Novosti / Hrvatska

PRAVOBRANITELJICA UPOZORAVA

'Istraga i u konačnici sud trebaju utvrditi postupa li policija nezakonito prema migrantima'

'Istraga i u konačnici sud trebaju utvrditi postupa li policija nezakonito prema migrantima'
Srđan Ilić/Patrik Macek/PIXSELL

Takvo je postupanje potrebno upravo kako bi se zaštitili svi oni policijski službenici koji svoj posao obavljaju časno

Već više od dvije godine domaće organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije poput Human Rights Watch, Liječnika bez granica (MSF), Amnesty International, ali i Europskog potpornog ureda za azil sustavno izvještavaju o policijskom nasilju nad migrantima. Također, nekoliko stranih medija objavilo je reportaže u kojima se tvrdi da hrvatska policija ilegalno protjeruje migrante iz Hrvatske preko zelene granice u BiH, tj. provodi tzv. 'push back'.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović već duže vrijeme sustavno upozorava na pritužbe migranata na policijsko nasilje i traži učinkovitu istragu, a da je ona hitno potrebna, pokazuje i anonimna pritužba službenika granične policije o sustavnim nezakonitim postupanjima koje provodi hrvatska policije što je, ako je točna, i prva javna potvrda takvih postupanja od policijskih službenika na terenu koji su u njih direktno uključeni.

MUP se na tu prijavu još uvijek nije očitovao, a inače prije ili kasnije, ali redovito odbija i samu primisao na iznesene sumnje dok su organizacije civilnog društva u više navrata prozvane za navodno krijumčarenje ljudi. I to nakon učestalih upozorenja da hrvatska policija uz prešutno odobravanje EU djeluje protiv važećih pravnih propisa EU i Hrvatske provodeći tzv. push back, odnosno ilegalno vraćanje migranata u državu iz koje su ušli jer bez obzira na način ulaska imaju pravo zatražiti azil.

Saznanje o pritužbi policajca posebno je uznemirujuće nakon što je prošloga tjedna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović za švicarsku televiziju izjavila kako se u Hrvatskoj događa praksa ilegalnih protjerivanja (push backova) uz uporabu 'malo sile'. Njezine izjave prenijele su mediji diljem svijeta, a direktor Human Rights Watcha (HRW) za Europu i središnju Aziju Hugh Williamson poslao joj je otvoreno pismo u kojem je zatražio da Hrvatska ''prekine s ilegalnom praksom vraćanja ljudi u BiH''. Zbog njezine nedavne izjave Williamson je poslao pismo i šefu Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) Fabriceu Leggeriju.

MUP se ni o tome nije očitovao, a predsjednica tvrdi da su njezine izjave reinterpretirane pri čemu je još početkom mjeseca čvrsto stala na stranu policije zajamčivši da hrvatska policija ne tuče migrante. Štoviše, kako bi objasnila ozljede na koje se migranti često žale, predsjednica je obilazeći policajce koji čuvaju međunarodne prijelaze između Hrvatske i BiH, u društvu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, povela četu novinara kroz šumu i gusto raslinje gdje je jedan od koridora na području Cetingrada kojim migranti ulaze u Hrvatsku iz BiH.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović (Kristina Stedul Fabac/PIXSELL)

''Kad se netko provlači kroz ovakav teren, onda je normalno da ima ogrebotine, masnice i tjelesne ozljede. Dakle, razmišljajte o tome kad čujete svakojake priče da su naši policajci brutalni. Nisu. Apsolutno vam jamčim za to'', ustvrdila je predsjednica pred novinarima koji su se uspjeli izvući neozlijeđeni iz šikare kojom su se probijali s predsjednicom, ministrom i hrvatskim policajcima.

A pučka pravobraniteljica, koja u proboju šume i raslinja nije zamijećena, prozvana je od strane predsjednice i ministra kao ona koji bi također mogla izaći iz kancelarije u šikaru kako bi se uvjerila u stvarno stanje na terenu. Istovremeno, mediji često izvještavaju o nasilju među migrantima kao međusobnim obračunima, no onome tko razmišlja, bio u šikari ili ne, jasno je da je bez odgovarajuće učinkovite istrage vrlo teško nedvosmisleno tvrditi kako su ozljede nastale i jesu li pritužbe istinite.

''Izgleda da predsjednicu savjetnici opet nisu dobro informirali i šteta je da nisu pročitali dio mog Izvješća za 2018. koje se odnosi na ovu problematiku. Ja osobno i moji kolege smo često na terenu, i ne samo kad se radi o pravima migranata, ali nikad s novinarima i samo protokolarno, i tako ćemo raditi i dalje. Ipak, nisam bila iznenađena jer se i do sada, na žalost, mandat predsjednice između ostalog temeljio i na jačanju straha od migranata. S druge strane, začudila me reakcija ministra Božinovića koji joj je odgovorio kako da ne zna jesam li ja ikada bila na terenu, iako je o tome sasvim sigurno osobno informiran, ne samo putem dopisa nego i naših osobnih razgovora'', kazala je za Vijesti.hr pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

''Za mene je inzistiranje na punom poštivanju ljudskih prava svih koji se nalaze na području naše zemlje, jedini način da svi zaista budemo sigurni. Postoje li nezakonita postupanja policajaca ili ne, trebala bi utvrditi učinkovita istraga i u konačnici sud, upravo kako bi se zaštitili svi oni policijski službenici koji svoj posao obavljaju časno, a izjave političara o tome ne mogu biti ništa drugo nego paušalni navodi'', ističe.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović (Petar Glebov/PIXSELL)

Podsjetimo, učinkovita istraga rada državnih tijela, a pogotovo represivnog aparata, jedna je od osnovnih pretpostavki vladavine prava. ''Ako nemate jamstvo učinkovitosti istrage, dakle one koja se provodi neovisno od državnih službenika osumnjičenih za nezakonita postupanja i koja može dovesti do otkrivanja i kažnjavanja odgovornih, vi de facto nemate branu protiv samovolje i neograničenosti vlasti, nemate jamstvo diobe vlasti, neovisnosti sudske vlasti, a što predstavlja iznimnu opasnost za prava i slobode svih građana ove zemlje. Upravo zato naglašavamo nužnost provođenja takve istrage, ne samo kako bi se zaštitila prava osoba koje smatraju da su prekršena postupanjem policije, već i svih nas, cijelog našeg društva. Samo takav pristup može otkloniti sumnju u nezakonita postupanja, a ne dojam nakon razgovora s nekoliko policijskih službenika ili paušalna ocjena političara'', naglašava Vidović.

Što se tiče načina njezina rada, on se itekako odvija na terenu, najčešće na dva načina i uvijek nenajavljeno, objašnjava: ''Izlazimo u preventivne obilaske, temeljem godišnjeg plana Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) te u okviru ispitnih postupaka povodom pojedinačnih pritužbi, kako bismo u policijskim postajama kada za tim postoji potreba, neposrednim uvidom u podatke mogli ispitati okolnosti i utvrditi činjenice u konkretnom slučaju. Tijekom 2018. i 2019., vezano uz prava iregularnih migranata i tražitelja međunarodne zaštite, temeljem NPM mandata obišli smo 11 policijskih postaja i prihvatnih centara za strance te proveli desetak ispitnih postupaka na terenu''.

S obzirom na to da je taj rad vrlo zahtjevan i kadrovski i financijski, valja imati na umu da bi pojačanje u vidu sredstava, kao i kadrova, svakako olakšalo obavljanje tih poslova. No ponajprije bi pomogla suradnja s policijom, ali tu postoje kočnice.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Davor Puklavec/Zeljko Lukunic/PIXSELL)

Kako doznajemo od pučke pravobraniteljice, do 2018. nisu imali nikakvih poteškoća u pristupu traženim podacima i predmetima te uvidu u Informacijski sustav (IS) MUP-a, međutim: ''Od lipnja 2018. mojim savjetnicama u ispitnim postupcima i NPM obilascima uskraćuje se uvid u Informacijski sustav, a potom i meni osobno, u rujnu 2018. u Policijskoj postaji Donji Lapac, ne samo u IS nego u sve podatke. Nakon što je u lipnju ove godine ponovo i mojim savjetnicama tijekom NPM obilaska onemogućen uvid u sve podatke, prekinuli smo obilazak i uputili upozorenje ministru Božinoviću''.

Zanimljivo je da prilikom obilazaka policijskih postaja u kojima se ispituju postupanja s uhićenim, zadržanim i smještenim osobama, koje nisu iregularni migranti ili tražitelji međunarodne zaštite, Vidović i njezini suradnici, kako napominje, imaju neometan pristup u sve predmete i Informacijski sustav MUP-a, u skladu sa zakonima.

''Nakon svakog NPM obilaska, MUP-u dostavljamo izvješće upućeno izravno ministru Božinoviću, koje sadrži preporuke i upozorenja o utvrđenim povredama prava te tražimo povratnu informaciju o mjerama koje će se poduzeti da bi se nedostaci otklonili. Također, u ispitnim postupcima, neovisno o tome provodimo li ih na terenu ili podatke tražimo dopisom, komuniciramo s ministrom, ravnateljem policije ili načelnicima policijskih uprava i postaja, što ovisi o okolnostima slučaja'', objasnila je pravobraniteljica.

Što se tiče uvida u Informacijski sustav, MUP je pučkoj pravobraniteljici uskratu neposrednog pristupa 'nakon  provedenih internih konzultacija' obrazložio time da ''savjetnici pučke pravobraniteljice, odnosno ovlašteni službenici Nacionalnog preventivnog mehanizma nemaju lozinku za pristup, a njeno davanje bi predstavljalo težu povredu službene dužnosti''.

No, takvo obrazloženje ne može biti razlogom onemogućavanja izvršenja preuzetih međunarodnih obveza RH jer međunarodni instrumenti i nacionalni zakoni daju NPM-u ovlast nenajavljenih obilazaka mjesta u kojima se nalaze ili mogu nalaziti osobe lišene slobode te pristup svim podacima. ''Upravo nenajavljenost obilaska i pristup svim informacijama, jamstvo su učinkovite prevencije od mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja'', ističe Vidović.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

Zašto su pravobraniteljici toliko često, gotovo uvijek, nedostupni podaci i informacije pomoću kojih bi se moglo zaključiti jesu li povrijeđena prava osoba prema se postupalo, pitanje je na koje nije jednostavno dati odgovor, napominje.

''Teško je sa sigurnošću reći zašto to rade, ali ostaje dojam da MUP-u nije u interesu neovisan nadzor njihovog uobičajenog načina postupanja jer ga ne žele promijeniti, odnosno unaprijediti. Indikativno da je uskrata podataka započela s porastom broja pritužbi i izvješća međunarodnih i nevladinih organizacija o nasilnim odvraćanjima i zanemarivanju zahtjeva za međunarodnom zaštitom'', zamijetila je pravobraniteljica.

''Primjerice, postupajući po jednoj pritužbi, došli smo do niza saznanja o načinu postupanju prema iregularnim migrantima, pokrenuli smo ispitni postupak i pisanim putem zatražili dostavu izvješća, a potom smo ga zbog nejasnoća, proveli i na terenu.  Međutim, pokazalo se da se podaci koje nam je MUP dostavio, značajno razlikuju od onih koji su na licu mjesta utvrđeni neposrednim uvidom u predmet, odnosno da nam je tadašnji ministar dostavio netočne podatke. Takve situacije su se ponovile nekoliko puta, a nakon što smo o tome obavijestili Glavnog državnog odvjetnika, Hrvatski sabor i javnost, postepeno nam se sužavao pristup podacima na terenu pa je iz toga očito da je onemogućavanje neposrednog uvida koji jedini može dovesti do stvarne istine, odgovor MUP-a na naš profesionalan, stručan i temeljit rad u ovom području'', upozorava Vidović.

''Zadnji primjer je da prilikom NPM obilaska PGP Tovarnik u lipnju ove godine, ni pomoćnik načelnika, niti voditelj Službe za nezakonite migracije nisu mogli ući u sobu, odnosno ormar službenika koji je u tom trenu bio na godišnjem odmoru pa nismo dobiti uvid u predmete, nakon čega smo prekinuli obilazak i MUP-u, odnosno ministru, uputili upozorenje'', dodaje te napominje da o uskrati podataka kontinuirano izvješćuje javnost i Sabor, ali bez rezultata.

Da nije mogla provesti ispitni postupak, Vidović je obavijestila i DORH: ''Obavijestili smo ih kako nam je zbog uskrate podataka onemogućen rad na predmetu otvorenom po pritužbi trudnice i njezine obitelji, zanemarivanju traženja međunarodne zaštite, fizičkom nasilju, pa čak i prisiljavanju na prelazak granice između dva minska polja, uz pucnjeve u zrak radi zastrašivanja, međutim povratnu informaciju od njih nikada nismo dobili''.

Madina Hussiny (Vijesti.hr)

''Činjenica da pučka pravobraniteljica, opunomoćenica Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda, nakon zatražene istrage od DORH-a nije dobila povratne informacije, a odgovor nije dobila ni od Hrvatskog sabora i saborskih odbora kojima se obratila govori o tome da je vladavina prava u Republici Hrvatskoj ozbiljno narušena. Da stvari budu gore, pučka pravobraniteljica već mjesecima upozorava da joj se uskraćuje pristup podacima o postupanju prema migrantima, koji joj zakonski moraju biti na raspolaganju'', upozorio je Centar za mirovne studije (CMS), koji već duže vrijeme upozorava da se ilegalnim postupanjima narušavaju prava izbjeglica.

Pritužba policajaca, napominju, pokazuje i kako se ''narušava dostojanstvo te krše radnička i ljudska prava policijskih službenika koji su primorani suprotno svojim uvjerenjima štetiti drugim ljudima i kršiti zakone koje bi trebali štititi i provoditi''.

Važno je istaknuti da smo sve koje pravobraniteljica proziva – MUP, DORH, predsjednike Sabora i saborskih Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te ljudska prava i prava nacionalnih manjina 
zatražili da se očituju i jasno kažu što jest ili nije i zašto poduzeto kako bi se istražilo navode pravobraniteljice te navode iz pritužbe policajca.

Migranti (Zeljko Lukunic/PIXSELL)

Tajnik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Davorin Kajfeš potvrdio je za Vijesti.hr da su 4. lipnja zaprimili dopis pravobraniteljice o anonimnoj policijskoj prijavi. Plan je bio da se u okviru rasprave o izvješću o radu Pučke pravobraniteljice raspravlja i o povredama prava migranata, no s obzirom na to da još nije zaprimljeno mišljenje Vlade koje je propisani preduvjet za raspravu na Odboru do te rasprave još nije došlo. Odbor će nakon rasprave o Izvješću odlučiti o potrebi tematske rasprave o povredama prava migranata, a svakako će se o toj temi raspravljati na jesen, najavio je Kajfeš.

  • Odbor za ljudska prava: Ne postoje razlozi temeljem kojih bi se informacije uskraćivale Uredu pučke pravobraniteljice

Podsjeća da je Odbor već u više navrata je raspravljao o povredama prava migranata, a na jednoj od sjednica doneseni su i određeni zaključci. Odbor smatra da ne postoje razlozi temeljem kojih bi se informacije uskraćivale Uredu pučke pravobraniteljice, kao i da se ne smije dopustiti ponavljanje nedovoljno transparentnih istraženih slučajeva sa sumnjom na kršenje međunarodnih konvencija jer to može naštetiti ugledu i interesima Hrvatske.

Stoga se mora transparentno ispitati poštivanje međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava migranata, osobito u dijelu koji se odnosi na uporabu sile i vatrenog oružja, a što se tiče komentara organizacija civilnog društva Odbor je također ustvrdio da se sporne stvari moraju razjasniti, a udrugama se mora omogućiti neometano obavljanje poslova u okviru djelokruga za koje su registrirane.  

Odgovore ostalih čekamo, u slučaju MUP-a i DORH-a već danima, i nećemo ih prestati tražiti, a pučka pravobraniteljica u međuvremenu je obavijestila i međunarodne institucije. ''S obzirom na to da je naš NPM mandat predviđen i jamčen međunarodnim instrumentima za sprečavanje mučenja, izvijestili smo i Pododbor UN-a za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (SPT), Europski odbor za sprečavanje mučenja (CPT) i UN-ov Odbor protiv mučenja (CAT)''.

''O ovom sprečavanju učinkovite provedbe naših mandata, progovaramo i na europskim i globalnim mrežama čiji smo članovi, konferencijama i drugim stručnim događanjima'', istaknula je pučka pravobraniteljica i poručila: ''Kanimo nastaviti upozoravati na opasnosti za društvo kada institucije, pogotovo one koje su ustavnim poretkom predviđene za zaštitu ljudskih prava, ne mogu učinkovito obavljati svoj posao''. 

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!