Ostani doma
Kolumne / Ivan Žada

Kolumna Ivana Žade

Nismo ni sekunde dvojili hoćemo li raskrinkati cijelu dilersku mrežu. Ovo je pozadina priče koja je promijenila život na Knežiji

Nismo ni sekunde dvojili hoćemo li raskrinkati cijelu dilersku mrežu. Ovo je pozadina priče koja je promijenila život na Knežiji
RTL

Prilog Ivana Žade u RTL-ovoj Potrazi doveo je do toga da policija Knežiju "očisti" od dilera. U svojoj prvoj kolumni na RTL.hr-u opisuje kako je nastala ta priča.

Nedavno sam objavio priču na kojoj sam radio više od mjesec dana. Sve je počelo kada sam dobio informaciju da se u zagrebačkoj četvrti Knežija nesmetano raspačava sintetička droga Galaxy, Solar, Anatomix, Spice i što ja znam kakvim sve imenima nazivaju biljnu mješavinu obogaćenu sintetskim kanabinoidima.

Ono najstrašnije u informaciji koja je došla do mene jest da se droga prodaje maloljetnicima koji nakon konzumacije povraćaju, dezorijentirani bauljaju ulicama, padaju u nesvijest. Bilo je dovoljno da samo jedan dan provedem u tamošnjim kafićima da se uvjerim da je tako. Zapravo, mnogo gore nego sam mislio.

Mi djeca s Knežije

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U redakciji Potrage RTL-a nismo ni sekunde dvojili hoćemo li krenuti u akciju i raskrinkati cijelu dilersku mrežu. Posao je trajao tjednima. Trebalo je razabrati tko su konzumenti, a tko dileri. Tko je glavni diler, a tko su njegovi radnici koji raspačavanjem zapravo samo zarade za svoju dnevnu potrebu za drogom. Ne bih htio biti pretenciozan, no sve me je podsjetilo na autobiografsku knjigu Christine F. "Mi djeca s kolodvora Zoo".

Ta je njezina istinita ispovijest godine 1978. uzburkala njemačku i svjetsku javnost. Čitatelji su prvi put na surov način mogli pročitati sve o konzumiranju droga i prostituciji koja nerijetko s drogom ide rame uz rame. Christiane F. s dvanaest godina je počela pušiti hašiš, s trinaest je u diskoteci prvi put kušala heroin. Postala je ovisnicom. Ujutro bi bila u školi, poslijepodne s prijateljima narkomanima na berlinskom kolodvoru Zoo. Tako žive i djeca koju sam pratio i snimao na zagrebačkoj Knežiji.

Vezana vijest

Potraga

Strelovit rast kemijskih spojeva za drogiranje

Najmlađi imaju tek 14 ili 15 godina. Ovisnici koje su dileri regrutirali kako bi za njih radili, tek su na pragu punoljetnosti. I dok su šezdesete, sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća obilježili heroin, kokain, hašiš, marihuana i tek jedna sintetička droga LSD, prva desetljeća ovoga stoljeća od ranije nabrojanih droga jedino proizvodnja i prodaja kokaina i marihuane raste, a stotine kemijskih spojeva za drogiranje bilježe strelovit rast.

Prema izvješću Europola za prošlu godinu amfetamini, metamfetamini i MDMA čine pet posto tržišta droga u Europi, a vrijednost prodane droge je veća od milijardu i pol eura. Na heroin se potroši oko 7,5 milijardi, a na kokain nešto više od deset milijardi. Najviše novca ode na kanabis koji konzumira 25 milijuna Europljana, 11 milijardi i sto milijuna eura. I na kraju dolazimo do droge koja je bila tema mog novinarskog istraživačkog rada.

Već nakon nekoliko konzumiranja dolazi do teške psihofizičke ovisnosti

To su nove psihoaktivne tvari velike potentnosti koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. Zbog specifičnosti još uvijek ne možemo procijeniti koliko je vrijednost proizvodnje i prodaje tih novih narkotika koje najčešće konzumiraju mladi ljudi. Jedan od problema je da te tvari ne podliježu međunarodnoj kontroli droga. Spoj tek u trenutku kada se otkrije da ima psihoaktivni ili neki drugi učinak može doći na popis droga. Mi smo u Hrvatskoj uvelike pojednostavili proceduru za stavljanje novih spojeva na listu narkotika. U našoj zemlji od 2005. godine ukupno identificirano 118 novih psihoaktivnih tvari, od čega najviše sintetskih kanabinoida i sintetskih katinona.

To samo po sebi nije dovoljno. Potrebno je skrenuti veću pozornost cijeloga društva na ovaj golemi problem. Naravno potrebna je i veća posvećenost policije, posebno jer su konzumenti najčešće mladi ljudi do 21. godine i mnogima je to prva droga od koje već nakon jedne konzumacije ili inhalacije stvari mogu poći po zlu. Već nakon nekoliko konzumiranja dolazi do teške psihofizičke ovisnosti, a nije rijetkost da konzumenti završe u bolnici zbog teške kliničke slike, a zabilježena je i jedna smrt petnaestogodišnjaka. Uobičajeno je da sintetički kanabinoidi uzrokuju smetenost, izrazitu anksioznost, paranoju i halucinacije. Njihovo djelovanje obično prate mučnina i povraćanje, ubrzan rad srca, nasilno ponašanje, suicidalne misli, poteškoće sa disanjem.

Loše je što se u društvu sintetski kanabinoidi doživljavaju jednako "bezopasnima" kao marihuana. Osim što se i jedna i druga droga unose inhalacijom, tu prestaje sva sličnost. A dileri upravu tu jednu sličnost koriste kako bi privukli mlade korisnike. Kemijski spojevi u Galaxyju ili Spiceu nisu replicirani tetrahidrokanabinol (THC), već opasni kemijski spojevi nepoznata porijekla i koncentracije.

Jeftinija od "prave trave"

Postoji i razlog zašto su upravo te droge toliko privlačne tinejdžerima. Značajno su jeftinije od "prave trave". Vrlo su dostupni, donedavno su se legalno kupovali u smart-shopovima, no taj problem je izmjenama zakona i radom policije riješen. I onaj možda najvažniji razlog, kod testiranja na psihoaktivne tvari nemoguće ih je utvrditi testovima iz urina.

Procjenjuje se da je roditeljima potrebno čak dvije godine djetetova drogiranja da prijete da nešto nije u redu. Potrebno je roditelje educirati da primjećuju promjene na djeci, da ne odmahuju rukom. Da ako je potrebno pretraže djetetovu sobu ako nešto sumnjaju. Dobro je istaknuti da potpuno anonimno mogu bilo koju tvar za koju posumnjaju da je riječ o drogi odnijeti u Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i već za nekoliko dana na internetu provjeriti što sadrži supstanca koja je testirana.

Neću zažmiriti na ovakve probleme

Potrebno je raditi i na podizanju svijesti građana koji ne bi trebali odmahivati rukom kada na ulici naiđu na mladu osobu vidno smetenu. Neka pozovu policiju. Na kraju i policija treba malo više pozornosti usmjeriti na mjesta na kojima se okupljaju mladi. Ozbiljnije shvatiti višestruke pozive savjesnih građana koji ih upozoravaju na slike slične onima koje sam gledao više od mjesec dana. No isplatilo se. Neki su dileri završili u policiji, mladi se više ne okupljaju i na Knežiji se ova droga više ne prodaje. Bar ne tako bahato pred očima svih stanovnika. Neki od njih to su mi potvrdili šaljući mi poruke putem društvenih mreža. Evo jedne od njih.

"Dobra večer. Samo da vam zahvalim na reportaži o dilerima s Knežije, pomogli ste nam da više ne gledamo taj šljam društva kako nam se šunjaju oko zgrada i dilaju pred očima naše djece. Nažalost policija do sada ništa nije poduzimala, a mi stanari Kompleksa Horvaćanska/Selska smo to uredno prijavljivali, bez adekvatnog učinka. Sad nakon vaše emisije imamo mir. U svakom slučaju olakšali ste nam život radeći svoj posao. Pozdrav s Knežije, M. S. s obitelji."

Osobno nikada neću zažmiriti na ovakve probleme. I mnogi drugi kolege nastoje pomoći svojim radom. No najvažnije je povjerenje koje treba izgraditi policija sa zajednicom, građanima. Tek tada će ovakve slike postati rijetkost u našem susjedstvu. Budemo li predugo čekali, sve bi se moglo oteti kontroli i kroz nekoliko godina mogli bi svjedočiti velikom porastu konzumacije najtežih droga, prije svega heroina među našom populacijom. Jer svi koji su konzumirali marihuanu ni približno nisu završili na teškim drogama. Ali tek rijetki konzumenti ove sintetičke droge neće završiti u paklu heroina i drugih mnogo jačih sintetičkih droga stvorenih u prljavim laboratorijima diljem svijeta. 

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!