Ostani doma
Novosti / Hrvatska

VRATITE PRIPRAVNIŠTVO!

SOR-ovcima raste 'plaća', a sad mogu i lakše naći posao, ali ta je mjera i dalje duboko problematična

SOR-ovcima raste 'plaća', a sad mogu i lakše naći posao, ali ta je mjera i dalje duboko problematična
Thinkstock

Od nove godine SOR-ovcima će rasti naknada, no mala je to utjeha u slučaju ove problematične mjere

Polaznicima i polaznicama stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) od 1. siječnja iduće godine rast će mjesečna naknada. Naime, Vlada je krajem studenoga donijela Uredbu o visini minimalne plaće pa će ona od početka 2019. godine iznositi 3.000 kuna. S obzirom na to da SOR spada u kategoriju minimalca, od tog će datuma svima u toj kategoriji rasti mjesečna naknada.

SOR-ovcima je ‘plaća’ porasla i početkom ove godine s 2.620 kuna na 2.752 kune, a . povišica koju će dobiti novim povećanjem minimalca jest 248 kuna. Prva naknada u novom iznosu od 3.000 kuna na račune će im sjesti u veljači 2019. godine.

No, pitanje je koliko mladima to može biti razlog za veselje jer SOR je i dalje, kako od početka upozoravaju mnogi mladi, izuzetno problematična mjera, koja puno više djeluje kao SIR – 'stručno iskorištavanje radnika'.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

''Iako svako povećanje naknade SOR-ovcima treba pozdraviti, ne možemo imati situaciju na tržištu rada u kojoj imamo paralelno postojanje mjere SOR-a i pripravništva i mlade koji na istim radnim mjestima rade po drugačijim uvjetima bez da je jasno po kojem se kriteriju i zašto jedni osposobljavaju, a drugi ne'', upozorava Nediljka Buklijaš iz Inicijative Vrijedim više.

Podsjetimo, inicijativa 'Vrijedim više', koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), kontinuirano upozorava da je uvođenje mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) trebalo usmjeriti na osobe koje su teže zapošljive i kojima je takva pomoć zaista potrebna.

No, u praksi se događalo da su one, posebno uvođenjem stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, bile u velikoj mjeri usmjerene na visokoobrazovane i one koje bi se svakako zaposlili. Inicijativa se stoga zalagala, i to uspješno, za povratak pripravništva, koje je u Hrvatskoj od uvođenja stručnog osposobljavanja bilo gotovo doslovno mrtvo slovo na papiru.

Kada govorimo o korištenju mjere SOR-a u odnosu na zapošljavanje pripravnika, prema podacima Mjesečnog statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), do 30. studenoga u 2018. godini u SOR je uključeno je 4.558 osoba, a u pripravništvo 749 osoba. Istodobno, broj onih koji koriste mjeru SOR daleko je manji od onog u isto vrijeme prošle godine.

Međutim, kako upozorava Buklijaš, ''pad korištenja mjere SOR-a očito nije rezultat uvođenja mjere pripravništva, već promjena na tržištu rada gdje nedostaje radne snage pa je mladima danas puno lakše pronaći posao. No, činjenica da se mjera SOR-a koristi u većoj mjeri nego mjera pripravništva i dalje je apsolutno problematična. To je samo dokaz da je, kada se problemu nezaposlenosti mladih pristupi kroz parcijalno i bez davanja prave, istinske perspektive i nakon godinu dana uvođenja nove mjere, unatoč pozitivnim kretanjima na tržištu rada, jednu takvu štetnu i diskriminatornu mjeru teško ukinuti''.

''U zadnjih nekoliko mjeseci svjedočimo promjenama na tržištu rada. Nedostaje radne snage, u gotovo svim sektorima. Izvještaj HZZ-a o provođenju aktivnih politika zapošljavanja i smanjivanje korištenja mjere SOR-a prati opći trend nedostatka radne snage, pa u jednoj mjeri sigurno i iseljavanja. No unatoč tome posljedice jedne takve mjere ostaju i dalje prisutne. Sve dok postoji i jedna osoba koja koristi SOR, njezini uvjeti rada, perspektiva i položaj na tržištu rada, negativno će se odraziti i na njegov ili njezin status u mirovini i na opću stabilnost mirovinskog sustava. Upozoravali smo da su mjeru SOR-a u najvećoj mjeri koristili visokoobrazovani te posebno žene – čak 70 posto'', podsjetila je Buklijaš.

Upozorava i da su 'posljedice time daleko dublje i šire tako da iako se staž koji se stječe putem mjere SOR-a računa pri dobivanju rodiljne naknade, ne računa pri određivanju bolovanja zbog komplikacija u trudnoći. To u posebno nepovoljan položaj stavlja mlade radnice, koje, ako se i odluče na zasnivanje obitelji i trudnoću, u slučaju da moraju na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, bivaju diskriminirane i zakinute za osnovna socijalna prava i zaštitu, dok ministarstva međusobno prebacuju odgovornost''

Dok se čeka može li se rješenje naći odredbom u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, pitamo se koliko smo daleko od početka procesa osmišljavanja i uvođenja strukturirane i kvalitetno uređene prakse na svim razinama obrazovanja?

''Teško je dati jednoznačnu ocjenu jer odgovor na ovo pitanje nije crno-bijel. Iako smo još uvijek daleko od kvalitetne i uređene prakse na svim razinama obrazovanja, ponekad se ide u drugu krajnost pa se paušalno ocjenjuje da naš obrazovni sustav nema nikakve veze s praksom što nije istina. U posljednje vrijeme, međutim, previše se, i prebrzo, očekuje od uvođenja dualnog modela obrazovanja po uzoru na zemlje poput Austrije i Njemačke. Iako su njihovi sustavi dobri i uspješni, nemoguće je, i opasno, pokušavati ih jednostavno prekopirati, i to još u kratkom roku'', upozorava Buklijaš i zaključuje: ''Obrazovna reforma na svim razinama, uključujući i uvođenje prakse, odvija se presporo, ali to ne smije biti izgovor da traženjem instant-rješenja u njoj počinimo nove greške''.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!