Novosti

istraživanje crodemoskop

Oprost dugova donio Vladi rast potpore hrvatskih građana

Oprost dugova donio Vladi rast potpore hrvatskih građana
Goran Stanzl/PIXSELL

Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama, koje je utvrdila i započela s primjenom u siječnju (radi se o oprostu dugova) zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 27,8 posto

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 2.i 4. veljače, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.

Pojava Ivana Sinčića i Živog zida, dala je drugačiju dinamiku na političkoj i stranačkoj sceni. Međutim, već je u drugom mjesecu mjerenja izborne podrške taj rast izbora Živog zida značajno usporen, kao što je uostalom usporen i pad izbora ORaHa, pa se može naslutiti kako se dijelom radi i o prelijevanju protestnih glasova ORaHa u izbornu posudu Živog zida.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Drugi se zanimljiv proces odvija na desnom krilu političkog spektra. Hrvatska zora, pa i Savez za Hrvatsku, nisu izdržali mobilizaciju HDZ-a u predsjedničkim izborima. Osim toga, pojava Hrvatske konzervativne stranke (HKS) s Ružom Tomašić još nije značajnije pobudila izbornu znatiželju birača desnice.

Da su izbori provedeni u prva tri dana veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost 53-58%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 29,5 posto glasova (prema 29,3 posto iz siječnja).

SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 24,8 posto (prema 23,5 posto prije mjesec dana). Dvije su vodeće stranke u posljednja četiri mjeseca podebljale svoju izbornu podršku: HDZ za 4 postotna poena, a SDP za 4,7 postotnih poena.

  • Živi zid se gotovo izjednačio s ORaH-om već u drugom mjesečnom istraživanju; dok je glasački profil ORaHa blago nagnut u lijevo, onaj od Živog zida je blago nagnut u desno
  • Rast potpore dvije stožerne stranke desnice (HDZ) i ljevice (SDP) pokazuje zaoštravanje na političkoj sceni; socijalne mjere aktualne Vlade pogurale izbornu potporu SDP-a
  • Koalicija desnog centra okupljena oko HDZ-a i dalje u značajnoj prednosti pred lijevom koalicijom
  •  I. Josipović i K. Grabar-Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara
  • Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima
  • Pobjeda K. Grabar-Kitarović najznačajniji događaj protekog mjeseca, vrlo visoko i socijalne mjere Vlade

ORaH je i dalje na trećem mjestu, ali sa sve manjom prednošću ispred Živog zida. Tako ORaH ovaj mjesec bilježi izbor od 9,3 posto (u siječnju 10,2 posto), dok je Živi zid s prošlomjesečnih 7 posto sada na četvrtom mjestu s izborom od 7,8 posto. U analizi svjetonazorskog profila biračkog tijela ove dvije stranke uočava se razlika (koja se naslućivala već i u prošlom mjesecu).  U biračkom tijelu ORaHa bilježi se nešto veća koncentracija glasača koji se izjašnjavaju da su svjetonazorski lijevo (lijevi centar i lijevo, ukupno 37,3%), njih je 17,3% desno (desni centar i desno), uz 40% koji nisu niti lijevo niti desno, i 5,3% koji ne znaju svoju svjetonazorsku poziciju.

S druge strane, biračko tijelo Živog zida se u 15,9% izjašnjava da su lijevog svjetonazorskog određenja (lijevo i lijevi centar), njih je 31,7% desno (desni centar i desno), uz 47,6% koji nisu niti lijevo niti desno, i 4,8% koji ne znaju svoju svjetonazorsku poziciju. Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2 posto (2,4% u siječnju), a slijede HSS s 1,9 posto, HDSSB s 1,6 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto.


Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: NL Milana Bandića (1,4%), Hrvatska zora (1,2%), IDS (1,1%), Hrast (0,9%), HSP (0,6%), HKS (0,6%), HSLS (0,6%), HSP AS (0,5%), HSU (0,5%) i NS Reformisti (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježeno je i 12 posto neodlučnih. 

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 33 posto iz siječnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,2 posto na drugom mjestu (u siječnju 25,9%).

Slijede stranačka lista ORaH koja je s 10,8 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 11,4 posto. Živi zid je na ovoj ljestvici zabilježio udio od 8,6 posto (prema siječanjskih 7,8 posto), dok je Savez za Hrvatsku s izborom od 3,6 posto na petom mjestu (prije mjesec dana 3,9 posto). NL Milana Bandića je s izborom od 1,5 posto, a Hrvatski laburisti s 1,3 posto. Na začelju ove ljestvice su NS Reformisti s 0,8 posto i HKS s 0,6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 0,9 posto, uz 12,1 posto neodlučnih.

Josipović i dalje 'pozitivniji' od Kolinde Grabar-Kitarović


Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara su dosadašnji predsjednik Ivo Josipović (s izborom od 21,2 posto) i novoizabrana predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović (sa 17,8 posto). Slijede čelnici dviju novih stranaka: Mirela Holy (5,9 posto) i Ivan Sinčić (5,1 posto). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Josip Leko (4,2%), Andrej Plenković (4,1%), Tonino Picula (3,8%), Zoran Milanović (3,4%), Tomislav Karamarko (2,1%) i Milan Bandić (2%). 

Tijesna borba za tron najnepopularnijeg između Milanovića i Karamarka

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (32,4%) i Zoran Milanović (31,4%).

Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto.

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Josipović (3,8%), Vesna Pusić (1,2%), Kolinda Grabar-Kitarović (1,1%), Milan Bandić (0,9%), Milan Kujundžić (0,9%) i Slavko Linić (0,7%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, najčešći je izbor bila pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović u izborima za predsjednika/cu Republike (52,9%). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 13,2 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi zamrzavanje tečaja švicarskog franka s izborom od 11,4%. Zanimljivo je da prosvjed branitelja ispred Ministarstva bilježi izbor od 3,9 posto (izbor ove teme za događaj mjeseca kretao se od 26,4% u studenom, preko 13,1% u prosincu, 12,1% u siječnju, da bi ovaj mjesec završio na svega 3,9%).

Još je šest događaja zabilježilo izbor iznad 1 posto: teroristički napadi u Francuskoj (2,6%), Vladin sporazum s gradovima, teleoperaterima i poreznom upravom o oprostu duga najugroženijim građanima (2,2%), neuspjeh rukometaša na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Kataru (1,8%), sukobi Milanović/Grabar-Kitarović (1,4%) i izlazak Branimira Glavaša iz zatvora (1,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.

Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama, koje je utvrdila i započela s primjenom u siječnju (radi se o oprostu dugova) zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 27,8 posto, dok Vladinu politiku ne podržava 57,2 posto građana (prema prošlomjesečnih 64,7 posto), uz sadašnjih 15 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,18 (u odnosu na 1,96 iz siječnja). Vladine socijalne mjere pogurale su i izbor stožerne stranke vladajuće koalicije, povećale pozitivni doživljaj prvog čovjeka Vlade, ali i povećale podršku Vladi RH za njezin rad. Tako su ove socijalne mjere imale i svoj izborni učinak, bez obzira na motiv njihovog donošenja (socijalni ili predizborni).

Rast ocjene za svoj rad je zabilježilo i najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor (sada 2,15 prema prošlomjesečnih 2,09). Oba porasta ocjena (i Vlada i Sabor) zabilježeni su na valu porasta podrške unutar biračkog tijela lijeve koalicije.

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!