Novosti / Hrvatska

POMOĆ SIROMAŠNIMA

Još jedan projekt koji je zapeo: Što je 'banka hrane' i zašto je Hrvatskoj prijeko potrebna?

Još jedan projekt koji je zapeo: Što je 'banka hrane' i zašto je Hrvatskoj prijeko potrebna?
Hrvoje Jelavić/Davor Puklavec/Saša Miljević/Pixsell

Ministarstvo je napokon zakoračilo prema sustavnom rješavanju doniranja hrane. No, iskorak je i dalje prekratak

Pred nama su blagdani i mnogo je onih koji će morati sjesti za gotovo prazan stol, ako ga uopće imaju. Pomoć u tom slučaju pružaju socijalne samoposluge i pučke kuhinje. No, njihove police često zjape prazne. U medije se probije apel za pomoć, police budu napunjene, a onda opet sve ispočetka.

Iako su donatori uvjeravali da bi oni donirali samo da nema PDV-a, nakon što je zahvaljujući zalaganju Inicijative "Oslobodimo donacije hrane PDV-a" u Hrvatskoj potkraj 2015. ukinut PDV na donacije zdravstveno ispravne hrane, donacija i dalje nema dovoljno, a hranu se i dalje baca.

Podaci su poražavajući: U zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici, podaci su iz izvještaja Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane.

Kad je pak riječ o doniranoj hrani, prema podacima Porezne uprave ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2017. godini iznosila je 10.757.848 kuna u odnosu na 2016. godinu u kojoj je nabavna vrijednost donirane hrane iznosila 9.244.233 kune.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao je biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, no često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, upozoravala je višekratno Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'. Jer nikako da dočekamo stvaranje i razvoj organiziranog sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, odnosno 'banku hrane'. 

'Banka hrane' potrebna je kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga oslobođenje hrane PDV-a i dalje će biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.
Svjesni su toga napokon sve više i u resornom ministarstvu. Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede provelo je 2017.  u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu istraživanje o doniranju hrane u Hrvatskoj. I to je istraživanje, kao i kontakti s posrednicima i donatorima, pokazalo da je jedan od ključnih problema koji se pojavljuje u 'sustavu' doniranja hrane neadekvatno povezivanje donatora i posrednika.

Na tom tragu kao prvi korak prema 'banci hrane' Ministarstvo poljoprivrede je nakon dvije godine izradilo IT sustav koji predstavlja komunikacijsku platformu za bolje povezivanje dionika sustava. Predviđeno je da donatori višak hrane prijave u sustav, a potom upravitelj sustava, u skladu s potrebama krajnjih primatelja, raspodjeljuje hranu odabranim posrednicima koji će potom tu hranu podijeliti potrebitima.

Prednosti ovakvog sustava uključuju: ''manje opterećenje donatora, lakšu komunikaciju između donatora i posrednika, centralno upravljanje, usklađenost ponude i potreba te pokrivenost udaljenijih i manjih mjesta. Na konkretnom primjeru to znači da kada donator prijavi primjerice da ima višak trajnog mlijeka, kroz IT platformu će se provjeriti kome u tom trenutku treba trajno mlijeko i ono će biti proslijeđeno posredniku koji će mlijeko podijeliti potrebitima“, objasnili su za Vijesti.hr u Ministarstvu poljoprivrede.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić

Platforma je u pilot fazi testiranja na određenom broju donatora i posrednika, a Ministarstvo je pokrenulo i izradu studije o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj. Ona bi trebala ponuditi odgovore o postojećim modelima i načinima funkcioniranja banki hrane u državama članicama EU te predložiti optimalni prijedlog modela banke hrane za Hrvatsku - vlasništvo, organizacijsku strukturu, financiranje te logistička, transportna i skladišna rješenja. Naravno, uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu - dostupnost, kapacitet i primjerenost skladišnog prostora, prijevoznih sredstava i logističkih rješenja; te strukturu osoblja (je li riječ o volonterima ili osobama u radnom odnosu) uključenog u lanac doniranja hrane.

''IT sustav koji će povezati donatore i posrednike, njegova implementacija i natječaj za izradu stručne studiju o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj veliki su koraci i posve su u skladu sa svime onime što smo godinama zagovarali. No, nedostatni su“, kazao je za Vijesti.hr koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.
Zoran Grozdanov

Da bi se povećalo doniranje hrane, ističe da je ''potrebna puno veća uključenost donatora, trgovačkih lanaca i proizvođača'' i navodi primjer dobre prakse: ''Naši prijatelji i suradnici iz irskog Food Clouda uspjeli su organizirati sustav doniranja hrane tako što je jedan velik, svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a sada već i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“.

''Ono što mi čekamo u Hrvatskoj je jedan takav Tesco. A kandidata ima. Samo je pitanje njihove osviještenosti. Želju i namjeru Ministarstva da riješi ovaj problem imamo – sad nam je potrebna ista želja i namjera donatora'', zaključuje Grozdanov.
Da je potrebna banka hrane, smatraju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ali i da je postojeći okvir nedostatan i zahtjeva poboljšanja.

''Sustav doniranja nije uređen, postojeći sustav se susreće s tehničkim zahtjevima koje ne može ispuniti poput prijevoza i skladištenja, ne može se donirati hranu kojoj je istekao rok valjanosti, zakonodavni okvir je kompliciran, a i svijest o doniranju hrane još uvijek nije dovoljno razvijena'', pobrojali su za Vijesti.hr u HGK.

Kako bi ti problemi bili riješeni, potrebna su hitna ulaganja u postojeću infrastrukturu za doniranje, a riječ je o socijalnim samoposlugama te o skladištenju hrane i prijevozu. Dugoročno gledano, ističu, potrebno je izmijeniti važeći Pravilnik o doniranju hrane te izraditi Vodič o rokovima trajanja hrane, a u sklopu toga je potrebno propisati korištenja Vodiča i obavještavanje krajnjeg korisnika kada se radi o doniranju hrane.

IZ HGK napominju i da je ''potrebno raditi na podizanju svijesti o potrebitima te doniranju kao društveno poželjnom i pohvalnom ponašanju, kao i proširiti porezne i svake druge olakšice kako bi se tvrtkama doniranje učinilo prihvatljivim i atraktivnim. Riješiti valja i pitanje preuzimanja odgovornosti za doniranu hranu, a na razini Europske unije zalagati se za ujednačavanje prakse doniranja hrane. Naime, potrebno je donijeti jedinstveno tumačenje 'nabolje upotrijebiti do' roka , kao i proširiti listu hrane za koju nije potrebno označavati rok''.
Ministarstvo poljoprivrede radi na uklanjanju nekih od problema i najavljuje izmjenu zakonodavnog okvira tako da se hranu može donirati i nakon isteka 'najbolje upotrijebiti do' datuma - pod uvjetom da je sigurna što je u sklad s preporukama iz Studije o rokovima trajnosti hrane Hrvatske agencije za hranu. Također, planiraju omogućiti i iskorištavanja poreznih olakšica do zadnjeg dana roka trajanja hrane te izradu vodiča za doniranje hrane.

Unaprjeđivanje preraspodjele viška hrane sastavni je dio nacrta Plana za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2023. Taj će Plan, kako Vijesti.hr doznaju u Ministarstvu poljoprivrede, uskoro biti dostupan na e-savjetovanju, a objedinit će sve planirane mjere za sprječavanje otpada od hrane.

Kao jednu od aktivnosti on uključuje i izradu nacionalnih smjernica za doniranje hrane, a njihovu se objavu također očekuje u prvoj polovici iduće godine. U njihovu izradu bit će uključeni stručnjaci različitih područja, napominju u Ministarstvu, i to kako bi bili pokriveni svi segmenti sustava doniranja - odgovornost za doniranu hranu, tumačenje propisa o hrani u području doniranja hrane, doniranje hrane nakon 'najbolje upotrijebiti do datuma', poslovanje doniranom hranom i slično.
Naposljetku, prijedlogom novog Zakona o poljoprivredi proširen je krug krajnjih primatelja tako da sada krajnji primatelj može biti i neprofitna pravna osoba koja pruža uslugu smještaja i/ili prehrane štićenicima svog objekta. Također, predviđeno je da primatelj donirane hrane za životinje može biti i neprofitna pravna osoba koja vodi brigu i skrb o nezbrinutim životinjama – primjerice azil.

U svakom slučaju, nedvojbeno je jasno da razvoj sustava doniranje hrane treba postojano biti visoko na listi prioriteta, između ostalog i jer bi, podsjetimo, Hrvatska prema izvještaju Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane do 2030. godine trebala prepoloviti količinu bačene hrane.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!