Novosti / Hrvatska

UGLEDNI PROFESOR UPOZORAVA

Promjene su nepovratne: Hrvatsku čeka sve više pijavica, svjetlećih oblaka i tsunamija

Promjene su nepovratne: Hrvatsku čeka sve više pijavica, svjetlećih oblaka i tsunamija
Davor Puklavec/PIXSELL

Život naše djece i unuka mogao bi biti znatno teži nego naš, i to zbog nas i generacija ljudi prije nas

''U sve toplijoj klimi može se očekivati - više ekstremnih događaja. Statistički gledano, ekstremni događaji češći su i duže traju nego u hladnoj klimi. S druge strane, ne može se ni za jedan posebni događaj reći da je izravno povezan s klimatskim promjenama jer i prije su se događala iznenađenja. Danas imamo bolje veze, pametne mobitele, ljudi ih lakše snime, lakše se dokumentira pojava pa se čini da ih je više nego što jest'', napominje dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jedan od naših vodećih meteorologa.

Grmljavinska nevremena kojima smo svjedočili statistički će se pojačavati, bit će ih više i bit će sve žešća, kaže, a što se tiče svjetlećih oblaka koje smo imali prilike vidjeti u Istri, objasnio je da se oni javljaju u mezosferi: ''Iznad 70, 75, 80 kilometara visine, kad tamo ima dovoljno vlažnosti i kad je temperatura dovoljno niska. Različito se ponašaju ovisno o temperaturi koja nekad doseže i minus 200 Celzijevih stupnjeva. To su najhladniji dijelovi na Zemljinoj kugli. Treba dovoljno vlage, oni su dovoljno visoki i lijepo se vide prije izlaska ili zalaska sunca. Sunce je nama zašlo iza horizonta, ali ako je oblak na 80 kilometara, on pod tim kutem još "vidi" sunce. Kao što s planine vidimo bolje nego iz nizine. To je općenito vrlo rijetka pojava kod nas, obično se događa u polarnim krajevima. Ja sam ih vidio nekoliko puta u Skandinaviji. U Hrvatskoj ih nisam vidio''.

Na pitanje kako se može objasniti da pojava karakteristična za daleki sjever dođe do naših krajeva, profesor Grisogono objašnjava: ''Da je dovoljno hladno i da ima dovoljno vodene pare u mezosferi. Te niske temperature tamo se lakše ostvaruju. Isto tako kod nas se svakih 10 do 15 godina može vidjeti i polarna svjetlost (Aurora borealis). U Slavoniji i Zagorju čini mi se da je bila viđena 2003. godine''.

Ali to nije vezano za klimatske promjene, naime, ''dogodi se svakih 10, 20, 30 godina da je dovoljno jaka magnetska oluja u višoj atmosferi i taj se magnetski štit toliko napne, da i mi odavde vidimo polarnu svjetlost. Ona se događa blizu polova, a ako je oluja intenzivna, malo siđe i južnije, do nas. Svjetlosne oblake, koji nastaju drukčije, neki pokušavaju povezati s klimatskim promjenama, ali to je područje jako teško proučavati. Neki tvrde da će ih s klimatskim promjenama biti više jer će više vodene pare otići gore, ako se atmosfera gore hladi, a dolje grije. Ta hipoteza ima smisla, ali to treba znanstveno do kraja potvrditi''.

Ljudima, zapravo, štete jedino ekstremne promjene - toplinski valovi i nevremena. Neki europski gradovi ulažu u sadnju stabala, kod nas te svijesti nema. ''Zapad i Sjever se bolje pripremaju nego mi. Mi imamo zaostalu politiku. Sreća je kod ovih toplinskih valova, a već su bila dva ove godine, da je stradalo puno manje ljudi nego 2003. godine kad je poginulo 15.000 ljudi. Sada ima samo nekoliko desetaka žrtava. Obično ljudi umiru u prva dva-tri dana, kasnije se organizam privikne kod većine ljudi. Informiranost je sada na višoj razini. Ljudi malo više prate vijesti, ima manje nemarnog ponašanja iako se uvijek može dogoditi da neki turist ode u planine bez dovoljno vode. No Hrvatska premalo čini na tome, krivo se govori o tome, prilično sam nezadovoljan'', istaknuo je Grisogono u razgovoru za Novi list.

(Screenshot (Youtube)/PIXSELL/AP/RTL)

Upozorava da se ništa ne ulaže u pripreme: ''Novi nacrt Strategije o prilagodbama klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. govori da ćemo sve napraviti s nula našeg novca, da to ne traži ulaganja nego da ćemo sve dobiti iz EU fondova. To je pogrešno. Njemačka, Francuska i druge zemlje ulažu puno u istraživanja, obrazovanje... I kod nas bi to trebalo biti uključeno u fiziku, kemiju, biologiju, tek nešto malo iz geografije uči se o klimatskim promjenama. A geografija je kod nas tradicionalno opisni predmet umjesto da je više ekološki osviješten i da se više računa. Moramo znati računati, a ne govoriti da velika riba jede malu ili da ne smijemo jesti toliko mesa. To nije dovoljno''.

''Poljoprivreda je počela dosta raditi na tome, turistički sektor se baš ne nervira puno, promet također. Klimatske promjene utjecat će na otkazivanje letova, brodskih linija, kad imate toplinske valove, morate ljudima na cestama donijeti vodu'', upozorava dr. Grisogono.

''Apsolutno je nužno više saditi! Čovječanstvo više siječe nego što sadi. Treba odabrati koje vrste saditi, voćnjake, vinograde... Treba stavljati svjetlije boje na asfalt, beton, krovove, da se poveća refleksija zračenja. Manje jesti mesa, manje velikih farmi, što je tipično za Francusku, Njemačku, SAD. U nekim dijelovima Kalifornije ne možete proći zbog smrada od krava. Vrlo potentni staklenički plinovi oslobađaju se tijekom probave goveda. Zatim pametna melioracija, to treba isto znati izračunati, jer negdje treba ostaviti da rijeka sama ide, da meandrira, da se očuva biološka različitost. Hrvatska ima jako malo natapanja polja, a nama je to jako potrebno. Nećemo imati dovoljno hrane za 10 do 20 godina. I proizvodnja energije nam je velik problem'', upozorava.

(Shutterstock)

Profesor Grisogono upozorava da su klimatske promjene nepovratne jer su u tijeku: ''Pitanje je samo koliko ćemo prebaciti porast temperature i količinu topline u morima i oceanima i po kojem scenariju ćemo se razvijati. Može se dogoditi da premašimo neki nivo, a onda se na kraju stoljeća smirimo da nekih +2 Celzijeva stupnja nakon industrijske revolucije. Ali ako prijeđemo pa se vratimo, neke će biljne i životinjske vrste nestati. To se očekuje za polovicu ovog stoljeća. Na sličan način reagiraju oceani i mora. Oceani će ovo što smo napravili pamtiti još nekoliko stoljeća jer imaju dulju memoriju nego atmosfera''.

A kad je riječ o podizanju razine mora, ''za Hrvatsku u idućih 20 do 30 godina ono iznosi od 35 do 40 centimetara. Ako nastavimo s pojačanom proizvodnjom stakleničkih plinova, ide na dvostruko, dakle na kraju stoljeća - za jedan metar. Hrvatska valjda neće prijeći 60 centimetara. To je loše za niske obale, na primjer Lošinj, Zadar ...''

I mi možemo očekivati temperaturu zraka iznad 40 stupnjeva u gradovima, i to za 10-20 godina. Ako se nastavi ovako agresivan razvoj, da Amerikanci rade po svom, Kina gura svoje, a Indija svoje, EU prodaje svoju kulturu, imat ćemo takve temperature. Do kraja stoljeća Zagreb može otići na 3-4 stupnja više od sadašnjeg prosjeka. To znači da će biti nekoliko dana u godini s temperaturom iznad 40 Celzijevih stupnjeva. Ako grad ne ozelenimo i ne obojimo krovove, beton i asfalt ...''

(Thinkstock.com/Arhiva/AP)

''Asfalt bi trebao biti bijel, ali ne previše, zbog očiju. Na istočnoj obali SAD-a napravili su neku sivkasto-ružičastu nijansu, 'svijetlohipijevsku'. Dobro je postaviti vrtove na krovove, možda takvo povrće nije najzdravije, ali drvo može rasti i hladiti odozgo. Trošit će se sve više energije na hlađenje, a manje na grijanje. Broj hladnih dana svakako će se smanjivati, a broj toplih dana i noći rasti. Tople noći loše su za turizam, šumu, to smanjuje ekonomsku vrijednost biljaka jer se one ne mogu odmoriti, nemaju klima-uređaje, biljke nastavljaju drugi dan stresno, nenaspavane i zato gube na kvaliteti. To drvo ili povrće nije više tako kvalitetno. Cijene hrasta iz Spačve i istočne Slavonije će pasti jer će im kvaliteta biti niža'', opisuje dr. Grisogno koje su sve posljedice zatopljenja.

Upozorava: "Očekuje se da će zbog klimatskih promjena biti više zdravstvenih problema kod ljudi, pogotovo u gradovima. To su problemi s dišnim putevima, ne samo zbog ozona nego i zbog mikronskih ili submikronskih čestica koje razaraju pluća. Njih će biti sve više, a indirektno s tim povezane su i srčane bolesti. Zbog stresa bit će više i moždanih udara''.

A klimatske promjene donijet će svijetu i nove migracije: ''Uzavrela Indija uskoro neće biti pogodna za život. Indija ne stoji dobro, a ni Bliski istok. Mogu se očekivati klimatski migranti. Idealna je Skandinavija, Kanada, Argentina.  Australija nije jer će i tamo biti prevruće''.

Hoćemo li ubuduće imati više pijavica, možda i tornada? ''U principu, to je moguće iako još nije potvrđeno da klimatske promjene izravno utječu na to. Mi ih sada vidimo više, ali teško je reći je li to zbog informatičke tehnologije ili zbog globalnog zagrijavanja. Život naše djece i unuka mogao bi biti znatno teži nego naš, i to zbog nas i generacija ljudi prije nas''.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!