Novosti / Hrvatska

PORAŽAVAJUĆI PODACI

O kakvoj socijalnoj pravdi govorimo dok petina stanovnika Hrvatske živi u siromaštvu?

O kakvoj socijalnoj pravdi govorimo dok petina stanovnika Hrvatske živi u siromaštvu?
Goran Jakus/PIXSELL

Socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode

Petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, a na suzbijanju nepravdi radi se puževim korakom, upozorenje je koje bolno odjekuje na Svjetski dan socijalne pravde. Obilježava ga se svake godine 20. veljače s ciljem ulaganja snažnijih napora za iskorjenjivanje siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve.

''Siromaštvo u Hrvatskoj višestruko je prisutnije u ruralnim područjima, a socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. U posebno su ranjivoj situaciji starije osobe koje zbog niskih mirovina često ne mogu osigurati osnovne uvjete za dostojanstven život. Naime, više od četvrtine osoba starijih od 65 godina, a u samačkim kućanstvima njih gotovo polovina, u riziku su od siromaštva. Jedna od mjera Strategije socijalne skrbi za starije osobe u RH je uvođenje nacionalne mirovine, no to je planirano tek u 2020., premda je u prosincu 2018. godine gotovo 250.000 umirovljenika ili nešto više od petine od njihovog ukupnog broja, primalo mirovinu manju od 1.600 kuna'', upozorila je povodom Svjetskog dana socijalne pravde pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Podsjetimo, ona u svojim godišnjim izvješćima Saboru kontinuirano ukazuje na probleme s kojima se građani susreću vezano uz postizanje socijalne sigurnosti, posebice osobe starije životne dobi, kao i uz prava nezaposlenih, ali i radnika i pripadnika nacionalnih manjina te na diskriminaciju, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga, pogotovo u ruralnim krajevima, ali i mnogih drugih koji utječu na položaj najranjivijih članova našeg društva.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ((Petar Glebov / PIXSELL)​

Zašto vlast i dalje ne radi na uklanjanju sustavnih problema s kojima su suočeni hrvatski građani i građanke?

Hrvatska i dalje nema Strategiju o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za održiv rad socijalnih samoposluga, a to su samo neke od preporuka pučke pravobraniteljice kojima je cilj uklanjanje sustavnih problema s kojima su građani suočeni.

''Unatoč rastu potražnje za radnicima te konstantnom padu broja nezaposlenih, pronalazak posla i dalje ne znači izlazak iz siromaštva jer je posao i dalje lakše izgubiti nego pronaći, pogotovo starijima. Nerijetko trgovačka društva imaju politiku zapošljavanja mlađih radnika, a restrukturiranja znače otkazivanje radnicima starije dobi, pod izlikom tehnološkog viška. Pritom, poznata je i praksa kontinuiranog sklapanja ugovora na određeno vrijeme što može potrajati i dulje od desetljeća'', istaknula je Vidović.

(Saborska TV / Screenshot) 

Najizloženiji diskriminaciji su građani slabijeg ekonomskog statusa temeljem imovnog stanja koja ih onemogućava u sudjelovanju u javnom i društvenom životu i povećava rizik od socijalne isključenosti. Još je teže marginaliziranim skupinama građana, poput beskućnika i Roma te dugotrajno nezaposlenih i drugih, koji su često osim zbog imovnog stanja, diskriminirani i temeljem drugih osnova te im je izlazak iz začaranog kruga siromaštva značajno otežan. 

''Uvođenjem minimalnog dohotka, inače jednog od 20 načela Europskog stupa socijalnih prava, sustav socijalne skrbi treba jamčiti dostojanstven i bolji život najugroženijih građana, a prilikom kreiranja socijalnih politika treba težiti smanjenju regionalnih razlika i iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti. U konačnici, ključ za uspostavu socijalne pravde nalazi se u otvaranju novih radnih mjesta, osobito onih bolje kvalitete, odnosno boljoj dostupnosti rada onima koji su u teškoj socijalnoj situaciji'', zaključuje pravobraniteljica.

(Thinkstock. Arhiva)

S obzirom na to da se Svjetski dan socijalne pravde obilježava kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira, zabrinjava podatak da se globalna nejednakost u prošloj godini još više produbila.

Podsjetimo, prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim je rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od 5,5 dolara dnevno.

(Šibenski portal)

''Iako naizgled živimo u najbogatijem razdoblju u povijesti, globalne nejednakosti raspodjele bogatstva, resursa i moći, podsjećaju na razdoblje prije Prvog svjetskog rata. Tada je u zapadnoj Europi bogatstvo bilo koncentrirano u rukama obitelji koje su imale nerazmjernu političku moć i koje su  krojile politike u svoju korist. To razdoblje obilježio je i val globalizacije, jačanje moćnih međunarodnih korporacija i monopola, kao i rast nacionalizma, ksenofobije i društvene polarizacije'', upozorio je Centar za mirovne studije (CMS).

Podsjećaju da su upravo razorne posljedice rata prije točno 100 godina, između ostalog, bile povod za osnivanje Međunarodne organizacije rada, koja upozorava da je ''socijalna pravda temeljno načelo mirnog i prosperitetnog suživota unutar i među narodima''. Ipak, ''bez obzira na iskustvo i svjesnost kako socijalna nepravda dovodi do sukoba, nacionalne i globalne politike i institucije umjesto da predstavljaju i štite interese cijeloga društva i dalje štite interes jedan posto najbogatijih ljudi'', upozorava CMS,

(Ivo Cagalj / PIXSELL)

I dok se na suzbijanju nepravdi radi puževim korakom, prema procjenama Međunarodne organizacije rada, oko dvije milijarde ljudi živi u konfliktnim ili nestabilnim uvjetima. UNHCR govori o 68,5 milijuna prisilno raseljenih osoba među kojima su i oni koji bježe od ratova, posljedica klimatskih promjena ili pak od ekonomske nesigurnosti.

''Tako nejednakosti i socijalna nepravda stvaraju nove nejednakosti i nepravde, a svi međunarodni dani, konvencije, deklaracije i ciljevi ne znače ništa sve dok nema političke volje za provedbu društveno pravedne politike. Stoga je važno da države rade na smanjenju nejednakosti, kroz pravedne porezne politike, osiguravanje mogućnosti za rad, dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, adekvatne javne zdravstvene zaštite za sve, mirovina koje omogućuju dostojan život u starosti, socijalne zaštite i prava na obrazovanje i stanovanje'', istaknuli su iz CMS-a.

Tako će i Hrvatska, zaključuju, ''biti korak bliže socijalnoj državi, a i političari koji ističu prioritete kao što su demografska obnova, zaustavljanje iseljavanja mladih te povećanje kvalitete života običnih građana, bit će bliže njihovom ostvarenju''.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!