkrivajući godine nemara, korupcije i bešćutne krađe koja je hrvatsku kulturu oštetila na neprocjenjiv način. Za vlč. Magića, taj je dan ostao vječni ožiljak i podsjetnik na to koliko je krhko blago koje čuva identitet jednog naroda.

Novu epizodu 'Dosjea Jarak' ne propustite 20. studenog na platformi Voyo.