Prvi korak je da sudionici 'Života na vagi' osvijeste što ih je dovelo do tog stadija pretilosti. Kad osvijeste uzrok problema, putem treninga i puno razgovora ispred i iza kamera, potičemo ih da vizualiziraju verziju sebe kakvom žele postati - život kakav žele živjeti i koji je moguć, ali ih kilogrami, strah od promjene i/ili neznanje sprječavaju u tome", kaže trenerica Mirna Čužić i dodaje kako je svjesna da to nije nimalo lak put jer mršavljenje ne obuhvaća samo brojke na vagi i u tanjuru.

Srž problema krije se puno dublje, u psihi svakog pojedinca i okolnostima u kojima su odrastali. Ali bez obzira na okolnosti, svi imamo mogućnost izbora. Najvažnije je izaći iz mentaliteta žrtve i donijeti odluku da želiš promijeniti svoj život u korist dugoročnog zdravlja i zadovoljstva", kaže Mirna.

Danas, kada živimo brzo, sjedimo mnogo više nego što bismo trebali i želimo rezultate odmah, sve više ljudi traži izlaz iz začaranog kruga loših navika. Naši su djedovi i bake znali što znači težak život; radili su fizički, ustajali prije zore, vraćali se kući umorni - ali nisu bili pretili. Nisu imali privatne trenere, aplikacije za praćenje koraka ni brojili kalorije, oni su se kretali, jeli jednostavno i koristili hranu kao pokretačku snagu za sve dnevne izazove.

Pogledajte samo neke stare fotografije kupališta od Bačvica u Splitu do kupališta na Savi u Zagrebu... teško je uočiti koju 'škembu'. Trenutačno je ljeto, okrenite se oko sebe gdje god bili i sami napravite postotak onoga što vidite... moramo se izvući iz toga! Nije dobro", kaže kreativni producent showa Vanja Meandžija.

Sada nam je dostupno sve što želimo znati o zdravlju i prehrani, no manje se krećemo, jedemo u hodu i sve češće tražimo utjehu u hrani umjesto u razgovoru, podršci. Kad smo tužni, ne pričamo o tome - lakše je otvoriti čokoladu. Zavaravamo se da je to samo ovaj put, samo nekoliko kilograma viška i došli smo do toga da gotovo svaki drugi odrasli građanin Republike Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu, a pretilost je postala tiha epidemija, bolest modernog načina života.

A raditi svakodnevno na granici svojih mogućnosti i uvjerenja, probijati svoje mentalne barijere i pomicati svoje granice - mogu samo oni najhrabriji", kaže trener Edin Mehmedović koji ne skriva koliko je ponosan na sve one koji su se odvažili na sudjelovanje u showu i odlučili promijeniti loše navike.

Užurbani način života sigurno pridonosi tome što ne jedemo redovite obroke, odnosno, što nismo isplanirali što ponijeti na posao za međuobrok ili jesti na tjednoj bazi i to završava tako da jedemo usput, nutritivno siromašne obroke prepune rafiniranih šećera, skrivenih soli..., koji nam nisu donijeli ništa dobro, samo višak energije koju nećemo potrošiti, opet brzo osjećamo glad i unosimo brojne štetne sastojke koji će itekako naškoditi našem zdravlju...", objašnjava nutricionistica Martina Linarić te nastavlja: Ponekad jedemo i nesvjesno, posebice ako smo često za računalom i tu konzumiramo neke obroke. Isto tako, nedovoljan unos tekućine manifestiramo kao osjećaj gladi, a zapravo smo žedni! Za stvaranje takvih zdravih navika, prehrambenih ali i životnih, potrebno je vrijeme, malo discipline i ustrajnosti i, naravno, planiranja unaprijed i tada sve to postaje način života."

Izgled je tu najmanje važan - pretilost je pitanje zdravlja i odnosa prema životu i ne nastaje preko noći - govorimo o godinama zanemarivanja, danas ću, sutra ću... loših navika koje više i ne primjećujemo, a sve to pravdamo nedostatkom vremena, stresom, životom... I najgore od svega što pretilost ne ugrožava samo odrasle osobe, sve češće pogađa i djecu. Naime, svako treće dijete u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu! Djeca više ne znaju čitati kazaljke na satu ili igrati Školicu, ali znaju naručiti dostavu, obitelji sve rjeđe jedu zajedno, obroci se poslužuju pred ekranom, a kretanje se više i ne događa spontano, nego tek kad to aplikacija zatraži.

I upravo zato 'Život na vagi' nije samo televizijska emisija - to je podsjetnik da promjena nije nemoguća, da još nije kasno i da u svakome od nas postoji volja, samo je treba probuditi.

Važno je da javnost razumije kako je pretilost bolest iza koje se nerijetko kriju traume, loši odnosi i emocionalni disbalans. Želimo vidjeti više suosjećanja za naše sugrađane koji muku muče s tom opakom bolešću, a najveća nam je želja osjetiti podršku šire zajednice u suzbijanju pandemije debljine, pogotovo kod djece", kaže Mehmedović, a Linarić zaključuje: Poticanje zdravijih prehrambenih navika zahtijeva kombinaciju znanja, dosljednosti, strpljenja i pozitivnog pristupa cijele obitelji. Promjene moraju biti održive i prilagođene svakodnevici - ne možemo očekivati od djece da se hrane zdravo ako to nije praksa u obitelji; djeca uče gledajući roditelje i usvajajući njihove prehrambene navike koje postaju obiteljske navike."

'Život na vagi' nije samo borba pojedinaca s kilogramima - to je borba društva da mijenja uvjerenja, navike i budućnost generacija koje dolaze. Nova sezona 'Života na vagi' - ove jeseni na platformi Voyo i RTL-u!