Kolumne / Nikola Vikić-Topić

Vrijeme vs. Klima

Vrijeme je živahno poput mladog šteneta, a klima mirnija poput njegova vlasnika

Vrijeme je živahno poput mladog šteneta, a klima mirnija poput njegova vlasnika
Ilustracija/Thinkstock

Vrijeme je živahno poput mladog šteneta, a klima staloženija i mirnija poput vlasnika koji štene drži na uzici. Dakle, štene i vlasnik su povezani tom uzicom i diktiraju kretanje jedan drugome

Taman kada sam mislio da je ova miskoncepcija iskorijenjena i da su ljudi, uslijed sve popularnijih sezonskih prognoza i priča o klimatskim promjenama, shvatili razliku između vremena i klime, prijatelj mi dođe i priča kako mu je odlično bilo na putovanju, ali da je klima bila loša – „Padala je kiša pet dana“. I onda mi opet dođe da postanem Batman iz onih meme stripova, koje me naučila koristiti moja kolegica Kristina Trupeljak, odlična kolumnistica i kritičarka međuljudskih i ljubavnih problema.

Uglavnom, vrijeme i klima dva su različita, ali opet povezana pojma.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Vrijeme je sveopće stanje atmosfere u nekom trenutku ili kraćem razdoblju, primjerice, sedam dana, mijenja se brzo i naglo te je nerijetko teško predvidivo.

Klima je skup vremena na nekom području u duljem razdoblju. Naziv klima potječe od starogrčke riječi „κλίμα“, što znači nagib, odnoseći se na nagib Sunčevih zraka prema površini Zemlje.

U njezinoj definiciji, najvažnije su zadnje riječi: dulje razdoblje. Tipično se promatra 30 godina! Upravo zbog toga što analiziramo dulje razdoblje, u definiciju klime spada i prosječno stanje naše atmosfere, ali i ekstremi, tj. jača odstupanja od prosjeka. Znači, iako zvuči kao oksimoron, ekstremi su normalni! Zato, na temelju jednog, dva ili nekoliko ekstremno vrućih ljeta ili hladnih zima, ne možemo reći: „Klima se mijenja“. O klimatskoj promjeni možemo govoriti tek kada su dulji niz godina meteorološki parametri veći ili manji od prosjeka, primjerice, temperatura.

Jako zgodan prikaz odnosa vremena i klime dao je fizičar Neil deGrasse Tyson koji je kretanje svog živahnog psa na uzici usporedio s vremenom, a svoje, znatno staloženije i mirnije kretanje, s klimom.

Primijetite važnu stvar – pas i vlasnik su povezani uzicom i diktiraju kretanje jedan drugome.  Vlasnik je jači i on prevladava, ali ako pas jako i dugo poteže na jednu stranu, promijenit će se kretanje vlasnika, kao što se i klima postupno mijenja.

Sve češće postavljano i diskutirano pitanje je: Jesu li klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ili su prirodna pojava? Odgovor je – oboje. Kao što već znamo, klima se i prije mijenjala, i to prije nego što je čovjeka uopće bilo. Prisjetimo se samo ledenih doba i Milankovićevih ciklusa, nazvanih po svjetski poznatom znanstveniku Milutinu Milankoviću, rođenom u Dalju u Slavoniji.

O Milankoviću će više riječi biti u jednoj od budućih kolumni Vremenskog prigovaranja, a sad spomenimo kratko da je prvi matematički točno opisao teoriju pojave ledenih doba kao posljedicu promjene Zemljina gibanja u svemiru. Uz Milankovićeve cikluse, tu su i drugi prirodni mehanizmi promjena uzrokovani prije svega Suncem, vulkanima, tektonikom ploča i slično.

Danas se, pak, mnogo više govori o promjenama klime u posljednjih 150-ak godina. Međuvladino tijelo za klimatske promjene (eng. Intergovermental Panel on Climate Change, IPCC) sa sve većom sigurnošću kaže da se porast temperature u tom razdoblju može pripisati čovjekovoj aktivnosti. Hrvatsko meteorološko društvo sudjelovalo je u hrvatskom prijevodu jednog odličnog vodiča kroz skepticizam o globalnom zatopljenju koji možete pronaći ovdje.

U svakome slučaju, dobro je da se danas toliko govori o klimi, klimatskim promjenama, vremenu i meteorološkim ekstremima, no patimo od jednog drugog problema, potpuno suprotnog onima kada je, recimo, moj stari studirao i počinjao raditi. Tada je bilo teško doći do informacije, a danas smo pak bombardirani informacijama sa svih strana i teško je prepoznati onu relevantnu. Zato je važno uvijek provjeriti odakle i od koga stiže informacija koju čujete ili čitate.

Jedno mjesto gdje se uskoro mogu dobiti dobre, kvalitetne, nove informacije o klimatskim promjenama je na francusko-hrvatskom i europskom forumu, 2. i 3. listopada, u Hrvatskom državnom arhivu. Tamo će se održati skup Izazovi klimatskih promjena, na kojemu će govoriti vodeći domaći i francuski stručnjaci na tom području.

Za kraj, jedno od dražih objašnjenja razlike između vremena i klime mi je ono koje se pripisuje Marku Twainu koji je, usput budi rečeno, bio velik obožavatelj znanosti i dobar prijatelj Nikole Tesle.

On je rekao: Klima je ono što očekujemo, vrijeme je ono što dobijemo.

A što ćemo to dobiti sutra, ali i u idućih pet, šest dana, možete doznati u 19:10, kada se na našem programu emitira RTL Vrijeme. Vidimo se!

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!