Njegovo ime zvuči kao da pripada zlikovcu iz nekog mračnog gotičkog trilera, no Aleksandar Milles bio je stvaran. Bio je mozak operacije poznate kao "pljačka stoljeća", drski lopov koji je godinama krao neprocjenjivo blago iz srca hrvatske kulture, ali i kompleksna ličnost čiji su mračni motivi i danas obavijeni velom tajne. Njegova priča je priča o inteligenciji, sotonizmu, obiteljskoj tragediji i pljački koja je zauvijek osiromašila hrvatsku pisanu baštinu.

Aleksandar Milles odrastao je u uglednoj zagrebačkoj obitelji. Njegov otac, Konstantin Milles, bio je proslavljeni novinar koji je, među ostalima, intervjuirao Johna Lennona i Yoko Ono, a sestra Maja bila je jedna od prvih ženskih novinarskih zvijezda u Hrvatskoj. Ipak, unutar obiteljskog doma tinjala je tragedija. Majino samoubojstvo u 36. godini života ostavilo je dubok i neizbrisiv trag na tada dvadesetogodišnjeg Aleksandra.

Oni koji su ga poznavali opisivali su ga kao "visokog, blijedog, crne kose i dugih prstiju, povučenog i tihog". Još od rane mladosti pokazivao je sklonost prema crnoj magiji i vjerskoj literaturi. Jedan poznanik, koji je kao dječak kratko radio u Millesovoj videoteci, prisjetio se kako je Milles posuđivao na desetke filmova odjednom, ali ih nije gledao radi užitka, već bi ih samo premotavao kako bi "prikupio informacije". Njegovo ponašanje bilo je čudno, a roditelji su dječaku ubrzo zabranili da radi za njega, osjećajući da nešto nije u redu.

Između 1982. i 1987. godine, Milles je sa svojim suradnicima proveo jednu od najdrskijih pljački u povijesti. Meta je bila [Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a plijen su bile najvrjednije knjige iz njezina fonda – rijetka izdanja, neka čak iz 16. stoljeća.

Metoda je bila gotovo filmska. Milles i njegovi pomagači, koristeći slabe sigurnosne mjere, danju bi kao registrirani članovi posjećivali knjižnicu, gdje bi ostavljali otvorene prozore. Noću bi se vraćali i krali knjige. U pet godina ukrali su više od tisuću naslova. Većinu knjiga prodavali su na crnom tržištu, zaradivši, prema procjenama, tadašnjih šest milijuna njemačkih maraka – basnoslovnu svotu koja bi danas vrijedila više milijuna eura. Kao paravan za pranje novca otvorio je videoteku simboličnog naziva "666".

Iako je novac bio očit motiv, Millesova priča ima i mračniju stranu. Navodno je bio sotonist te je neke od ukradenih knjiga spaljivao tijekom rituala. Njegov konačni plan bio je još monstruozniji: zapaliti cijelu knjižnicu i Državni arhiv, uništavajući tako preko 2,5 milijuna knjiga i tragove hrvatskih kršćanskih korijena.

Pljačka je otkrivena krajem 1986., a Milles i suradnici uhićeni su u ožujku 1988. Osuđen je na 15 godina zatvora, no kazna mu je kasnije smanjena na devet. Njegov boravak iza rešetaka bio je jednako kaotičan kao i život na slobodi. Nakon više neuspjelih pokušaja samoubojstva i bijega, tijekom jednog dopusta pokušao je opljačkati vilu na zagrebačkom Tuškancu, pri čemu je uzeo policajca za taoca. Konačno, 1995. godine, u 31. godini života, počinio je samoubojstvo u zatvoru popivši veliku količinu tableta.

Novac koji je zaradio nikada nije pronađen, a sudbina mnogih ukradenih knjiga ostaje nepoznata. Ipak, desetljećima nakon njegove smrti, poneka od ukradenih knjiga i dalje se pojavljuje na svjetskim aukcijama, polako se vraćajući kući i podsjećajući na čovjeka čiji je mračni genij ostavio neizbrisivu prazninu u hrvatskoj kulturi.

Priču o ekscentričnom lopovu i nestanku kulturne građe vrijedne milijune ne propustite 20. studenog ekskluzivno na platformi Voyo!