Ostani doma
Vijesti / Koronavirus

PSIHOLOZI SAVJETUJU

U žrvnju virusa i potresa: 'Ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom - pogubnije je od svega'

U žrvnju virusa i potresa: 'Ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom - pogubnije je od svega'
RTL / Pixabay

Naš svakodnevni život odjednom se stubokom promijenio i nalazimo se u situaciji u kojoj se osjećamo bespomoćni

Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima. Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, upozoravaju stručnjaci.

VEZANE VIJESTI

I strah i panika su prirodne i očekivane reakcije, a kako se naš svakodnevni život odjednom stubokom promijenio nalazimo se u situaciji u kojoj smo bespomoćni, bez kontrole nad svojim životom.

‘’Panika je snažan teško savladiv strah koji se naglo proširi u skupini ljudi i dovodi do ponašanja koje je iracionalno, pod smanjenom kortikalnom kontrolom. Panika nastaje uslijed stvarne ili zamišljene iznenadne opasnosti (požar, potres, zarazna bolest) koju svi ili većina ugroženih nastoji izbjeći. Pri tome su reakcije drugih oko nas znak da nam prijeti velika opasnost što još dodatno povećava strah i dovodi do nerazumnih, nedjelotvornih i ponekad bezobzirnih pokušaja da se opasnost izbjegne’’, objasnila je psihologinja Sanda Puljiz Vidović iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).

Kada je riječ o borbi protiv koronavirusa, pročelnik Katedre za psihijatriju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagreba Dražen Begić ističe da ‘’protiv virusa imamo tri štita: odgovorno ponašanje, imunološki sustav koji je priroda ugradila u svakoga od nas i medicinsku skrb''.

‘’Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’’, dodaje Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objašnjava što znači odgovorno se ponašati prema sebi i prema drugima:

  • slijedite sve savjete kriznih stožera
  • držite distancu, perite ruke, poštujte sve što vam se savjetuje u vezi koronavirusa
  • ne širite dezinformacije
  • gledajte vijesti umjereno
  • štitite se humorom
  • održavajte socijalne kontakte, ali na daljinu, dajte jedni drugima podršku
  • ako uznemirenost ne popušta, javite se stručnjacima za psihičko zdravlje

A stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Krešimir Prijatelj i Mia Roje Đapić pripremili su infografike (koje prate ovaj tekst) o tome kako se suočiti s traumatskim iskustvom potresa. 

VEZANE VIJESTI

Panika je naš najveći neprijatelj u ovakvim situacijama, a okidač za nju mogu biti razne stvari: saznanje o broju oboljelih ili umrlih, slike pogreba iz Italije ili saznanje da je netko s kim smo bili u kontaktu zaražen. To je i jedno od objašnjenja zašto su ljudi kupovali toliko namirnica posljednjih dana – jer su vidjeli da i drugi to čine, napominje Puljiz Vidović. Reakcija na prijetnju u ovom slučaju je stvarna, rizik je oko nas. Panika je odraz našeg osobnog doživljaja rizika ili opasnosti i ljudi se u tome razlikuju, a neki su naprosto manje otporni.

‘’Uz zdravstveno rizične skupine, manje su otporni i oni koji su iskusili traumu zbog rata, prometne nesreće, teške bolesti, smrti bliskih osoba i brojne druge teške situacije.  Neki ljudi su izuzetno ranjivi na najavu gubitka posla i prihoda, pa su u panici zbog najavljene ekonomske krize. Neki ljudi se nisu jako uplašili koronavirusa, ali su se jako prepali potresa u Zagrebu. Neki ljudi se panično boje izolacije i mogućnosti da će biti zatvoreni u stanu dulje vrijeme’’, upozorila je psihologinja.

Objasnila je i što je karakteristično za panični napad:  ‘’Ubrzani rad srca, ubrzano disanje, kratak dah, stezanje mišića, sužavanje krvnih žila. Naše tijelo se priprema na akciju, povećava se budnost  i fizička snaga. Ovakva reakcija je povezana s našom prirodnom reakcijom ‘’napad ili bijeg“. Ta reakcija je instinktivna i pomaže nam da se zaštitimo u opasnosti. U situaciji pandemije je nevolja u tome da ne možemo nigdje pobjeći nego moramo ostati kod kuće, a u tijelu je navala energije’’.

TELEFONSKE LINIJE ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svaki radni dan i vikendom od 8 do 20 sati:

099 / 52 70 126
099 /52 70 127

Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘’Doktor Andrija Štampar’’

Svakodnevno od 8 do 20 sati:

01 2991 356
01 4696 276
01 4696 107
01 4696 297
01 6468 334
01 6468 335
01 6468 337
01 6468 338

''Važno je znati da iako nam srce jako lupa ili nam je kratak dah, da nećemo umrijeti niti poludjeti od paničnog napada. Napad obično traje manje od 10 minuta, a nakon toga prođe’’, umiruje psihologinja, koja ima i niz savja kako se ponašati u takvoj situaciji, a ovo su neki od njih:

  • Potrebno je provjeravati svoje tjelesno stanje, ali ne biti potpuno usmjeren na to. Pojačana usredotočenost na tijelo i na moguće simptome dodatno pojačava osjećaj straha 
     
  • Kod pandemije korona virusa nam može pomoći podatak da većina ljudi ozdravi i da samo manji broj ljudi razvije ozbiljne simptome bolesti. To nikako ne znači da ovu bolest treba podcijeniti ili da ne treba slušati upute. U panici precjenjujemo realnu opasnost.
     
  • Dobro je pratiti vijesti, ali ne pretjerivati. Ograničite informiranje na dva puta dnevno, to je sasvim dovoljno informacija, i neka bude iz provjerenih izvora.

  • Ako i kada se pojavi napad panike, dobro je prepustiti mu se, ne pokušati pobjeći od njega ili ga negirati.  Jer, ako bježimo, tada sami sebi poručujemo da je to nešto veliko s čim se ne možemo nositi. Time samo pojačavamo vlastitu paniku i dajemo veliku moć ''neprijatelju''.
     
  • Pomoći će kretanje i tjelesna aktivnost, makar i po stanu. Također zadržite dnevnu rutinu.
     
  • Ako nekog iz vaše okoline uhvati osjećaj panike, nemojte njega ili nju osuđivati, izrugivati se. Podržite te ljude i nastojte razumjeti takvu reakciju.

    ''Kao i svaka kriza tako i ova sada, uključujući pandemiju koronavirusa i potres, pred nas postavlja nove i za većinu nas neuobičajene zahtjeve emocionalne prilagodbe, ali nam pruža i šansu - da iz nje izađemo bolji i osnaženiji nego što smo bili. Kao ljudi solidarniji, kao obitelj povezaniji, kao pojedinci sigurniji u sebe, s novim znanjima o sebi i s novim vještinama za nošenje s nedaćama u životu'', kako je za Vijesti.hr istaknula klinička psihologinja Ivana Ćosić Pregrad iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).

VIŠE PROČITAJTE OVDJE

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!