Ostani doma
Novosti / Crna kronika

alarmantni podaci

Eksplozivan porast drogiranja: Saznajte koliko se u Zagrebu svaki dan pošmrče čistog kokaina

Eksplozivan porast drogiranja: Saznajte koliko se u Zagrebu svaki dan pošmrče čistog kokaina
Grgo Jelavic/PIXSELL

Hrvatska policija hvali se velikim zapljenama droge, no to je samo kap u moru količine koja završi na crnom tržištu, tvrdi stručnjak Slavko Sakoman

U 2019. godini u Hrvatskoj je prodano više od 50 tona marihuane i više od 4 tone kokaina uz promet na crnom tržištu od oko 7 milijardi kuna.

Prema analizi našeg poznatog stručnjaka (u mirovini) dr. Slavka Sakomana za Večernji list, od 2014. do kada je potrošnja droga održavanja na podnošljivoj razini, potrošnja kanabisa porasla je za 300%, kokaina 500%, ecstasyja 350%, a amfetamina 950%.

Sakoman, koji je inače u mirovini navodi da je prije godinu dana o problemu droga i organiziranog kriminala informirao Ured premijera, ministra i glavnog ravnatelja policije, poslije i vrh sudbene vlasti, no kontkretnih odgovora za razloge ovakog dramatičnog porasta potrošnje droga nije bilo. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Niti državna tijela nadležna za zakonitost financijskog „poslovanja“ građana nisu adekvatno reagirala na činjenicu da se „bez fiskalne blagajne“ samo u 2019. na „uličnoj“ razini dogodio promet drogama u iznosu od više od 8 milijardi kuna.

"Trgovina drogama u ovoj osiromašenoj, demografski opustošenoj državi posljednjih je godina silno povećala koruptivne kapacitete organiziranog kriminala i njihovih sprega s vlasti. Taj sustav moći pohlepnih, bahatih, egocentričnih, nemoralnih, lažljivih i licemjernih ljudi pokrenuo je prodajom droga još jedan val akumulacije kapitala. Organizirani kriminal po svojoj definiciji uključuje sprege s vlasti i osobito s represivnim aparatom i pravosuđem i droge su im samo jedan od modaliteta nezakonitog posla kojim se bavi, kojim izuzetno brzo dolaze do velikih iznosa „crnog novca“", navodi Sakoman.

Vezana vijest

Privođenja u Zaprešiću

Prema podacima o koncentraciji metabolita kanabisa u otpadnim vodama Zagreba, Sakoman je došao do podatka da se u Zagrebu svaki dan prosječno popušilo 7 kg čistog THC-a, što pomnoženo s pet daje količinu od 35 kg marihuane 20% čistoće, a pomnoženo s 365 daje količinu od 12.775 kg ili nešto više od dvanaest i pol tona u toj godini.

Uz pola grama trave po cigareti, u Zagrebu se svaki dan prosječno popuši oko 70.000 džointa, za koje je uz prosječnu cijenu od 80 kn po gramu, plaćeno 1,040.200.000 kn. Ta količina pomnožena s 4 daje količinu za Hrvatsku, koja iznosi oko 51 tonu, a utrošen novac na ilegalnom tržištu oko 4,100.000.000 kn (više od četiri milijarde kuna u 2019.), piše Večernji list.

U znatnom je porastu broj psihijatrijskih hospitalizacija mladih zbog psihotičnih, paranoidnih stanja koje uzrokuje kanabis.

U Zagrebu se u 2019. prosječno svaki dan konzumiralo 1000 grama (1 kg) 100% čistog kokaina, u godini 365 kg, što je količina 500% veća nego 2014. godine. S obzirom na to da se konzumentima prodaje smjesa 30-35% čistoće, dnevno se trošilo oko 3 kg smjese ili oko 1100 kg u godini, što uz cijenu od 600 kuna po gramu znači da su građani Zagreba te godine potrošili na kokain oko 660 milijuna kuna. Taj iznos pomnožen s 4 daje potrošnju u državi od 4,4 tone i odljev od 2,6 milijardi kuna. Taj enormni, skokoviti porast, (540%. veća potrošnja 2019. nego 2014.) prije svega je uzrokovan naglim i nekontroliranim porastom ponude, a time i dostupnosti te droge od strane organiziranog kriminala. Represivni aparat snosi najveću odgovornost da se na tisuće građana „zarazilo“ tom drogom, tvrdi Sakoman.

Da smo se barem i tom „COCA“ zarazom bavili tako organizirano, kao što se bavimo sprečavanjem širenja zaraze koronavirusom!

"Podaci upućuju na to da su i preventivne mjere za smanjenja potražnje za sredstvima ovisnosti zakazale, da je odgoj djece nefunkcionalan, da je sustav vrijednosti u društvu poremećen, da najveći utjecaj na kreiranje društvene zbilje imaju ljudi u čijim glavama dominira težnja moći, slavi, novcu, što je pretpostavka za realizaciju psihologije brze, egocentrične, hedonističke nagrade; od nosa, preko usta i punog džepa, do „gaća“ (dopaminska ugoda, uz dobru hranu i piće „sex and drugs“).

Vezana vijest

Krijumčarenje droge

Ljudi „takvog morala“ imaju više novca, obiteljski život im je narušen i mnogi nedužni, osobito djeca i njihove majke za to plaćaju „ceh“. Njima je uzimanje „čistog“ kokaina čak znak prestiža. Zanimljivo je da visoko rangirani dileri droga ne konzumiraju kokain", navodi Sakoman.

U četiri godine, do 2019., količine zaplijenjenog kokaina na lokalnoj razini gradova Hrvatske bile su minorne u odnosu na količinu koja je potrošena.

Na ilegalnoj trgovini kokainom i kanabisom, na uličnoj razini, kriminalna mreža u Hrvatskoj je uprihodila (bez fiskalne blagajne) u 2019. godini više od šest i pol milijardi kuna. Ako bismo tom iznosu dodali odljev novca na amfetamin, MDMA, heroin, nove sintetičke droge itd., iznos bi bio oko osam milijardi kuna, tvrdi Sakoman.

Stopa liječenih heroinskih ovisnika na sto tisuća stanovnika u 2013. u Istarskoj županiji godinama bila najviša, više od 500, a u Bjelovarskoj županiji samo 7, Osječkoj 128, Varaždinskoj 173, u Krapinskoj svega 31, Zagrebu 318, Splitu 346….

"Istraživanjem ilegalnog tržišta droga koje sam proveo za 2013., potvrđeno je da su droge bile najdostupnije upravo u Istarskoj županiji. Tako se u Puli za samo 20 min i 90 kn moglo nabaviti dozu „dobrog“ heroina, dok je u Osijeku trebalo 150 min da se za 120 kuna kupi „šut“ lošeg heroina. A Osijek je puno bliži Bajakovu nego Pula. Istraživanje je potvrdilo da je najutjecajniji čimbenik velike potrošnje droga osiguran kontinuitet lake dostupnosti i zato je velika razlika pojavnosti ovisnika po županijama u vezi s razlikom u kvaliteti rada represivnog aparata na toj lokalnoj razini. Gdje policija dobro radi svoj posao, problem je manji", kaže stručnjak. 



 

Preporučujemo ti još sadržaja

Reci što misliš!