Novosti / Hrvatska

prof. dr. Hrvoje Vrčić

Na potpomognutu oplodnju van Hrvatske: 'Zakon traži neanonimne darivatelje, a mi ih nemamo'

U Hrvatskoj na potpomognutu oplodnju ne mogu ni gey parovi pa ni žene bez partnera

Srpska premijerka Ana Brnabić postat će mama odnosno, tata, kak se uzme. Njezina partnerica Milica Đurđić uspješno je obavila potpomognutu oplodnju, otišla je na porodiljni dopust i za nekoliko mjeseci rodit će im bebu, javljaju srpski mediji.

Milica je inače liječnica i rijetko se pojavljuje u javnosti sa srpskom premijerkom, može ih se tu i tamo vidjeti na nekom službenom putu ili kakvom javnom događaju. Iz ureda premijerke su potvrdili ovu vijest ali ništa više, Brnabić gotovo nikad ne priča o svom privatnom životu. Premijerka je inače već deset godina u vezi s lijepom Milicom a nepoznato je gdje je kako i s kojim donorom obavljena medicinski potpomognuta oplodnja.  43-godišnja premijerka od početka mandata se zalaže za LGBT prava, pa se potom pitanju svojevremeno i žustro raspravljala s kolegama. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"I gej ljudima niko, nikakav ministar, nikakva vlada na bilo kojem svetu ne može da odredi da li će da imaju djecu ili ne. Ili da ih kontroliše. Tako da  natalitet i da li ste gej ili niste - nema nikakve veze", kazala je svojevremeno premijerka Srbije, Ana Brnabić.

U Hrvatskoj na potpomognutu oplodnju ne mogu ni gey parovi pa ni žene bez partnera. To je tema koja je bila jako zanimljiva ekipi RTL Direkta.  

Pa je tako gost RTL Ditekta bio prof. dr. Hrvoje Vrčić, pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju u KBC-u Zagreb.

Zašto je istospolnim parovima ili ženama bez partnera kod vas na KBC-u recimo nemoguće obaviti ovakvu medicinski potpomognutu oplodnju?

Danas je u Hrvatskoj moguće, odnosno od 2012. godine, po Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, da žena koja je neplodna može ostvariti trudnoću i to na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ima takvih žena, koje su neplodne i koje su zatražile pomoć. Naravno, u tom slučaju se ide na heteroglobnu oplodnju izvan Republike Hrvatske.

Što to znači?

Heteroglobna trudnoća znači da se trudnoća radi bez jajne stanice te žene ili sa donorskim spermijima od nepoznatog darivatelja.

Znači žena može biti bez partnera, bez supruga?

Da, žena koja je neplodna može biti. To je u Zakonu od 2012. godine. Što se tiče nas muškaraca, mi ne možemo i nismo tako vrijedni kao žene pa ne možemo bit trudni. Tako da dva para, dva muškarca to ne mogu ostvariti.

Ali zašto žene moraju ići van Hrvatske? Zašto to ne mogu napraviti recimo kod vas na KBC-u Rebro?

Ono što je bilo nekada davno, mi smo radili heteroglobnu oplodnju, dakle, oplodnju s darivateljem spermija, jajnih stanica nismo. Mogli bi to napraviti sada, međutim u našem Zakonu koji kaže da mora biti neanonimni darivatelj, mi nemamo neanonimnih darivatelja u Hrvatskoj. Može se ići u krajnost da se inzistira na upoznavanju, tko je imenom i prezimenom anonimni darivatelj, međutim u zemljama u Europi u kojima postoje i anonimni i neanonimni darivatelji, kod njih se ide za tim da se ostvari pravo djeteta iz 1989. Povelje ujedinjenih naroda, a ne ide se do samog kraja da se kaže ime i prezime, a da se kaže kako čovjek izgleda, njegovu edukaciju, boju očiju i slično.

A što je s našom bankom sperme, zašto ju je Hrvatska ugasila?

Bila je banka spermija baš u Petrovoj, radila je do 2001. godine. Ostali smo bez toga jer se smanjio broj zainteresiranih muškaraca za darivanje sjemena. Inače se to u svijetu najčešće radi besplatno, ali se pokušava nadoknaditi gubitak radnog vremena pa se onda daje 100 do 150 eura za muškarca kad daje sjeme, a negdje oko 800 do 1000 eura je u Europi za darivanje jajnih stanica. U Americi nešto skuplje. Ono što je važna stvar reći – to kod nas nije popularno. U Hrvatskoj nije bilo popularno ni darivanje organa. Međutim, zahvaljujući novinarima koji su o tome napravili pozitivnu priču, ja vjerujem da ćemo mi to uspjeti napraviti i u Hrvatskoj, da će ljudi krenuti u darivanje. Ja sam sada na zadnjem turnusu mojih studenata, pitao sam ih i pojavilo se 6 djevojaka i 10 muškaraca koji bi darivali svoje sjeme neanonimno, do sada to nije bilo. A jednako tako, mi to možemo i uvesti, kao što to uvoze i drugi. Ono što se danas događa, negdje oko 30-ak parova godišnje odlazi na heteroglobnu oplodnju najčešće u Češku, nešto više u Makedoniju.

Otkud Makedonija sada tu?

Makedonija ima zakon koji je liberalniji i kojim su dozvolili anonimno-neanonimno, a naš HZZO plaća ako se radi neanonimno, sad je ponekad upitno jel to neanonimno i koliko, ali svrha je uvijek da se rodi dijete u obitelji.

Za drugi proces vas želim pitati kad ste već sa Zavoda za humanu reprodukciju, o sprječavanju neželjene trudnoće. Je li danas vazektomija postala nešto prihvatljivije rješenje za muškarce?

U svijetu da, u SAD-u, muškarci koji su u braku ili su postali roditelji, njih 19 posto uzme takav oblik kontracepcije. Dakle, ženu više uopće ne treba mučit s anti-baby pilulama, niti bilo kakvom sterilizacijom.

Ja sam to radio prije 15 godina i to je bilo dosta onako, pod okriljem noći…

Taj postupak vjerojatno nije bio u bijeloj knjizi, a bijela knjiga je bio prospekt usluga koji pokriva HZZO. Danas se to može napraviti u KBC-u Zagreb. Za sada, za razliku od žena kod kojih se ne plaća postupak, muškarac plaća postupak, mislim da košta oko 1.600 kuna. Naša klinika na Rebru to radi i nema liste čekanja tako da se to uvijek može napraviti.

 

 

 

Izdvojeno

Vezani članci

Citaj, prati i komentiraj naše price i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!