Ostani doma
Koronavirus

obavezno pročitati

Viralni post srpskog mikrobiologa iz SAD-a koji je objasnio sve: 'Ajmo malo dobrih vijesti o koronavirusu'

Viralni post srpskog mikrobiologa iz SAD-a koji je objasnio sve: 'Ajmo malo dobrih vijesti o koronavirusu'
Emica Elvedji/PIXSELL

Post mikrobiologa objašnjava jako puno stvari i stoga je važno pročitati ga.

U moru neprovjerenih i prečesto lažnih informacija i teorija koje o kroonavirusu, cjepivu i svemu što je s time povezano kolaju društvenim mrežama pravo je osvježenje kada se naiđe na post koji je napisao netko stručan i u koji je uloženo truda.

Dr. Miloš Babić, srpski neurobiolog i molekularni biolog iz San Diega u SAD-u na Facebook stranici "Nauka u Srbiji" napisao je poduži post koji je u svega nekoliko dana podijeljen tisuću puta. U postu dr. Babić objašnjava mnoge nedoumice o imunitetu, cjepivu te porijeklu virusa. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Post prenosimo u cijelosti, uz napomenu da smo ga zbog nekih tehničkih izraza radi lakšeg razumijevanja u cijelosti "preveli" sa srpskog na hrvatski.

"Ajmo za promjenu malo dobrih vijesti o koronavirusu i (bliskoj) budućnosti.

1. Imunitet je u većini slučajeva trajan

Kao što većina ljudi zna, slučajevi ponovne zaraze stvorili su strah da ovaj novi koronavirus neće proizvesti dugotrajni imunitet. Također, neki ljudi infekciju dugo "vuku", što također nije dobar znak. Za mnoge je ljude ova vijest izazvala fatalizam - nema nam spasa, na kraju ćemo svi morati preboljeti ovaj virus. Što bi bila velika zdravstvena katastrofa (smrt na stranu, dugotrajne posljedice za preživjele gazile bi nas desetljećima).

Srećom, znanstveni podaci ne podupiru ove strahove. Nekoliko objavljenih studija primijetilo je da je imunološki odgovor *na samu bolest* vrlo varijabilan i da neki ljudi imaju vrlo slabe imunološke reakcije. Stoga ne čudi da postoje slučajevi u kojima ljudi brzo izgube imunitet. Ali kako stoje stvari s većinom?

Jedno je istraživanje izmjerilo pet različitih aspekata imuniteta (IgA antitijela, IgG antitijela, memorijske B-stanice koje prepoznaju kritični "RBD" dio "šiljka" virusa; i T-stanice dvije različite vrste, CD4+ i CD8+, koje specifično prepoznaju baš ovaj virus). Među prethodno oboljelim ljudima, pet mjeseci nakon infekcije, 96% ih je imalo više nego dovoljan imunitet u tri različite skupine istovremeno. Što je posebno važno, razine memorijskih B-stanica, koje omogućavaju imunološkom sustavu da brzo odgovori na ponovnu infekciju, *povećale* su se tijekom tri do pet mjeseci nakon infekcije (1).

Vezana vijest

kisik respirator pacijent covid korona

Ovdje je važno spomenuti T-stanice, jer one imaju posebno snažan utjecaj na duljinu i težinu bolesti ovog virusa. Za ljude koji nisu imunolozi, naš imunološki sustav ima više grana. Jedna od njih sastoji se od B-stanica, koje proizvode antitijela, proteine ​​koji se vežu za virus, ometaju njegov rad i omogućavaju tijelu da prepozna i izravno uništi virusne čestice. Druga grana su T-stanice, koje prepoznaju kada virus već zarazi jednu od ostalih stanica u tijelu - i koje tada unište tu zaraženu stanicu. (Ovo je pojednostavljenje; imunološki je sustav vrlo kompliciran i ne može se objasniti u jednom odlomku; ali ovo vam daje generalnu ideju.)

Jedan razlog za zabrinutost zbog imuniteta je taj što se razina antitijela u nekih bolesnika vrlo brzo smanjuje nakon oporavka. Međutim, u više od 40% takvih slučajeva pronađene su T- stanice koje specifično prepoznaju virus i koje su po tipu slične memorijskim B-stanicama (trebale bi trajati dugo, možda cijeli život). Ista studija također je analizirala uzorke krvi koje su ljudi davali prije stvaranja virusa. Oko 28% imalo je T-stanice koje su ciljale druge koronaviruse, ali koje su također bile djelomično učinkovite protiv novog virusa SARS-CoV-2. To objašnjava zašto se čini da je dio populacije vrlo otporan na infekciju (2).

Zatim iz Arizone imamo još jedno istraživanje (3, jedan od autora je naš poznati imunolog Janko Nikolić-Žugić), koje daje dodatni kontekst. Naime, mnogi serološki testovi mjere ukupnu količinu antitijela protiv svih virusnih proteina. Ta ukupna količina se brzo smanjuje u roku od nekoliko mjeseci nakon bolesti. Međutim, ovo je istraživanje provedeno mnogo preciznije i pažljivije, koristeći nekoliko različitih metoda, i prateći ljude mjesecima nakon oporavka. To pokazuje da najvažnija "neutralizirajuća antitijela" ostaju stabilna najmanje mjesecima nakon oporavka. To su antitijela koja se na virus vežu na način ili mjesto koji potom sprečavaju virus da uspješno zarazi ljudske stanice.

Ono što se smanjuje su antitijela protiv takozvanog N proteina. Autori studije ističu da su ta anti-N antitijela zapravo vrlo unakrsno reaktivna protiv različitih koronavirusa. Moguće je da predstavljaju pokušaj imunološkog sustava da iz sjećanja na prethodne infekcije drugim koronavirusima izvuče "najbližu stvar" novom virusu i baci je protiv napadača. Nakon oporavka ta antitijela također brzo nestaju - što u testovima koji mjere sve zajedno izgleda kao totalni pad razine. U stvari, ta važna neutralizirajuća antitijela ostaju stabilna.

Vezana vijest

muškarac, bolestan

2. Nije osobito vjerojatno da će mutacije utjecati na učinkovitost cjepiva

Koronavirusi nisu poput gripe i ne mogu jednostavno "preurediti" svoje genome. Inače bi četiri ljudska koronavirusa koja su desetljećima u optjecaju imala različite učinke iz godine u godinu. No, koronavirusi sigurno mogu mutirati, uključujući nove mutacije unutar "šiljka" koji je glavna meta za neutralizirajuća protutijela.

Zapravo su prva tri dokumentirana slučaja reinfekcije ovdje stvorila veliku uzbunu. Sve tri osobe bile su zaražene, izliječene i ponovno zaražene - ali u vrlo različitim regijama (jedna u Hong Kongu, druga u Ekvadoru, treća u Belgiji). Svo troje su imali različite sojeve virusa tijekom prve infekcije, a zatim opet različite tijekom ponovne infekcije. Ali svima im je zajedničko jedno: soj koji je prouzročio reinfekciju nosio je jednu specifičnu mutaciju u "šiljku", takozvanom D614G.

Ali i na tom planu imamo dobre vijesti. Pokazalo se da su antitijela koja proizvode cjepiva dovoljno jaka i raznolika da prepoznaju i neutraliziraju i nemutirani "šiljak" i mutant D614G (4,5).

Također, tijekom ove godine prikupili smo puno informacija u vezi s brzinom evolucije i mutacijama ovog novog virusa i vidimo da mutira prilično sporo (barem na ljestvici koja se odnosi na viruse). Nitko ne može znati da virus NEĆE mutirati u neki oblik koji može zaobići cjepivo; ali svi podaci koje trenutno imamo pokazuju da je takvo što malo vjerojatno.

Vezana vijest

Koronavirus

3. Što možemo očekivati ​​od cjepiva?

Moj osobni savjet za praktički sve je da se trebate cijepiti, osim ako vam liječnik ne savjetuje da ga preskočite iz nekog određenog razloga (recimo, ako imate urođene probleme s mitohondrijima).

Trenutno su dva cjepiva u procesu potvrđivanja (Pfizer / BioNTech i Moderna), a oba imaju sličnu učinkovitost i sigurnost. Pfizer ima velike unaprijed proizvedene zalihe cjepiva (prihvatili su visok rizik da im sve propadne), ali ima problema s isporukom jer cjepivo zahtijeva transport na -70 °C. Iz tog razloga vjerujem da će malo toga doći do nas. Moderna će tek morati početi stvarno proizvoditi, uz to je njihovo cjepivo skupo, pa će proći puno vremena prije nego što stigne u naše vode.

Treće cjepivo (AstraZeneca / Oxford) trebalo bi uskoro izaći s podacima, a najizgledniji je kandidat za prvo europsko cjepivo koje bi moglo doći do nas (op.a. AstraZeneca je u međuvremenu izašla s podacima, u prosjeku je učinkovito 90%. Više o tome pročitajte ovdje). Kineska cjepiva SinoVac također su na vidiku, ali njihova učinkovitost još nije jasna, kao ni profil nuspojava; ali podaci se očekuju uskoro.

Rusko cjepivo Sputnik nešto je što još mora proći mnoga ispitivanja. Iako je navodno "potvrđeno" u kolovozu, to je istraživanje provedeno na samo sedamdesetak ljudi; usporedite to s više od 60.000 ljudi na kojima su ukupno testirana dva spomenuta cjepiva na početku ovog odlomka. Svaki čitatelj ovog teksta može sam odlučiti, ali trenutno ne mogu preporučiti Sputnik, s čisto znanstvenog gledišta.

Koje god cjepivo bude prvo, za očekivati ​​je da će prvi primatelji biti ljudi u medicini koji su izloženi virusu, a zatim osjetljive populacije (stare, imunološki oslabljeni itd.). Zatim će se odatle ići do ostatka stanovništva. Ali to ovisi o proizvodnji i trenutku u kojem cijela stvar dolazi do nas.

Vezana vijest

cjepivo

Također, svi se moramo pripremiti za još više urlanja na društvenim mrežama i za mjesece dodatne karantene. Normalno se vraća samo kada broj cijepljenih plus broj onih koji su preboljeli i stekli trajni imunitet dosegne brojku od oko 80%. Što je manje cijepljenja, to je duže potrebno da se taj broj dosegne infekcijama.

Problem je statistika i nerazumijevanje iste. Ako vi, čitatelju ovog teksta, pošaljete jedan e-mail na deset milijuna ljudi, deseci primatelja te vaše poruke umrijet će sljedeći dan. Stotine će se razboljeti i umrijeti u sljedećih nekoliko tjedana. Tisuće će se razboljeti i umrijeti od raznih bolesti u roku mjesec ili dva nakon vaše poruke. To uključuje djecu, mlade i ranije zdrave ljude. Ovo je samo statistika: ako BILO ŠTO učinite s deset milijuna ljudi, dogodit će se isto, jer u tolikom broju ima onih koji su bolesni, a to ne znaju ili koji će se jednostavno slučajno uskoro razboljeti, bez obzira što bilo tko radio. Nitko normalan ne bi rekao da su ti ljudi umrli JER ste im poslali e-mail.

Ali upravo takva "logika" vlada kada je riječ o cjepivima. Svaka koincidirajuća bolest ili smrt proglašavaju se dokazima opasnosti. Podaci su iskrivljeni ili jednostavno izmišljeni. Priče poput "Brat mog šogora primio je cjepivo, a zatim pao i umro dva dana kasnije" već su posvuda.

Tome dodajte priče o Billu Gatesu (koji nema nikakve veze s cjepivima), "tekućim čipovima" (koji ne postoje, to je kao da govorite o vampirima u cjepivu), liječenju hidroksiklorokinom (koji nema učinak protiv virusa) i popise užasnih sastojaka koji se navodno dodaju u te boce (u potpunosti ih je izmislio neki paranoik na YouTubeu koji o cjepivima i medicini zna manje od prosječnog srednjoškolca) - i masa će ljudi odbiti primiti cjepivo. Što, kao što sam gore rekao, znači da će imunitet stada i povratak u normalu morati pričekati duže.

Mi koji radimo u medicini i znanosti pokušat ćemo se boriti protiv toga koliko god možemo. Nadamo se da ćete nam vi ostali pomoći.

4. Što trebamo činiti dok čekamo da cjepivo stigne?

Jedna od najpredvidljivijih priča tijekom ove pandemije bavi se kruzerima. Ti su brodovi vrlo osjetljivi na viruse čak i u normalnim razdobljima; svake godine se dogodi da se negdje neki hitno mora vratiti u luku, jer je na brodu izbila neka epidemija. Gusto spakirani ljudi u sobama koje dijele ventilaciju i koje moraju biti zatvorene kad su vani vjetar i kiša - pa, to je savršeno za širenje raznih virusa.

Stoga se nitko nije iznenadio kad su ti brodovi postali središta zaraze odmah na početku epidemije. Zbog lakog prijenosa velika većina putnika i posade oboljela je od virusa, a većina je imala prilično tešku bolest, u prosjeku težu nego na kopnu. Samo oko 20% zaraženih nije imalo simptoma.

Čitava je industrija, naravno, bila hitno zatvorena, a države su ušle u karantenu. Ali tada je netko u Americi imao briljantnu ideju: u redu, izravnali smo krivulju i sada možemo ponovno početi krstariti uz sigurnosne mjere. To je učinjeno, protivno svim savjetima svih epidemiologa, i završilo je u roku od nekoliko dana kada su epidemije ponovno izbile na tim brodovima. Opet, velika većina svih putnika bila je zaražena. No, ovaj je put čak 80% zaraženih ljudi imalo samo blagu ili čak asimptomatsku bolest (6).

Razlog tome su maske. Maska ne zaustavlja virus. Ali maska ​​zaustavlja velike kapi iz usta, koje nose velik broj virusnih čestica. Također, maske smanjuju brzinu zraka koji izlazi iz pluća, a time i doseg "virusnog oblaka" koji okružuje zaražene ljude. To ukupno znači da ljudi koji su izloženi infekciji dobiju manji inokulum, tj. manji broj virusnih čestica ulazi u njihovo tijelo.

Iako čak i jedan virus teoretski može uzrokovati bolest, u prosjeku vrijedi pravilo da više virusnih čestica znači ozbiljniju bolest. Kad ima više virusa, oni istovremeno zaraze više stanica, a zatim proizvode više virusa druge generacije koji se zatim brzo šire po tijelu. U toj se situaciji naš imunološki sustav nema vremena pripremiti da se počne zagrijavati prema napadaču. Ali ako je broj čestica virusa malen, imunološki sustav ima više vremena da proizvede odgovor na napad prije nego što se virus proširi tijelom. Dakle, manje virusnih čestica - u prosjeku blaža bolest.

Dakle, odgovor je: nosite maske. Inzistirajte da drugi nose maske. Ne odlazite na okupljanja na kojima je velik broj ljudi. Naši su medicinari pred slomom; nemojte im zadavati još više posla i riskirati svoj i tuđe živote. Držite distancu, perite ruke. Treba nam samo još malo strpljenja.

Vezana vijest

Koronavirus

5. Dobro, Miloše, strpi se. Ali kada bih je trebao kriviti za ovo. Tko je sve to učinio?

Reći ću nešto što će biti nepopularno kod mnogih mojih kolega: stvarno razumijem ljude koji misle da je sve to izmišljeno ili nekakva zavjera. Gledaju oko sebe i vide silu izgubljenih poslova, ekonomsku krizu, mjere koje se uvode, a zatim prekidaju bez razumljive logike. Budući da je virus kod nas još uvijek relativno rijedak, mnogi ljudi ne poznaju nikoga tko je zaražen ili je imao ozbiljnu bolest, pa im se sve čini prenapuhanim. Iz te perspektive, sasvim je razumno razmišljati o tome tko tu profitira, a zatim pokušati razaznati tko je sve to možda nekako planirao ili učinio. Gledajući situaciju u Americi, većini Europe, a kamoli u našoj regiji - doista izgleda kao da su luđaci izveli revoluciju i preuzeli ludnicu. A onda se uključe profiteri i supovi s YouTubea i sličnih stranica i započinje kaos.

Ali kao što je često slučaj u životu, istina je mnogo ... pa, manje impresivna, tužnija. A u njoj je manje zavjere i legendarnog zla, a mnogo više jednostavne nesigurnosti i nesposobnosti.

Ovaj virus NIJE bio iznenađenje. Imali smo dva nova smrtonosna koronavirusa koja su se pojavila u posljednjih 20 godina. Bila je epidemija virusa SARS-1, srodnom ovome sada, koja je izbila 2003. godine, a bio je još zarazniji i daleko smrtonosniji. Ali zaustavljena je brzom reakcijom, karantenama i strogim mjerama koje su uvedene u Kini, Hong Kongu i Kanadi.

(Ovdje dugujemo ogroman dug čovjeku po imenu Carlo Urbani. Ako ne znate to ime, potražite ga, trebali biste ga znati, s obzirom na veličinu nesreće od koje nas je čovjek sve spasio i s obzirom na cijenu koju je za to platio.)

Zatim smo imali virus zvan MERS, također koronavirus, koji se s deva proširio na ljude u nekoliko arapskih zemalja. Ima smrtnost od 35%, a trenutno je pod kontrolom samo zato što se slabo prenosi s osobe na osobu.

A nisu u pitanju samo koronavirusi. U tom su se razdoblju dogodile dvije velike epidemije ebole, koje je zaustavio herojski rad virologa i liječnika u Africi. Doživjeli smo skok virusa Zika u novu populaciju, s jezivim posljedicama za žene koje su u tom trenutku imale nesreću da budu trudne. Imali smo nervozne virologe koji su nas upozoravali da se povećava doseg virusa chikungunya i denga groznica. Imali smo masu upozorenja.

Uz to, postoje promjene u strukturi svijeta. U prošlim stoljećima novi virusi i bolesti uzrokovale bi lokalne epidemije, koje bi opustošile grad ili malo područje, a zatim nestale kad se tamo lokalno stvori imunitet. Danas novi virus može za nekoliko dana obletjeti svijet od zračne luke do zračne luke. Također, danas ljudi uništavaju sve više i više preostale divljine i dolaze sve više u izravan kontakt s preostalim divljim životinjama - povećavajući šansu da se neki njihovi virusi prenesu na nas.

ZNALO SE da će prije ili kasnije virus skočiti na ljude, izmaknuti kontroli i početi žariti i paliti. Potpuno očekivana stvar, upozoravana, ali u mnogim je zemljama rijetko tko slušao.

Nismo učinili ništa kao odgovor na ovo upozorenje. Može nam se donekle oprostiti - Balkan, siromašne zemlje, malo resursa, malo znanstvenih kapaciteta. Ali za ostatak Europe i za Ameriku to je već teže progutati. Ni oni nisu bili dobro pripremljeni, a sada su dobili situaciju u kojoj se svi nalazimo.

Ali znate li tko nije u istoj rupi? Kina. Tajvan. Vijetnam. Japan. Južna Korea. Novi Zeland. Australija.

Kako to? Možemo smišljati objašnjenja za Tajvan i Novi Zeland (otok, lako je kontrolirati granice) ili za Južnu Koreju (velika, ali vrlo koncentrirana i organizirana populacija). Ali Vijetnam? Ili Kina? Zemlja s milijardu i pol ljudi, gušće naseljena od bilo kojeg mjesta u Europi, plus mjesto gdje je virus počeo? Kako su to stavili pod kontrolu? Nekim tajnim cijepljenjima?

Ne. Reagirali su kad su vidjeli SARS-1 i MERS i pripremili se. Stvorili su jaku državnu epidemiološku infrastrukturu, koja je krenula u akciju čim je virus prepoznat kao opasnost.

Prvo su uveli masovno zatvaranje i karantenu. Zatvaranje granica, svog javnog prijevoza (i lokalnog i državnog), zatvaranje zračnih luka. No, umjesto da su to činili samo dok je to politički prikladno, učinili su to do te mjere dok se njihovi epidemiolozi nisu mogli nositi s brojem novih slučajeva.

U mjestima s najvećom zarazom zatvaranje je trajalo punih 76 dana. Država je prihvatila ekonomsku štetu i pružila pomoć ljudima i tvrtkama kako bi preživjeli to početno razdoblje. Otvoreno je preko četrnaest tisuća novih zdravstvenih punktova koji jamče kontrolu nad kretanjem i zdravstvenom slikom ljudi, uz stroge kazne za prekršitelje karantene. U roku od nekoliko dana uspostavljen je sustav praćenja kontakata i sustav testiranja koji je testirao DEVET MILIJUNA ljudi u roku od dva tjedna.

Zatim, umjesto da su požurili s "vraćanjem u normalu" i "spašavanjem gospodarstva", nastavili su gurati krivulju na nulu. Ništa "izravnavanje", već nula. Praćenje kontakata bez isprike, uz kazne za ljude koji lažu o tome koga su upoznali i gdje su bili. Daljnja ispitivanja na masivnoj razini: tisuće i desetine tisuća testova oko svake točke gdje se virus vidi, obvezne karantene za one koji su izloženi. Osim toga, masovna proizvodnja maski, rukavica i ostalih potrepština, te stroga pravila o njihovoj uporabi na nacionalnoj razini.

Pokazalo se da je to bolje i za gospodarstvo. Umjesto da se država polako guši mjesecima, postoje dva mjeseca teškog života nakon kojih ... pa, virusa zapravo više nema.

Sve se to moglo sigurno učiniti u Europi i Americi. I puno se stvari kod nas moglo učiniti puno bolje, bez obzira na siromaštvo. Ali to nije učinjeno bolje, i sada smo tu gdje jesmo. I sada čekamo da imunitet dosegne 80% i da se prijenos uspori do točke kada se možemo vratiti u normalu, a da nam bolnice ne budu zatrpane.

Ali ovdje postoji jedna važna lekcija: što ćemo raditi u budućnosti? Hoćemo li se pripremiti ili ćemo se prepirati oko teorija zavjere? Jer ako ne naučimo lekciju i ako ne shvatimo da su epidemije nešto što možemo očekivati ​​u budućnosti, naravno, bez da ih rade neki milijarderi ili neke mračne sile... pa, za pet, deset ili petnaest godina, igrat ćemo isto ovaj ples opet.

Reference:

(1) https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.11.15.383323v1

(2) https://www.cell.com/cell/fulltext/S0092-8674(20)31008-4

(3) https://www.cell.com/immunity/fulltext/S1074-7613(20)30445-3

(4) https://www.pnas.org/content/117/38/23652

(5) https://www.nature.com/articles/s41541-020-00246-8

(6) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7393808/"

 


 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!