Ostani doma
Novosti / Hrvatska

UOČI OBJAVE ISTRAŽIVANJA

Ako je Amerika uspjela prepoloviti konzumaciju slatkih gaziranih pića, što priječi Hrvatsku?

Ako je Amerika uspjela prepoloviti konzumaciju slatkih gaziranih pića, što priječi Hrvatsku?
Pexels

I Francuska i Mađarska smanjile su njihovu konzumaciju ciljanim porezima

Američki grad Berkley u Kaliforniji uveo je 2015. godine porez na gazirana i slatka pića, a istraživanje objavljeno prošloga mjeseca u American Journal of Public Health pokazalo je da je u samo tri godine prepolovljena konzumacija gaziranih i slatkih pića kod stanovništva slabije kupovne moći. 

Odluku grada smatralo se presedanom u SAD-u, no potrošnja je značajno pala već u 2015. godini, a tri godine kasnije stanovnici tog kraja prijavili su čak 52 posto manju potrošnju zaslađenih napitaka u odnosu na 2014.  Bio je to pad potrošnje potrošnje dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu, kada su mjere već dale rezultata i smanjile konzumaciju zaslađenih napitaka za 21 posto. 

Istovremeno, konzumacija vode povećala se kroz trogodišnje razdoblje za 29 posto, a pad potrošnje uočen je posvuda za slatka pića, osobito gazirane sokove popul Coca Cole i Pepsi Cole, napitke za sportaše i zaslađene gotove čajeve i kave.

Thinkstock/Ilustracija/Arhiva

Istraživanje je proveo tim Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, a ono je potvrdilo tezu koju se, podsjeća Novi list, često dovodi u pitanje - mogu li dodatni porezi smanjiti konzumaciju nezdrave hrane i pića ili nezdrave navike poput pušenja. Studija je postala prvi dokaz dugoročnog efekta poreznih mjera na navike pijenja u SAD-u, a odnosno da je porez na gazirana pića djelotvorna mjera koja potiče zdrave navike pijenja.

U Hrvatskoj se u nekoliko navrata spominjala mogućnost zabrane prodaje energetskih pića, prepunih šećera i kofeina djeci i mladima. Naime, prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) iz 2015. godine, energetska pića konzumira čak 86,4 hrvatskih tinejdžera u dobi od 16 godina, a 47,5 posto istodobno je konzumiralo posebno rizičnu kombinaciju – alkohol i energetska pića. 

Prosječna limenka energetskog napitka od 250 mililitara sadrži 27 grama šećera i 80 miligrama kofeina, otprilike kao velika šalica turske kave s četiri žličice šećera. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) prosječna potrošnja kod adolescenata koji ih konzumiraju je 2,1 litre napitka na mjesec, a svaki peti pije više od sedam litara mjesečno.

Milan Kujundžić (Davor Puklavec/PIXSELL)

K tome, više od četvrtine naše školske djece ima prekomjernu težinu i po tome smo sedmi u Europi. Alarmantni su to podaci zbog kojih je zastupnica u Europskom parlamentu iz redova SDP-a Biljana Borzan još prije dvije godine pozvala hrvatskog ministra zdravstva Milana Kujundžića da se zabrani prodaju energetskih pića djeci i maloljetnicima. Međutim, on je odgovorio negativno na njezin zahtjev tvrdeći da to ne bi bilo u skladu s europskim zakonodavstvom. 

No vrlo brzo pokazalo se da to nije točno jer je Borzan pitala Europsku komisiju smije li Hrvatska ograničiti prodaju energetskih pića maloljetnicima. Dobila je vrlo jasan odgovor da takav potez ne bi bio u koliziji s europskim zakonodavstvom.

Kujundžić je tada poručio i da će pričekati istraživanje navika konzumacije energetskih pića, pa i u kombinaciji s alkoholom, u dobnim skupinama od 11, 13 i 15 godina, međutim, rezultati nikako da ugledaju svjetlo dana. 

''Hrvatski zavod za javno zdravstvo je proveo anketiranje učenika u okviru predmetnog istraživanja, rezultati se upravo analiziraju, iako je u tijeku u međunarodna konsolidacija baze podataka, jer je riječ o međunarodnom istraživanju'', doznaju Vijesti.hr u Ministarstvu zdravstva. Rezultati će, najavili su, biti objavljeni u narednom razdoblju čim ih stručnjaci HZJZ-a proanaliziraju, provjere, pripreme za objavu te organiziraju primjerenu javnu i stručnu prezentaciju podataka. 

Biljana Borzan (Dusko Jaramaz/PIXSELL)

''Zabrana prodaje energetskih pića maloljetnicima potencijalno može biti efikasna mjera u suzbijanju ne samo konzumacije energetskih pića već potencijalno i u prevenciji debljine i karijesa. Važno je naglasiti da pitanje eventualnog dodatnog oporezivanja slatkih napitaka i sokova ne treba sagledavati izdvojeno od drugih aktivnosti koje su izuzetno važne u zaštiti zdravlja djece i mladih - primjerice edukacija, a koje je potrebno kontinuirano provoditi radi  usmjeravaju zdravim životnim navikama cjelokupne populacije'', poručili su iz Ministarstva.

Borzan je za Vijesti.hr istaknula da nije za zabranu slatkih gaziranih pića: ''Mislim da je to preradikalno. Ako govorimo o energetskim pićima, ja sam prije godinu dana s kolegama iz SDP-a pokrenula inicijativu da se u Hrvatskoj zabrani prodaja maloljetnicima, prvenstveno radi velike količine kofeina, taurina i drugih tvari čiju utjecaj na organizam u razvoju nije pozitivan. Ministar Kujundžić je prijedloge odbacio tvrdeći da to ne dozvoljava EU. No, Europska komisija je tu njegovu tvrdnju odbacila što je bilo za očekivati budući da zabrana prodaje maloljetnicima postoji već godinama u Litvi i Latviji. Ipak, ni nakon toga ministar nije podržao naš prijedlog zakona. Francuska i Mađarska su njihovu konzumaciju smanjile ciljanim porezima''. 

Valja podsjetiti i da se digla graja onih koji ionako nisu skloni porezima, čemu je kumovalo i ranije Kujundžićevo istrčavanje s najavama oporezivanja nekih drugih štetnih navika, a kritičari su upozoravali da se ne može sve svesti samo na poreze te da je riječ o diskriminaciji određenih proizvoda bez prepoznavanja složenosti potrošačkih obrazaca.

Ilustracija RTL

''Podaci govore da djeca u velikim količinama piju energetske napitke i da njihova potrošnja raste, a na njima stoji upozorenje da se ne preporučuju djeci i trudnicama. I to je rezultat ispiranja mozga reklamama, djeca misle da će biti brža, pametnija, da će 'dobiti krila'. Ti proizvodi se ciljano reklamiraju prema njima i mislim da to treba regulirati'', istaknula je Borzan i zaključila: ''Kada su u pitanju energetski napitci podržavam odlučne mjere, bili to veći porezi, zabrana prodaje djeci i reguliranje oglašavanja''.

A da porezi nisu jedini način, smatra i europarlamentarka te objašnjava: ''Edukacija i informiranje su prvi koraci koje treba poduzeti. Ako to ne daje rezultata, onda treba razmisliti o direktnijim mjerama. Neke zemlje, koje su shvatile da gube bitku protiv pretilosti i povezanih bolesti, odlučile su se na takve korake, poput većeg oporezivanja. Kritike su očekivane i dolaze od sektora koji su pogođeni porezima, no prvi podaci govore kako te mjere daju rezultate. Mislim da je veća društvena i ekonomska šteta od eksplozije dijabetesa i drugih bolesti izazvanih pretilošću, nego od navodne diskriminacije''.

 

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!