Novosti / Hrvatska

UZ DOBRO VODSTVO

IDS i HSU Vladi: 'Dajte šansu Uljaniku. Vjerujemo da opet može stati na noge'

Istaknuli su kako je Uljanik jedino brodogradilište koje nije dobilo šansu proći proces restrukturiranja

Saborski zastupnici IDS-a Tulio Demetlika i HSU-a Silvano Hrelja pozvali su u srijedu vladu da Uljaniku pruži šansu kakvu je dala svim drugim brodogradilištima u Hrvatskoj te spasi esenciju hrvatske brodogradnje.

„Za nas u IDS-u nema dileme, Uljanik zaslužuje jednak tretman kao i ostala brodogradilišta koja su bila restrukturirana prije nekoliko godina. Neosporno je da je država uložila 31 milijardu kuna u hrvatsku brodogradnju, međutim, nerado ističe da je Brodosplitu usmjerila 37 posto tog iznosa, 30 posto 3.maju, 15 posto Brodotrogiru, a Uljaniku tek 10 posto od tog iznosa“, kazao je Demetlika na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

VEZANE VIJESTI

Istaknuo je i kako je Uljanik jedino brodogradilište koje nije dobilo šansu proći proces restrukturiranja.

„Vjerujem da Uljanik može ponovno stati na noge i biti ono što je oduvijek bio, pokretač razvoja Pule, ali i šire, pod uvjetom da se njime upravlja savjesno i odgovorno. No, predstavnici Vlade ističu da će budućnost Uljanika odrediti politička odluka i to je ono što nas najviše zabrinjava“, upozorio je Demetlika dodavši međutim kako je svaki puta kada je Vlada nešto poduzela oko rješavanja krize u Uljaniku to bilo zakašnjelo, nedovoljno i neadekvatno.

Smatra da je Uljanik je postao sinonim za ignorantnost i nekompetentnost aktualne Vlade. Zabrinjava ga i to što će odluku o njegovoj sudbini donijeti Vlada koja se, kako je rekao, tek ovih dana upoznala sa stanjem poslovanja u Uljaniku, koja je davala jamstva bez ikakvog nadzora i kontrole i koja se više bavila prebacivanjem odgovornosti na lokalnu samoupravu umjesto da vodi računa o svojoj imovini, jer je država najveći pojedinačni suvlasnik Uljanika.

„Vlada je ciljano izazvala štrajk radnika i time prouzročila dodatne gubitke brodogradilištu, cijeli je slučaj vodila totalno netransparentno pa su se radnici o svojim sudbinama trebali upoznati preko medija, a izgovorima poput čekanja analize, rezultata, odluke marginalnih stranaka kupuje vrijeme dok Uljanik stoji i čeka“, kritizirao je Demetlika.

Poručuje i kako je krajnje vrijeme da se Vlada osvijesti i uvidi propuste koje je dosad učinila te da ih uzme u obzir kad bude donosila političku odluku o sudbini Uljanika. Nevjerojatna količina neodgovornosti kako prema Uljaniku, tako i prema cijeloj brodograđevnoj industriji vidi se, kaže, i u tome što jedan ministar kaže da je restrukturiranje najbolja opcija, dok drugi tvrdi suprotno i svatko ima svoju računicu. To mu je, kaže, nepojmljivo.

„Pita li se itko u Vladi zašto bi svjetski igrači trebali svojim kapitalom ući u hrvatsku brodograđevnu industriju u okolnostima kad ni Vlada ne zna što će s njom napraviti“, zapitao je Demetlika, zatraživši od svih aktera da Uljaniku daju šansu umjesto što ga gledaju kao problematično poduzeće.

„Uljanik uz dobar management i dobar plan restrukturiranja može činiti čuda. Dajmo priliku Uljaniku da se vrati proizvodnji, jer je u 162 godine povijesti pokazao da može biti na svjetskom vrhu“, zaključio je Demetlika.

Hrelja: O brodogradnji govore oni koji ne razlikuju gdje je pramac, a gdje krma

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji ima 14 godina radnog staža u Uljaniku rekao je da ne vjeruje da je riječ o tako lošem poduzeću jer to nije istina i da danas o brodogradnji govore oni koji ne razlikuju gdje je pramac, a gdje krma broda.

„S ovih 31 milijardi kuna potpore država je pokrivala gubitke tvrtki u svom vlasništvu i kupovala socijalni mir zadnjih 30 godina i nikada definitivno nije znala što će napraviti s hrvatskom brodogradnjom“, ocijenio je Hrelja. „Sve što je plaćeno hrvatskoj brodogradnji je cijena nesposobnosti države da usustavi jedan važni segment proizvodnje kao što je brodogradnja“, kazao je i dodao kako je napravljena ogromna šteta za ugled hrvatske države i brodogradnje.

„U ovom trenutku prevažno je spasiti esenciju hrvatske brodogradnje. Ne tražimo da se spašavaju administrativna radna mjesta nego proizvodnja. Isporuka ovog jaružala znači  dva posto rasta BDP-a RH“, upozorio je Hrelja.

„Ne postoji ni svjetska korporacija ni privatni biznismen koji bi ušao u ovako neraščišćeno stanje. Ovdje mogu ući samo mutikaše i dalje se raditi samo šlamperaj. U Hrvatskoj ima ozbiljnih stručnjaka koji se mogu pobrinuti da se usustavi hrvatska brodogradnja, da naprave reda, da se financije kontroliraju, a države postane većinski vlasnik i da nitko ne priča da je to nemoguće jer u susjednoj Italiji ima uspješan uzor“, poručio je Hrelja.

Horvat: Jeftiniji je stečaj Uljanika, ali... Marić: Više ne znam čije su koje brojke...

Na pitanje novinara je li stečaj jeftiniji od restrukturiranja, ministar gospodarstva Darko Horvat je na ulasku u Banske dvore odgovorio kako će "u prvom koraku sigurno brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj".

"U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike. Mi egzaktnu brojku u lipu sigurno nećemo dobiti i morat ćemo neke stvari simulirati, pretpostavljam", rekao je Horvat.

Na novinarski upit treba li danas koalicija donijeti odluku hoće li se ići u stečaj ili restrukturiranje Uljanika, Horvat je kazao kako koalicija neće donositi odluke, ali da će danas biti koalicijski sastanak.

"Koalicija, bojim se, neće donositi odluke, ali bit će koalicijski sastanak i razgovarat ćemo", rekao je ministar odgovarajući na pitanja novinara uoči sastanka koalicijskih partnera.

Upitan za procjenu koliko bi restrukturiranje koštalo, kazao je riječ o 930 milijuna eura.

"Mi smo negdje od onih brojki kojih smo se naslušali, silnih milijardi, to sveli na možda optimalnu brojku od 930 milijuna eura sveukupnog volumena programa restrukturiranja. To je između 6,8 i 7 milijardi kuna", istaknuo je Horvat.

Marić: Porezni obveznici trebaju znati što jest i što mora biti plaćeno

Ministar financija Zdravko Marić je izjavio je uoči sastanka kako porezni obveznici imaju pravo dobiti na uvid što je u konačnici sve plaćeno do sada i što treba biti plaćeno.

"Stvari su vrlo ozbiljne, govorimo o poprilično velikim iznosima koje smo do sada platili. Neki dan sam rekao zadnje brojke - 3,1 milijarda kuna je do sada plaćeno protestianih jamstava za gradnju brodova kojih mahom nema", rekao je Marić.

Na upit kako komentira brojke koje je iznio ministar Horvat da je za restrukturiranje potrebno između 6,8 i 7 milijardi kuna, Marić je kazao kako više ne zna čije su koje brojke.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!