Novosti / Hrvatska

zabrinjavajuće

Plastike ima u školjkama, ribi, pivu, čak i u soli: Jeste li znali da tjedno pojedete jednu kemijsku olovku?

Plastiku jedemo, a da toga nismo ni svjesni

Zalogaj školjki i gutljaj piva. Sve to začinjeno s malo plastike. Ima je čak u soli, a najveći izvor te nevidljive opasnosti koju unosimo u tijelo je voda - ona u boci, ali i iz slavine. Na tjedan pojedemo plastike koliko sadrži kreditna kartica.

Ona je u svima nama jer lako pronađe put do tanjura. Tako na tjedan pojedemo 5 grama, na mjesec 21, a na godinu čak 250 grama plastike, a da je ni ne vidimo. Pokazalo je to istraživanje jedne od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode.  

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Plastika nakon što je dospjela u okoliš ostaje dugo, pretvara se u sitne komadiće i kad su ti komadići sitniji od 5 mm, ulazi u naš hranidbeni lanac", objašnjava Petra Počanić, WWF Adria.

Osam milijuna tona plastike na godinu završi u moru. Vrećice i boce se raspadaju na sve manje i manje čestice, a ta mikroplastika je za ribe i školjke koje naposljetku završe na tanjuru neizbježna neizbježna. Jedemo njih, ali i mikroplastiku. 

"Taj podatak je svakako zabrinjavajuć i s aspekta toksikologije i iz aspsekta štetnosti za zdravlje. Uz to su pronađeni podaci da su na toj plastici pronađeni ostati escherichije coli i drugih bakterija koje se tu znaju priljepiti. Ranije studije su pokazale na štakorima da mogu biti kancerogene", kaže Nenad Bratković, nutricionist.

Morske dubine koje su nedostupne čovjeku, postale su dostupne plastici, kažu oni koji more poznaju najbolje.

"Bilo gdje da zaronite i ako pogledate u krugu od 10 metara oko sebe sigurno ćete nešto vidjeti, od krupnog otpada do mikroplastike. Problem postaje sve veći što je plastika manja", kaže Goran Čolak, hrvatski rekorder u ronjenju na dah.

Problem je sveprisutan, ali postoje velike regionalne razlike. Dvostruko više plastičnih čestica ima u vodi SAD-a i Indije, nego u Europi. 

"Promjene trebaju doći kako od potrošača koji mogu utjecati na svoje navike, ali i savjesnim političkim odlukama. Mikroplastiku konzumiramo gotovo svugdje i svakodnevno, nitko nije pošteđen", kaže Počanić.

Na tjedan pojedemo 2000 komadića mikroplastike, odnosno jednu kemijsku olovku. To su male čestice do pola centimetra gotovo nevidljive, ali opasne i za nas i za okoliš.

Da u moru ne bude više plastike nego ribe, Europski parlament je odlučio 2021. zabraniti barem jednokratnu plastiku. 

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!