Ostani doma
Vijesti / Koronavirus

RAVNOMJERNIJI TERET

Ekonomski stručnjak u Direktu: 'Dijelu zaposlenih u javnom sektoru trebalo bi smanjiti plaće'

"Hrvatska ima izrazito velik javni sektor, koji je veliko opterećenje za proračun jer riječ je o više od 250.000 ljudi"

Ljudi dobivaju otkaze, svaki treći radnik je na minimalcu, tvrtke ne rade, građani ne troše. Stručnjaci s pravom govore da je ova kriza potencijalno razornija od one iz 2008., prvenstveno jer je pandemija nepredvidljiva pa nije moguće ni donositi konkretnije mjere.

Kakvi nas još problemi očekuju i koliko će nam korona oslabiti ekonomiju, pitanja su na koja je odgovorio gost RTL-ova Direkta Danijel Nestić, sa zagrebačkog Ekonomskog insituta.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U 14 dana 12.000 ljudi dobilo je otkaz, ali čini se da je to tek početak...

"Ovo je početak i treba se nadati da će Vladine mjere barem privremeno zaustaviti rast broja nezaposlenih. Za nadati se da će u drugom dijelu godine izostati eksponencijalni rast. Gospodarstvo je snažnije no 2008., Vladine mjere također, tu su i sredstva iz Europske unije pa vjerujem da nećemo dosegnuti rekordne razine od 400.000 nezaposlenih iz prethodne krize", kazao je Nestić pa se osvrnuo i na činjenicu da će uskoro svaki treći zaposleni biti na minimalcu:

"Nadajmo se da je to kratkoročni efekt. Vlada je obećala dati firmama naknadatu za zaposlene u visini minimalca. Preostali dio plaće poslodavci bi trebali dati, ali ne znamo u kojoj mjeri će to uistinu raditi. Ovison o javno zdravstvenoj ugrozi i dužini trajanja ekonomskih ograničenja, ovisi i koliko će dobivati minimalne plaće."

Vlada je "izbacila" prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu, ali poduzetnici nisu baš zadovoljni, traže nešto više i konkretnije. Pitanje je pretjeruju li ili ne...

"Vidite i sami da se situacija mijenja iz dana u dan, prostor neizvjesnoti je prevelik. Vlada je prije dva tjedna donijela te prvotne mjere i odgovarale su trenutku. U međuvremenu se perspektiva promijenila, mjere će trajati duže i gospodarstvo zahtijeva dodatne mjere, a čujemo i da se ide u tom smjeru", naglasio je Nestić i otkrio što misli o odgodi plaćanja, ili je po njemu ipak bolje otpisati dugove:

"Čini mi se da je gotovo pa neizbježno otpisati dio dugova gospodarstvu."

Još uvijek nije dogovoreno treba li se sve navedeno odnositi samo na one kojima je zabranjen rad ili i one kojima je osjetno pao promet.

"Ima logike da se svima omogući pomoć. U povijesno smo jedinstvenoj situaciji, ovako nešto nikad se nije dogodilo u cjelini. Zato su i Vladine mjere jedinstvene, ali tako treba nastaviti, ovo je takva situacija", objašnjava ekonomski stručnjak.

Možda bi pomoglo da se javnim i državnim službenicima smanje plaće?

"To je veliko pitanje. U ovakvoj situacije imamo povećanu potrebu rada javnih i državnih službenika, kao vojska, zdravstveni djelatnici, policija... Međutim, Hrvatska ima izrazito velik javni sektor, koji je veliko opterećenje za proračun jer riječ je o više od 250.000 ljudi. S javnim poduzećima i poduzećima gdje je država vlasnik to je 350.000 ljudi ili 20 do 25 posto radne snage. Moje je mišljenje da bi dio javnog sektora koji nije suočen s potrebom rada u ovim trenucima, da kroz pregovore ili dodatak kolektivnom ugovoru, dođe do dogovora ravnomjernijeg snošenja tereta. To znači i da se dio javnih službenika odrekne dijela plaće", smatra Nestić.

Mirovine se također spominju u smislu rezova kao krajnja mjera. Pod time se misli na drugi stup.

"Morali bi znati što se podrazumijeva pod time. Taj novac je investiran, ne stoji u nekom sefu. Ako bismo u ovom trenutku prodavali dionice, dobili bismo malo novca pa je odgovor da to ne treba. No, novac koji će sad stizati u drugi stup, njime treba kupovati obveznice i to bi možda pomoglo", napominje Nestić i osvrće se na turizam, koji iznosi 11 posto BDP-a:

"Doista je teško projicirati tko će i koliko biti pogođen. Hrvatski turizam će sigurno biti snažno pogođen, ali on možda ima sreću u nesreći jer je koncentriran u dva mjeseca, srpnju i kolovozu... Do tada će mnoge stvari biti jasnije. Treba očekivati da bi se turisti iz nama bližih zemalja vratili. Ako Vlada uspije definirati neku mjeru da potakne domaće građane za ljetovanje na našem moru, to bi spasilo sezonu. Spominju se vaučeri, ali volio bih jednostavnije mjere kao državni regres za godišnji odmor.

Pad BDP-a je neminovan, a one crne prognoze idu prema tome da će biti dvoznamenkast.

"Situacija je iz dana u dan promjenjiva i doista je vrlo teško nešto reći, ali sigurno je da će biti snažan udarac. Ne možemo govoriti o prognozi nego procjeni, ali moguće da će biti i desetak posto", mišljenja je Nestić.

  • Veliki vodič o radu u izvanrednim uvjetima: Što s plaćama i prekidom rada, a što s radom od kuće...

Kriza 2008. i ova danas mogu se usporediti, no koja je teža?

"Po snazi i udaru to je tu negdje, ali ova kriza ima jednu dobru stvar. Donesena je izvana, uzrok nije u samom gospodarstvu pa ako se relativno brzo završi epidemijski rizik, udar će biti slabiji, ali ako potraje, mogao bi biti jači", zaključio je Danijel Nestić.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!