Novosti / Hrvatska

Vlada odlučuje o poticajima za stambenu štednju i osnivanju Inter-američke investicijske korporacije

Vlada odlučuje o poticajima za stambenu štednju i osnivanju Inter-američke investicijske korporacije
Patrik Macek/Pixsell

U Banskim dvorima bit će održana redovita sjednica Vlade

Na dnevnom redu sjednice su među ostalim Prijedlog odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini te Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018., kao i Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije te Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu.

Podsjetimo, prema prijedlogu odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini koji je Ministarstvo financija tijekom prosinca bilo uputilo u javnu raspravu, onim građanima koji u 2019. godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država bi trebala dati 60 kuna poticaja. Manje je to za 30 kuna od maksimalnog iznosa poticajnih državnih sredstava koji se za uplatu stambene štednje mogao dobiti u prošloj godini. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine. Naime, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava.

Prije četiri godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost. Od uvođenja te formule iznos državnih poticaja za stambenu štednju, s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu je manji.  

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj, podsjetimo također, uveden je od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao. Prije pet godine poticaji su bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.

Što se tiče Inter-američke investicijske korporacije, riječ je o dijelu najstarije svjetske regionalne razvojne banke, a taj bi potez, kako je ranije najavljivao ministar financija Zdravko Marić, hrvatskim gospodarstvenicima bi se trebale otvoriti nove mogućnosti na tržištima Latinske Amerike, kojima analitičari najavljuju snažan rast u idućim godinama. 

Riječ je o multilateralnoj organizaciji koja je dio Grupacije Inter-američke banke za razvoj koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba, a u čijem je članstvu temeljem sukcesije Hrvatska od 1993. godine i u kojoj ima 6895 dionica, odnosno 86,7 milijuna USD u kapitalu, a što čini 0,05 posto udjela.

Prije tri godine na skupštini u Južnoj Koreji donesena je odluka da se privatni sektor Grupe Inter-američke banke za razvoj konsolidira u Inter-američku investicijsku korporaciju, a pri tom je prihvaćena i odluka o članstvu Hrvatske, ako ona to prihvati. Hrvatska je u ovom slučaju odabrala model učlanjenja putem kapitalnih transfera što znači da će dionice koje ima u Inter-američkoj banci transferirati u Inter-američku korporaciju pa ta odluka, ističu, ne predstavlja teret za državni proračun.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!