Novosti / Hrvatska

direktor htz-a za rtl

Jesmo li preskupi? Usporedili smo cijene smještaja u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj

Sunce i more već godinama hrane Hrvatsku. No je li to dovoljno - jer i se druge zemlje imaju čime pohvaliti

Balon se ispuhao! Turistička sezona nije što je nekad bila, pa tako srpanj bilježi pad u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Upravo zato istražujemo što je uzrok lošijim rezultatima. Mnogi kažu: skupi smo! Usporedili smo cijene smještaja u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj.

Sunce i more već godinama hrane Hrvatsku. No je li to dovoljno - jer i se druge mediteranske zemlje imaju čime pohvaliti i privući goste. Osim prirodnih ljepota zato je važno ponuditi i dobru cijenu.

"Cijene u Hrvatskoj su skuplje nego u Grčkoj", jasno će Mathias iz Njemačke.

Turističke brojke u srpnju bilježe pad

"Cijene u gradovima su skuplje, ali kada odete van grada onda je jeftinije", dodaje Christin iz Njemačke.

Turističke brojke u srpnju bilježe pad. Do kraja ovog vikenda u sustavu eVisitor upisano je tri posto manje noćenja i dolazaka u odnosu na isto razdoblje lani. Da je manje gostiju, osjete i ugostitelji.

"Uspoređujući s prošlom sezonom, ima manje manje", kaže konobar Marko Biloglav.

Hoteli su u plusu, dok su privatni smještaj i kampovi manje posjećeni. Ipak, uspoređuju li se prvih sedam mjeseci s lanjskim, brojke su i dalje u plusu. Jelena je vlasnica apartmana u Zadru, ali s popunjenošću nema problema jer ima stalne goste.

"Koliko čujem od ostalih kolega nije baš popunjenost na vrhuncu. Ne znam je li razlog tome nekakva srpanjska rupa ili je razlog što je ove godine znatno veći broj iznajmljivača", ističe Jelena Lovrić, vlasnica apartmana.

Jedan dio gostiju svakako su uzele i niže cijene kod glavnih konkurenata. Tako smo usporedili cijenu smještaja u tri zvijezdice početkom kolovoza na Hvaru, Kreti i turskoj Antaliji.

Apartman na Hvaru tako bi koštao od 5 do 7 tisuća kuna, dok je hotel skuplji - 9 do 12 tisuća kuna. Ljetovanje na Kreti u apartmanu stajalo bi od 2 do 4 tisuće, a u hotelu minimalno 4 tisuće kuna. Apartmani u Turskoj koštaju oko 2 tisuće kuna za tjedan dana, dok je hotel oko 4 tisuće kuna.

Hrvatskoj neki vole brzu zaradu

Hrvatima je Jadran i dalje broj jedan za odmor, ali svake godine traže aranžmane u inozemstvu. Putuju kraće, ali više puta pa tako kombiniraju odmor u domovini i inozemstvu.

"Mogli bismo reći da Turska je imala jedan period stagnacije nakon inidenata koji su zabilježeni 2015. godine, u odnosu na bazu možemo reći da su referentne zadnje dvije godine ima rast od 50 posto", kaže Mislav Veselica, član uprave turističke agencije.

I dok se strani konkurenti razmeću s, ponekad i dampinškim cijenama, u Hrvatskoj neki vole brzu zaradu. Na Facebooku je tako objavljeno da na Hvaru misli pahuljice koštaju 120, a omlet sa šparogama 120 kuna. Na Krku prodaju mjesto u hladu za odrasle po 15 kuna, dok je isto mjesto za djecu jeftinije pet kuna. Želi li Hrvatska ostati mjesto za odmor i veliku zaradu morat će unaprijditi ponudu jer sunce, more i predivne plaže više nisu dovoljne! 

Diskriminacija umirovljenika?

A hrvatski Jadran skup je i onima koji idu na more jedan dan. Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika optužili su danas javno lokalne vlasti nekih priobalnih gradova za diskriminaciju umirovljenika, kojima u špici sezone onemogućuju dolazak autobusima na jednodnevne izlete na more. 

Najnoviji povod za takvu reakciju je odluka Malinske da ulazak autobusa u mjesto umjesto dodašnjih 300 kuna naplaćuju čak 1000 kuna dnevno po autobusu. 

Umirovljenici su prozvali i Crikvenicu, Selce, Novi Vinodolski, pisali su pučkoj pravobraniteljici ali i Vladi da ima omoguće, makar i jednodnevni, odlazak na more. 

Direktor HTZ-a za RTL: 'Srpanjska rupa nije nešto novo'

O svemu ovome u RTL-u Danas reporter RTL-a Goran Latković razgovarao je s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristijanom Staničićem.

"Trenutno imamo oko tri posto manje dolazaka i noćenje, ali ti se podaci mijenjaju iz dana u dan. Mi smo početkom srpnja imali minus od 4, 5 posto, ali taj se minus polako topi. S ključnih tržišta imamo porast prometa", kazao je Staničić.

Na konstataciju da do sada nismo pričali o minusima, direktor HTZ-a kaže:

"Srpanjska rupa nije nešto novo. Ona se događa u turizmu. Osim srpnja, mi uvijek sagledavamo cijelu godinu u cijelosti i po tome bilježimo plus", tvrdi.

Na pitanje jesmo li preskupi, odgovara:

"Ja bi to prepustio tržištu, tržište uvijek to regulira. Mislim da Hrvatska nudi za svakog po nešto. Imamo kompleksnu ponudu koja može biti konkurentna. Jedan od naših ciljeva je da razinu prometa proširimo", kazao je Staničić za RTL Danas.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!