Ostani doma
Kolumne / Ladislav Tomičić

KOLUMNA LADISLAVA TOMIČIĆA

Analiza europskih izbora: Potraga za mesijom, politika 'krvi i tla' i jedan široki osmijeh na ljevici

Analiza europskih izbora: Potraga za mesijom, politika 'krvi i tla' i jedan široki osmijeh na ljevici
RTL, PIXSELL

Da je dosljedan vlastitim izjavama, Mislav Kolakušić danas bi objavio da se povlači iz politike

Hrvatska nastavlja potragu za mesijom koji će očistiti "Augijeve štale", na brzinu riješiti problem korupcije, počistiti pravosuđe i povesti nas u svijetlu europsku budućnost. 

Na krilima takve želje biračkog tijela sudac Mislav Kolakušić iznenadio je na terenu europskih izbora i osvojio unosno poslaničko mjesto u Europskom parlamentu. Osim što će lijepo podebljati kućni budžet, Kolakušić će iz europskog proračuna dobiti novac za ured i osoblje, ali mali problem predstavljat će mu europsko pravilo prema kojem niti jedan cent njegov ured ne smije potrošiti na nacionalnu politiku. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U svjetlu najave da će se kandidirati na predsjedničkim izborima bit će zanimljivo pratiti taj njegov pokušaj da sjedne na dva stolca odjednom. Usput rečeno, da je dosljedan vlastitim izjavama, Mislav Kolakušić danas bi objavio da se povlači iz politike jer, kako je govorio, "oni koji ne ostvare osam posto potpore građana moraju zauvijek nestati s lica političke scene u Republici Hrvatskoj - jer je to amoralno".

VEZANI ČLANCI

Kolakušić nije prošao test dosljednosti

S obzirom na to da do osam posto nije dobacio - osvojio je 7,89 posto glasova birača - Kolakušićeva dosljednost odmah je stavljena na test. Očekivano, test nije prošao. S Kolakušićevom pojavom na hrvatskoj političkoj sceni "mesijanske snage" dobile su na kvantiteti, a o kvaliteti te sve-ćemo-riješiti-za-godinu-dana ekipe bespredmetno je govoriti. Prije Kolakušića, u ovoj ulozi su se našli MOST Bože Petrova i Živi zid Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića. Kako je hrvatsko biračko tijelo ipak preslabo da bi na svojim nevelikim plećima iznijelo tri mesijanske političke opcije, tako su Kolakušićev uspjeh ponajprije platili MOST i Živi zid, čija očekivanja na ovim izborima nisu zadovoljena. Tri političke platforme koje spominjemo mogle bi se svesti pod zajednički nazivnik "protestnih", odnosno "populističkih" opcija, a kad se njihovi rezultati zbroje, dolazimo do podatka o 18,22 posto birača koji nasjedaju na najjeftinija obećanja. U pitanju je 195.869 glasova birača koji su pristupili izborima.

Plenkovićeva najveća slabost je manjak koalicijskih kapaciteta na desnici

Dakako, daleko od toga da birače koji traže spasitelja treba ismijavati jer tradicionalno najjače stranke u Hrvatskoj odavno su pokazale da između onog što obećavaju i onog što čine, odnosno što su u stanju učiniti, leži provalija veličine Grand Canyona. Da im birači sve manje vjeruju, pokazali su i europski izbori. Hrvatska demokratska zajednica s Plenkovićem na čelu dobacila je tik ispod vlastitih očekivanja. Umjesto zacrtanih pet mandata, do kojih im je trebalo nekoliko tisuća glasova, i potajno priželjkivanih šest mandata, Plenković i njegova stranka moraju se zadovoljiti s četiri mandata u Europskom parlamentu. 

Ono što će Plenkoviću nabijati na nos jest - broj osvojenih glasova. Na prošlim izborima HDZ je osvojio nešto više od 380 tisuća glasova dok je na ovim izborima osvojio 244.076 glasova. Dakle, riječ je o oko 136 tisuća glasova manje. Međutim, ne treba zaboraviti da je na prošlim izborima HDZ nastupio sa širokom koalicijom (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, ZDS, HDS). Plenkovićeva najveća slabost zapravo je manjak koalicijskih kapaciteta na desnici jer su ga političke opcije desno od HDZ-a ocijenile isuviše lijevim za njihov ukus. Rezultat u HDZ-u pojačat će nemir unutar stranke i valja očekivati nešto glasnije napade na Plenkovića nego što je do sada bio slučaj. Međutim, bilo bi smjelo ocijeniti da je njegova pozicija u stranci znatno ugrožena. Uvid u jačinu otpora Plenkoviću unutar HDZ-a imat ćemo tek kad se šef nađe na podu. Tek u tom trenutku doći će do cipelarenja, jer "cipelarenje politički mrtvog šefa" tradicionalni je sport u takozvanoj "stožernoj stranci hrvatskoga naroda".

VEZANE VIJESTI

Bez Ruže Tomašić suverenisti bi se proveli kao bos po trnju

Kad smo već spomenuli politički prostor što se pruža desno od Hrvatske demokratske zajednice, recimo da je hrvatska ekstremna i klerikalna desnica (suverenisti, Nezavisni za Hrvatsku, Lista Marijane Petir) zajedno dobila povjerenje 17,29 posto birača, odnosno oko 186 tisuća glasova. Najbolje su prošli takozvani suverenisti na čelu s Ružom Tomašić (8,52 posto, odnosno 91.546 glasova), ali broj preferencijalnih glasova koji je dosadašnja hrvatska eurozastupnica dobila (69.989 glasova) govori da ova desničarska koalicija svoj rezultat može prije svega zahvaliti njezinu dobrom radu, odnosno njezinu dobrom izboru teme na koju se u Europskom parlamentu fokusirala (ribarstvo). 

Drugim riječima, bez Ruže Tomašić takozvani suverenisti bi se, po svemu sudeći, proveli kao bos po trnju. Pravo iznenađenje na ekstremnoj i klerikalnoj desnici predstavlja rezultat liste Marijane Petir, za koju je glasovalo 4,40 posto birača, a iznenađenje, ali negativno, doživjeli su i u stranci Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Očekivali su eurozastupnika, ali ostali su ispod praga. Zgodan detalj na desnici jest prelijetanje njezina najistaknutijeg medijskog predstavnika, ražalovanog neonacista Velimira Bujanca, iz Hasanbegovićevih u Tomašićkine redove.

S lijevo-liberalne scene razloga za zadovoljstvo ima samo Bernardić

Što se lijeve i liberalne strane hrvatske političke scene tiče, razloga za zadovoljstvo tamo ima samo jedan čovjek - Davor Bernardić. Europski izbori za njega su predstavljali i referendum o njegovoj političkoj budućnosti. S obzirom na to da je SDP neočekivano osvojio četiri zastupnička mjesta u Europskom parlamentu, Bernardić je sebi osigurao mirno more do parlamentarnih izbora. Zato je bila i očekivana njegova euforija koju je demonstrirao pri javljanju uživo iz stožera SDP-a. 

Mnogi se kunu da je Bernardić plakao, ali u svakom slučaju - njegov pobjednički govor nije bio loš, a njegova euforija bila je simpatična, što je uistinu puno kad je u pitanju političar u kojeg politički analitičari i brojni njegovi kolege tako malo vjeruju. Bernardićev SDP osvojio je 18,71 posto glasova, a za socijaldemokrate je glasovalo 200.976 birača koji su pristupili izborima. Na euroizborima 2014. godine, SDP je u koaliciji s HNS-om, IDS-om i HSU-om osvojio 29,93 posto birača i 276 tisuća glasova.

Dok Bernardić slavi, hrvatski birači koji podupiru političke vrijednosti ljevice mogu samo plakati jer u srazu s političkom desnicom, kako rezultati pokazuju, ljevica gotovo da nema šanse. Ako joj pridružimo liberale iz takozvane Amsterdamske koalicije (5,19 posto, 55.806 glasova) to je i dalje nedovoljno da bi se ozbiljno pariralo političkoj desnici. Prostor lijevo od SDP-a još uvijek je vrlo slab, što govori da su u Hrvatskoj i dalje dominantne "politike krvi i tla". 

Na lijevoj margini polako, ali sigurno rastu neki novi klinci

Ipak, na lijevoj margini polako, ali sigurno rastu neki novi klinci, kao što su momci i djevojke iz političke opcije Možemo!. Njihovih gotovo dvadeset tisuća glasova nije loš temelj za početak, a ako svoju platformu uspiju proširiti zajedno sa srodnim strankama, ljevica će moći govoriti o životu lijevo od SDP-a. 

Na kraju , ne smijemo zaboraviti jednog od najvećih gubitnika ovih izbora, a to je gradonačelnik Hrvatske Milan Bandić i njegova MB 365 stranka, koja je u cijeloj Hrvatskoj osvojila 21.175 glasova, a u Zagrebu se plasirala na deveto mjesto s 10.292 glasa. 

Dakako, to ne znači da Bandića treba otpisati, odnosno da ovom rezultatu treba pridavati veliku važnost kad budemo procjenjivali šanse na lokalnim izborima. U pitanju su dva različita tipa političkih utrka. Međutim, gradonačelnik Zagreba zasigurno nije očekivao ovako loš rezultat u glavnom gradu. Slab rezultat mogao bi biti početak njegova kraja. U svakom slučaju, sad je jasno i sigurno da - Milan Bandić na nacionalnoj razini nema nikakvih izgleda.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!