Ostani doma
Novosti / Hrvatska

ANALIZA OBJAVE KANDIDATURE

'Škoro je iskoristio provjerenu taktiku, a odabir kanala za potvrdu kandidature nije slučajnost'

'Škoro je iskoristio provjerenu taktiku, a odabir kanala za potvrdu kandidature nije slučajnost'
Borna Filić/PIXSELL

'Škorini prijedlozi bitno mijenjaju odnose u političkoj areni'

"U kandidaturi Miroslava Škore nije neobično to što on zagovara neke elemente onoga što poltilozi obično nazivaju „plebiscitarnom demokracijom“, jer i neki drugi akteri u nas to su već radili. Neobično je, međutim, to da on taj model iznosi vrlo konzistentno i uobličeno, i da ga nudi kao odgovor na "krizu predsjedništva" i "krizu političkog sustava", kaže za Vijesti.hr politički analitičar Davor Gjenero komentiravši tako objavu kandidature za predsjednika Miroslava Škore.

Naš sugovornik smatra da njegov prijedlog u velikoj mjeri naliči na onaj francuskoga predsjednika, generala de Gaullea, tvorca francuske V republike. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Peta Republika definirana je na ustavnom referendumu 1958. godine, uloga Predsjednika, kakvu je de Gaulle definirao, kao nadstranačke osobe koja „predstavlja duh naroda“ i prema unutra i prema van. Upravo je de Gaulle pribjegavao konceptu u kome je mimo vlade, s odabranim stručnjacima i radnim tijelima Predsjedništva, pripremao važne zakone i iznosio ih na zakonodavni referendum, a kad jedan njegov projekt, projekt regionalnog preuređenja Francuske, na referendumu nije dobio većinu, povukao se s predsjedničke funkcije u svibnju 1969. godine, iako je bio tek na početku dugog mandata", ističe Gjenero.

Tvrdi da, koliko se da razumjeti, predsjednički kandidat Škoro procjenjuje da je Hrvatska zahvaćena ozbiljnom krizom efikasnosti stranačkog sustava, a da su izvršna i zakonodavna vlast opterećene tom krizom, a da pritom previše odluka nastaje mimo volje biračkog tijela, a na osnovu dogovora stranačkih elita, daleko od očiju javnosti. 

Miroslav Škoro objavio kandidaturu za predsjednika države

"Kandidat Škoro, nadalje, ne predlaže model izbora sudaca Ustavnog suda u kome bi bio zaobiđen Sabor, ili u kome bi uloga Predsjednika bila odlučujuća, nego samo nastoji s jedne strane prekinuti praksu prema kojoj najbolji kandidati za Ustavne suce (dogodilo se to i nestoru naše ustavnopravne znanosti, profesoru Branku Smerdelu, a i profesorici Sanji Barić) zbog stranačkih odnosa ostaju neizabrani, čak i kad se kandidiraju za takvu funkciju. Zato najbolji politički neovisni pravni stručnjaci više niti ne sudjeluju u izboru za suce Ustavnog suda, a sastav suda postao je posljedicom tajnih dogovora dviju najvećih stranaka. Čini se da je Škorina ideja ono što je svojevremeno predlagao profesor Smerdel, naime, da se prije izbora pojedinog suca definira koju pravnu struku on mora pokrivati, a da onda akademska zajednica, vrhovni sud i odvjetnička komora, predlože najbolje kandidate za to sudačko mjesto. Nakon toga predsjednik samo formalno odabire jednog ili dvoje kandidata za svako mjesto i nudi ih u izbor Saboru, koji ih onda mora potvrditi dvotrećinskom većinom. Na taj način Predsjednik ne dobiva kontrolu nad Ustavnim sudom, ali ograničava dosadašnju dominaciju partitokracije. Predsjednik promulgira zakone, proglašava ih svojim potpisom, pa ako je tome tako, onda je logično da ima pravo odložiti potpis nekog zakona, ako ga smatra neustavnim. U tom slučaju Ustavni sud se mora u najkraćem roku očitovati o njegovoj ustavnosti, i ako ga procijeni sukladnim Ustavom Predsjednik ga mora odmah promulgirati. Dakle, radi se o svojevrsnoj kontrolnoj funkciji i o tek odložnom, a ne apsolutnom vetu", tvrdi Gjenero i dodaje:

"Odredba o tome da Predsjednik saziva sjednicu Vlade i onda njome predsjedava, bila je dio Ustava iz 1991. godine (članak 102.) i ovo je prijedlog da se u Ustavu obnovi takvo rješenje. Činjenica je da su i predsjednik Mesić i predsjednica Grabar Kitarović bili skloni takvu sazivanju Vlade, ali da ga nisu mogli provesti. Kao i prethodna, i ovo pitanje zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu i opredjeljenje o njemu, kako stručnih krugova, tako i političke javnosti – naroda, odnosno birača. Škorini prijedlozi bitno mijenjaju odnose u političkoj areni, jer otvaraju prostor za ozbiljan razgovor, koji ne bi bio stranački limitiran, koji može biti racionalan i koji može doprinijeti razvoju nacionalne političke kulture. Već to je dovoljno da Škorinu kandidaturu pozdravimo kao korisnu", naposljetku će Davor Gjenero.

"Škoro je direktni protivnik Kolinde Grabar Kitarović"

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta za Vijesti.hr kaže da smo, eto, u tjednu kada većina Hrvata spaja sve blagdane, dočekali i kandidaturu Miroslava Škore, za razliku od Milanovićeve ad hoc press konferencije.

Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić

"Škorin tim odlučio se na objavu kandidature putem video poruke. Jasno strukturiran govor s jasnim činjenicama izrečenim u tom videu ostavljaju puno bolji dojam, ali odabir kanala nije slučajnost, njegova videoporuka ima direktni prolaz do potencijalnih birača", ističe Tanta i napominje: 

"Iako se do sada samo nagađalo, već je na prvi pogled jasno, Škoro je direktni protivnik aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Spominjanje naroda, ustavne promjene ispričane tako da ga svaki laik razumije, spominjanje domovinskog rata i neizostavne figure u desničarskoj retorici - Franje Tuđmana, samo su jedan od elemenata Škorine provjerene taktike", kaže naš sugovornik.

Napominje da je upravo ta taktika već jednom isprobana i dala je rezultate.

"Samo je sada doživjela novu verziju -  nema utega HDZ-a i plovi na valu nezadovoljstva koji su došli do izražaja na nedavnim EU izborima. Svakako se ne smije zanemariti i središnji dio Škorinog izlaganja, a to je poziv na referendum, odnosno raspisivanje referenduma o ustavu, na čemu je jedna politička opcija na prošlim izborima gradila rezultat", ustvrdio je Tanta poručivši da vjeruje kako je pred nama vruće političko ljeto u kojem se tek trebaju isprofilirati svi predsjednički kandidati.

"Treba svanuti lijep sunčan dan za najavu kandidature aktualne predsjednice i treba se dogoditi neka sudska drama da čujemo povratnu informaciju Mislava Kolakušića", naposljetku će Petar Tanta.

Preporučujemo ti još sadržaja

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!