ISTRAŽIVANJE
Gdje Hrvati žele raditi? Najmanje poželjne državne tvrtke, pogledajte tko je idealan poslodavac
Bez obzira na spol, najviše bi ispitanika radilo u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu
Najviše ispitanika (32%) želi raditi u privatnoj tvrtki u stranom vlasništvu, zatim u hrvatskoj instituciji (19%), dok bi ih 16% voljelo stranu instituciju za poslodavca, otkrivaju podaci iz istraživanja Poslodavac Prvog Izbora. Najmanje ispitanika, njih 14%, bira državnu tvrtku.
Bez obzira na spol, najviše bi ispitanika radilo u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu; 35% muškaraca i 31% žena. Više bi žena (20%) nego muškaraca (15%) željelo raditi u hrvatskoj, ali i stranoj instituciji (17% žena i 14% muškarca), dok bi muškarci u većoj mjeri od žena radili u privatnoj tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu (19% muškaraca i 15% žena). U tvrtki u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu željelo bi raditi 14% muškaraca i 14% žena.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
Na pitanje misli li da svojom odjećom šalje poruku Petrinjcima se zahvalio i rekao da će put Crvenog križa
-
'Slogan je nastao u stranci sukladno programu koji je Domovinski pokret pripremio za izbore u Zagrebu', kažu za RTL.hr u Domovinskom pokretu
-
'S obzirom na to da smo tu odrasli i da su nam tu i roditelji nismo imali kuda dalje ići, jer srce vuče tamo gdje su svi", kaže mladenka Katarina
Ispitanici iz najmlađe dobne skupine (do 32 godine) prvenstveno bi željeli raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (33%), jednako kao i ispitanici drugih dobnih skupina (35% ispitanika u dobi od 33 do 43 te 28% onih starijih od 44 godine). Ispitanici stariji od 44 godine u većoj mjeri bi nego ispitanici ostalih dobnih skupina željeli raditi u domaćim i stranim institucijama te u tvrtkama u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu. Najmlađi bi ispitanici u većoj mjeri nego druge dobne skupine radili u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (18% ispitanika do 33 godine, 15% ispitanika u dobi od 33 do 43 godine te 13% ispitanika starijih od 44 godine).
Bez obzira na radni status, najviše ispitanika željelo bi raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu.
Zaposleni ispitanici otvoreniji su za rad u tvrtki koja je u pretežno stranom privatnom vlasništvu (34%), dok bi nezaposleni ispitanici (16%), u većoj mjeri nego drugi najradije radili u tvrtki u pretežno hrvatskom državnom vlasništvu ili hrvatskoj instituciji (23%). U privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu radije bi nego pripadnici ostalih skupina radili ispitanici koji se još školuju (21%).
Ispitanici svih stupnjeva obrazovanja prvenstveno bi htjeli raditi u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu, iako je takvih najviše među ispitanicima s visokom stručnom spremom (36%), a najmanje među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (30%). Ispitanici sa visokom stručnom spremom su u manje zainteresirani za zaposlenje u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu (10% ispitanika s visokom stručnom spremom, 13% ispitanika s višom i najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom, 16%).
Gotovo polovica zaposlenih ispitanika često razmišlja o promjeni poslodavca
Većina zaposlenih ispitanika, njih 48% često razmišlja o promjeni poslodavca. 34% zaposlenih ispitanika ponekad razmišlja o promjeni poslodavca, dok svega 18% ispitanika uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca.
Muškarci i žene u podjednakoj mjeri (ne) razmišljaju o promjeni poslodavca: 16% muškaraca i 19% žena uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. O promjeni poslodavca često razmišlja 48% žena i 47% muškaraca.
Suprotno uvriježenom mišljenju da su mlađi sudionici tržišta rada skloniji češće mijenjati poslodavce, oni u najmanjoj mjeri često razmišljaju o promjeni poslodavca (45%). Oni također u najvećoj mjeri uopće ne razmišljaju o promjeni poslodavca (23%). U najvećoj mjeri o promjeni poslodavca često razmišlja skupina starija od 44 godine (48%).
Gotovo da i nema razlika u tome koliko često razmišljaju o promjeni poslodavca među ispitanicima različitih stupnjeva obrazovanja. 48% s visokom i srednjom te 47% ispitanika s višom stručnom spremom često razmišlja o promjeni poslodavca.
Spremnost na preseljenje
Više od trećine ispitanika nije spremno na preseljenje u drugu državu (38%), gotovo dvije trećine ispitanika (62%) sklono je razmišljati o preseljenju. Preseljenju su skloniji muškarci, nego žene; njih 71% preselilo bi u drugu državu dok je takvih kod žena 58%. Preseljenju su skloniji mlađi ispitanici, njih dvije trećine (65%) spremno je na preseljenje, dok je isto spremno 58% ispitanika u dobi od 33 do 43 godine te 60% ispitanika starijih od 44 godine.
Od ispitanika koji su spremni preseliti to bi u najvećem broju slučajeva učinili u Njemačku (23%) i Austriju (16%) iza kojih slijede Švicarska (11%) i Velika Britanija (10%).
-
Tabloid
-
Show
Ovog tjedna mnogo smo toga naučili, a neke stvari su nas i jako zabavile...
-
RTL PLAY
-
Sportnet
-
Buzzara
Jedan je korisnikTwittera po nadimku Trav svojom je objavom oduševio mnoge objavivši djedovu poruku, odnosno reakciju na izjavu da je homoseksualac. ."Prvo, posumnjali smo na to prije puno godina. To nije nešto što se lako skriva, ali nije bilo na nama da pitamo. Tvoja mama je u pravu, volimo te, želimo da budeš sretan i uspješan i bit ćemo ti podrška bez obzira na to što odabereš učiniti sa svojim životom. Samo ne bismo htjeli da se podcijeniš", rekao mu je djed. "Žao mi je što si se bojao ranije s nama pričati o tome, pogotovo ako ti je to uzrokovalo tjeskobu i stres. Rekao sam ti nekoliko puta već da sa mnom možeš razgovarati o svemu što te brine. Čak i u 2021. godini ovo može biti težak put, biti heteroseksualan je mnogo lakše jer se ne moraš suočavati s kritikama i predrasudama. Enrique se čini kao jako drag dečko i kod nas je uvijek dobrodošao. Volim te!", napisao je djed na kraju i rasplakao mnoge:
Reci što misliš!