Ostani doma
Koronavirus

rezultati istraživanja

U Hrvatskoj covid-19 nije utvrđen kod divljih životinja, ali jest u otpadnim vodama

U Hrvatskoj covid-19 nije utvrđen kod divljih životinja, ali jest u otpadnim vodama
Davor Puklavec/PIXSELL

Pokazalo se i da galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj, ne prenose virus

U Hrvatskoj covid-19 nije potvrđen kod divljih životinja tijekom drugog vala epidemije, ali je cirkulacija virusa utvrđena u otpadnim vodama u sedam gradova, pokazalo je istraživanje Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI).

Predstojnica Odjela za virologiju HVI-a Lorena Jemeršić rekla je u utorak kako su rezultati istraživanja potvrdili da tijekom drugog vala i nakon njega nije došlo do prijenosa virusa kod slobodno živućih divljih životinja, poput divljih svinja, lisica, čagljeva i galebova klaukavaca koji se hrane otpadom, kao ni kod 32 ciljane vrste u zagrebačkom Zoološkom vrtu.

Dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

To po njezinim riječima pokazuje da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje i da su mjere koje provodi Zoološki vrt bile dovoljne da se zaštite životinje.

Pokazalo se i da galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj, ne prenose virus te ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju, iako se hrane otpadom.

Jemeršić je objasnila da su istraživanjem obuhvaćene crvene lisice i čaglj jer pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi za virus, dok je svinja poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore.

Istraživanje prisutnosti novog koronavirusa kod životinja provedeno je jer su neke druge beta koronavisusne infekcije čovjeka bile posredovane trećim vrstama, poput MERS-a kojeg je prenijela deva sa šišmiša na čovjeka.

Pojavom covida-19 smatralo se da postoji takva vrsta vrsta životinje koja sudjeluje u prijenosu bolesti sa šišmiša na čovjeka, ali do danas takav slučaj nije otkriven, rekla je Jemeršić.

Istraživanje je uključio i miješanu koloniju šišmiša iz spilje u Šibensko-kninskoj županiji, s obzirom da su te životinje prirodni rezervoari različitih koronavirusa.

Voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju HVI-a Ivana Lojkić rekla je kako je kod šišmiša utvrđen koronavirus koji se čak 12 posto razlikuje od virusa SARS-CoV-2.

Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem, jer korišteni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2, rekla je Lojkić.

Ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša

Ustvrdila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi kako ne bi došlo do povratnog prijenosa na ljude. Uz to, pojasnila je, svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, a taj jedini leteći sisavac važan je indikator zdravlja ekosustava.

Uzorci školjkaša, odnosno dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu također su bili negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2, rekao je voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti HVI-a Dragan Brnić.

Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti tog virusa u otpadnim vodama.

Cirkulacija novog virusa u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.

Pokazalo se, međutim, da su svi uzorci izlaznih voda nakon tercijarne obrade bili negativni, što znači da drugi i treći stupanj obrade otpadnih voda doprinose uklanjanju virusa.

Brnić je napomenuo kako trenutno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije za ljude te se stoga smatra da je nizak javnozdravstveni rizik.

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!