Ostani doma
Novosti / Hrvatska

PROVJERA DIPLOMA

Škole ni najmanje nisu oduševljene zadatkom ministrice Divjak: 'Otkud nam novac za to?'

Ravnatelji jesu za provjeru, ali muče ih kažu, visoki troškovi provjere.


Tri tjedna nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pokrenula provjeru diploma u obrazovnom sustavu pronađena je četvrta krivotvorina. 

Bilo da je riječ o diplomi doktora ili profesora, nije je lako lažirati jer baš svaka ima zaštitni mehanizam i brojne zamke oku nevidljive.

No neki su se ipak zaigrali pa je otkrivena još jedna lažna diploma i to u industrijskoj školi.

Ravnatelji jesu za provjeru, ali muče ih kažu, visoki  troškovi provjere. 

"Može to značiti 5.000 do 6.000 tisuća kuna, za nas to puno znači jer za taj novac možemo kupiti nekoliko računala ili projektora koji će unaprijediti nastavu. Škole nemaju novca, osobito za ovakva administrativna davanja'', kaže Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja.

Računi su počeli stizati na naplatu. 

"Dobili smo dva računa jedan u iznosu od 100, jedan u iznosuz 150 nadamo se da i ostali neće biti veliki. Puno bi nam lakše bilo kada bi se postigne dogovor da troškovi budu minimalni ili da ih uopće nema'', kaže Biserka Matić Roško, ravnateljica OŠ Horvati.

Cijene su od 70 do 400 kuna. Na provjeru ide 90.000 diploma pa su referade na fakultetima u kojima se provjeravaju zatrpane.

"Ako uzmete u obzir da jedan studentski dosje ima ... lanac provjera to sigurno traje dva do tri sata. Školama nismo ništa naplaćivali jer je to od njih zatraženo od Ministarstva'', ističe Tomislav Vodička, glavni tajnik Hrvatskih studija.

To nije slučaj sa svim fakultetima. Neki su, smatraju ravnatelji, u tome vidjeli priliku za zaradu. 

"Učiteljski naplaćuje 150, Kineziološki 100, PMF 100, i fakultet organizacije 70 kUNA ... S tim da znamo da fakulteti koji imaju visoko razvijeni susatv to mogu učiniti za par minuta tako da je to preplaćen posao", smatra Hitrec.

Drukčija rješenja predlažu i oni koji izrađuju diplome. 

"Znači da se diploma unificira. Da se napravi jedna razina standarda, da se može razlikovati radi li se o krivotvorini ili orginalu dok je velik broj diploma jako teško ljudima raspoznati", napominje Blaž Sviličić, direktor proizvodnje AKD-a.

Raspoznavanje je sada na fakultetima, ali o trošku škola što se njima baš i ne sviđa. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!