Ostani doma
Kolumne / Ivo Anić

Kolumna Ive Anića

Čemu nam služi Prvi maj: Besplatan fažol i rekvijem gradu pod Marjanom

Čemu nam služi Prvi maj: Besplatan fažol i rekvijem gradu pod Marjanom
Ivo Cagalj/PIXSELL, RTL

Ponovo iste političke opcije danas se bore da Split vode i dalje. U svijetlu budućnost tematskog parka, na ruševinama grada kakvim je nekoć bio

Adriachem, Salonit, Jadrankamen, Trimot, Imota, Ciglana Sinj, Uzor, Monter, Jadrantekstil, Pomgrad, Jugoplastika, Prima, Dalma, Mesopromet, Jadroplov, Croatia-trade Split, Mirna Rovinj, Koteks-Split, Kaštelanska rivijera - hoteli, Robna kuća Prima 3, Koteks, Končar, Brodospas... 

Broj i niz firmi koje su nestale od devedesetih još je trostruk, drugim riječima broj radnika čija su radna mjesta nestala jednak je broju stanovnika tri dalmatinska grada: Solina, Omiša i Trogira. Najmanje 40.000 radnih mjesta nestalo je u razdoblju od 1991. do danas na području Splitsko-dalmatinske županije. Slijedi je Šibensko-kninska s oko 13.400 ugašenih radnih mjesta, a Zadarska županija broji nestale na oko 9500. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Jugoplastika kao najveća dalmatinska firma koja je nestala u vihoru pretvorbe zapošljavala je u jednom momentu 14.000 radnika. Te 1979. u procvatu grada pod Marjanom taj je konglomerat svojim radnicima priskrbio više od 8000 stanova što po Splitu 3, što na novoizgrađenom Mertojaku. 

Od firme koja je u cijeloj Jugoslaviji imala 13.000 zaposlenih, a samo na splitskom području njih oko 8000, danas je ostao na njenom platou trgovački centar Joker. 

Vezana vijest

split panorama riva

Nestala sva velika poduzeća

Pretvorbu su preživjeli samo Autodijelovi, koji su 1993. privatizirani i stvorena je današnja firma AD Plastik. 

Pretvorba i privatizacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji rezultirala je na koncu nestankom svih velikih poduzeća. Trgovačka poduzeća Dalma i Jadrantekstil imala su veliki potencijal za ovu županiju, no, na žalost, smišljeno su uništeni.

I dan danas, procjenjuje struka, grad Split mogao je proizvoditi. Ne ostati na milosti jedne tako trusne grane kao što je turizam. Aktualna pandemija zorno je dokazala tu strašnu činjenicu. U grad Split sedamdesetih mladost se useljavala, dok danas bilježimo biblijski gubitak lokalnog stanovništva. 

Mladih ljudi najviše. 

Popis nestalih poduzeća predvode ona iz Splita, grada koji je u dva desetljeća ostao bez najmanje 20 tisuća radnih mjesta i golemih firmi koje su zapošljavale na tisuće ljudi.

Vezana vijest

marić i beroš

Jadrantekstil konkretno, u kojem mi je radila majka, pretvorbu je dočekao s 1300 zaposlenih. U samoj Dalmi radilo je oko 4000 ljudi, u Koteksu je bilo oko 900 zaposlenih. Samo na Gripama. Nema više Melioracije, koja je imala oko 500 zaposlenih, Salonacoopa s 1500 radnika, Jadrantransa koji je imao 2500 radnika, a ugašena je Tehnogradnja u kojoj je radilo 500 ljudi. S toliko je zaposlenih otišao u stečaj i Termofriz, Pomgrad koji je 1990. imao 1200 radnika, nestao je Elektron sa stotinjak radnika, Jadranribolov je u stečaju, a oko 70 ljudi je ostalo bez posla. Nema više ni Ilove koja je imala 350 radnika, ugašeno je splitsko Građevno poduzeće Rad s više od 200 radnika. 

No popis tu ne završava. Split, tada zamašnjak regije, nije bio usamljen. Splitska okolica, Sinj, Trilj, Omiš, Trogir cvali su u tom periodu i nažalost doživjeli istu sudbinu. Danas, trideset godina poslije, možemo se na Međunarodni praznik rada popeti na Marjan i uz besplatan fažol pogledati grad koji je doživio kataklizmu. Grad zamišljen za turiste, bez turizma. Grad u kojem možete raditi još jedino u ugostiteljstvu - bez gostiju. 

Iste političke opcije i dalje žele voditi grad. U svijetlu budućnost tematskog parka

I na koncu grad u kojem se ponovo iste političke opcije danas bore da ga vode i dalje. U svijetlu budućnost tematskog parka, na ruševinama grada kakvim je nekoć bio.

Vezana vijest

split bolnica covid korona medicinske sestre

Pa sretan vam 1. maj dragi moji sugrađani. I pogledajte ga danas s Marjana dobro. Dok kusate njihov fažol. 

Barem ono što je ostalo od njega. 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!