Novosti / Hrvatska

prebrojeni listići

Von der Leyen, predsjednica EK: 'Počašćena sam, moj posao počinje odmah!'

Za nju su glasovala 383 zastupnika, protiv je bilo njih 327, a suzdržanih - 22. Jedan glas bio je nevažeći

Ursula von der Leyen izabrana je za predsjednicu Europske komisije, javlja reporterka RTL-a Matea Damjanović.

Za Von der Leyen su u Europskom parlamentu glasovala 383 zastupnika, protiv je bilo njih 327, suzdržanih je bilo 22. Jedan je glas bio nevažeći.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Podsjećamo da su za izbor Ursule von der Leyen bila potrebna 374 glasa.

"Počašćena sam, preplavljena emocijama. Zadatak pred nama čini me poniznom, moj posao počinje odmah. Moja poruka je - radimo zajedno konstruktivno", prva je reakcija Ursule von der Leyen.

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen, koju je Europski parlament u utorak izabrao na dužnost predsjednice Europske komisije, političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a i rođena je u političkoj obitelji: njezin otac bio je poznati političar Ernst Albrecht, koji je godinama obnašao visoke dužnosti u europskim institucijama u Bruxellesu.

Ursula Gertrud von der Leyen se dolaskom na čelo Europske komisije zapravo vraća u središte EU. Njemačka političarka rođena je 1958. upravo u  Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer Savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici (EZ), pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.

Od 1977. do 1980. studirala je ekonomiju na uglednoj London School of Economics. U Londonu je, zbog straha od terorista Frakcije Crvene armije (RAF), koji su u to vrijeme prijetili njemačkim političarima i članovima njihovih obitelji, studirala pod lažnim imenom Rose Ladson.

Nakon povratka u Njemačku, buduća ministrica studirala je medicinu, nakon čega je doktorirala i specijalizirala ginekologiju. Godine 2015. pojavile su se optužbe da je Von der Leyen prepisala veći dio svog doktorata, no nakon istrage Sveučilišta u Hannoveru zaključeno je da doktorat „sadrži pogreške“, ali je odlučeno da Von der Leyen smije zadržati doktorsku titulu.

Godine 1986. Ursula Albrecht udaje se za liječnika i potomka poznate obitelji tekstilnih industrijalaca Heika von der Leyena s kojim ima sedmero djece.

Kasni ulazak u politiku

Politici se posvetila relativno kasno: članicom Kršćansko-demokratske zajednice (CDU) postala je tek 1990., a u pokrajinsku politiku ušla je  potkraj devedesetih. Na saveznu političku scenu došla je 2005. kada ju je novopečena kancelarka Angela Merkel dovela na dužnost ministrice obitelji. U drugoj vladi Angele Merkel, Von der Leyen je obnašala mjesto ministrice rada, a 2013. je preuzela Ministarstvo obrane.

Na čelu Ministarstva obrane konzervativni krugovi su joj predbacivali nedovoljnu bliskost samim postrojbama vojske te prespori preustroj Bundeswehra. Ministarstvo obrane trenutno potresaju skandali zbog preplaćenih savjetničkih honorara, a sama ministrica je već nekoliko puta svjedočila pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom. 

Štićenica Angele Merkel

Von der Leyen slovi kao prisna suradnica Angele Merkel, a neko vrijeme se nalazila i u igri za glavnu tajnicu CDU-a. Konzervativnim krugovima je bila trn u oku i zbog svoje podrške izbjegličkoj politici Angele Merkel. Sama obitelj Von der Leyen je kod kuće primila jednog izbjeglicu iz Sirije.

Analitičari ju zbog dobrog poznavanja sva tri glavna europska jezika i iskustva u NATO-u smatraju podobnom kandidatkinjom za mjesto čelnice Europske komisije.

Suzdržanost oko kandidature Von der Leyen 

Neposredno nakon imenovanja Von der Leyen za kandidatkinju mnogi europarlamentarci nisu krili razočaranje konačnim ishodom summita Europskog vijeća koji je njemačku ministricu iznjedrio kao kandidata za čelno mjesto Komisije urušivši time, kako su isticali, koncept 'spitzenkandidata', koji je trebao demokratizirati izborne procese u Europskoj uniji.

Europska pučka stranka, unatoč sličnim zamjerkama, izrazila je spremnost poduprijeti Von der Leyen kao prvu ženu na dužnosti predsjednice Europske komisije smatrajući kako je vrlo važno da Europska unija funkcionira i da se ne nalazi u blokadi te da se poštuje relativna pobjeda EPP-a na europskim izborima, pogotovo s obzirom na činjenicu da i nova predsjednica dolazi iz te grupacije.

Među socijalistima je postojalo izrazito nezadovoljstvo načinom na koji je Von der Leyen postala kandidatkinja, pri čemu su zaobiđeni glavni kandidati vodećih političkih grupacija, no jedan dio njih je izražavao spremnost da ju podupre zbog toga što je socijalist David Sassoli postao predsjednik Europskog parlamenta, a načelno je na potporu nailazila i činjenica da bi prvi put na čelo Komisije došla žena.

Za što će se zauzimati nova čelnica Komisije? 

Ursula von der Leyen

Von der Leyen je prošlog tjedna održala niz sastanaka s političkim skupinama tijekom kojih je nastojala osigurati potporu u Europskom parlamentu. Najprije se sastala sa Zastupničkim klubom socijaldemokrata, a potom s centrističkom skupinom Obnovimo Europu (RE) te sa Zelenima.

U razgovoru sa zastupnicima Von der Leyen je istaknula da će se zauzimati za vladavinu prava, jačanje konkurentnosti, digitalizaciju i borbu protiv klimatskih promjena. Također je rekla da EU treba ostaviti otvorena vrata za zemlje jugoistoka Europe te izrazila nadu da će Velika Britanija ostati u Uniji.

Glede Britanije Von der Leyen je rekla da je spremna dati više vremena Velikoj Britaniji za izlazak iz EU, ukoliko to London zatraži, ocjenjujući da bi "Brexit bez dogovora bio katastrofalan".  Zahtjev za to morala bi podnijeti britanska Vlada i odluka šefova država i vlada 27 članica EU mora biti jednoglasna. 

Ona je tijekom saslušanja političkih skupina izrazila želju da Velika Britanija ostane u EU, ali je branila Sporazum o razlazu koji je zaključen između 27 članica EU i Therese May, a koji je triput odbacio britanski parlament.

Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije, uoči današnjeg glasovanja o imenovanju, zauzela se u Europskom parlamentu za ambiciozniju politiku EU glede klimatskih promjena i migracija te za jačanje uloge parlamenta.

"Moramo ponovno naći naše jedinstvo. Ako budemo složni iznutra, nitko izvana neće nas moći razdvojiti", poručila je Von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Kao središnji problem s kojim se suočavaju Europa i svijet istaknula je klimatske promjene.  "Najveći izazov trenutno je da naš  planet ostane zdrav, to je najveća odgovornost  naših vremena“, kazala je Von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije ugljikova dioksida (C02) do 2050. godine.

Von der Leyen u svom je obraćanju stavila naglasak i na prava mladih i žena, kao i na rodnu ravnopravnost u Europskoj komisiji.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!