Novosti / Hrvatska

MALOLJETNICI NA UDARU

Zabrinjavajući podaci o drogama u Zagrebu! Kokaina nikad više, ali on nije jedina opasnost

Zabrinjavajući podaci o drogama u Zagrebu! Kokaina nikad više, ali on nije jedina opasnost
Pixsell

'Jedan od razloga što postoji susretljiv stav prema drogama'

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba održan je stručni skup "Poboljšanje dijagnostike, tretmana i skrbi za maloljetnike s problematičnom uporabom droga i unapređenje međuresorne suradnje" u organizaciji Edukacijskog centra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kako bi se upozorilo na probleme mladih i sve veću dostupnost droga na zagrebačkim ulicama.

Konkretnije, tema skupa bila je rasprava o izazovima na području skrbi za maloljetnike s problematičnom uporabom droga te o mogućnostima za unapređenje suradnje zdravstvenog, socijalnog, odgojno-obrazovnog i kazneno-represivnog sustava na području Grada Zagreba.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Svaka politika koja se bavi drogama mora biti bazirana na konkretnim pokazateljima pa radimo cijeli niz paralalenih istraživanja. Konkretnije, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković analizirali smo otpadne vode i otkrili da posljednjih pet godina u Zagrebu bilježimo porast konzumacije kokaina od dva do tri puta. Isto tako, ako gledamo neke druge stimulanse poput amfetamina i ectasyja, možemo govoriti ne o postocima nego o rastu potrošnje jedan do dva puta", naglasio je Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zloporabe droga i objasnio zašto smatra da je konzumacija droga u porastu:

"Ponuda raste, ali postoji i blagonakloni stav prema drogama. Govorimo o kanabisu prije svega, ali čim govorite blagonaklono, mijenjaju se stavovi o drogama. No, ono što je bitno, ako imate smanjenu ponudu, puno ćete lakše kontrolirati potražnju."

Uistinu, ponuda raste, ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi, posebno kad govorimo o kokainu. Upozorio je na to i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Kokain na Stari Kontinent ulazi preko brojnih ruta i na različite načine, ali posebno velike količine se prevoze preko glavnih luka. Manje količine ulaze na tržište s pomoću različitih oblika informacijske tehnologije kao što su šifriranje, dijelovi kriptotržišta, društvene mreže za preprodaju i kriptovalute.

U Europi su dostupna dva oblika kokaina - najčešći je onaj u prahu, a rjeđi je crack, kokain u komadićima koji se može pušiti. Kokain dolazi iz Bolivije, Kolumbije i Perua, a u Europu stiže u putničkim i teretnim avionima, privatnim letjelicama, na jahtama i drugim manjim plovilima. Najveće količine krijumčare se kao pomorski teret, posebno kontejnerski. A na udaru su u sve većoj mjeri oni koji su oduvijek najneotporniji na opasnost koju predstavljaju droge - maloljetnici.

"Najveći problem je uključiti ih u tetman jer su uvjereni da im ne treba, samo žele da ih se ostavi na miru. Ipak, do njih se može doprijeti na dva načina, jedan je jer moraju zbog zakonskog prekršaja koji ih je prisilio na tretman, a drugi jer žele, odnosno, jer su ih doveli roditelji. Motivacija je na taj način ipak nekako postignuta. Maloljetnicima možemo pomoći na puno načina", kazala je mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja, iz Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Grada Zagreba pa objasnila kakvoj se suradnji nada:

"Imamo vrlo dobru suradnju sa sudovima i centrima za socijalnu skrb, ali voljeli bismo više senzibilizirati škole i liječnike školske medicine."

Također, ovaj skup organizirao se u povodu obilježavanja 26. lipnja kao Međunarodnog dana borbe protiv zloporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 1987. godine želeći upozoriti svjetsku javnost na rastući problem zloporabe droga u društvu, osobito među mladima kao i na potrebu aktivnog uključivanja svih dionika u zajednici na djelovanje u postizanju zajedničkog cilja - međunarodnog društva slobodnog od zloporabe droga.

Na skupu su sudjelovali predstavnici službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, centara za socijalnu skrb, domova za djecu, osnovnih i srednjih škola, policijske uprave, državnog odvjetništva, suda za mladež, ustanova u sklopu zatvorskog sustava te organizacije civilnog društva koje sudjeluju u dijagnostici, tretmanu i skrbi o maloljetnicima.

>>>Detaljnije o ovoj temi pogledajte u RTL Danas od 18:30.

Preporučeno za tebe

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!