Novosti / Hrvatska

TRAGEDIJA U KABULU

Predsjednica kaže da se Hrvatska brani u Afganistanu: Mi je pitamo - od koga i zbog čega?!

'Često puta sam govorio o tome da time što smo u NATO-u izlažemo riziku i ljude koji žive tamo i naše vojnike'

Tragedija u Afganistanu morala se kad-tad dogoditi. Hrvatska vojska ondje je prisutna  punih 16 godina, kroz njezin kontigent dosad je prošlo više od 5000 vojnika.

A Afganistan je jedno od najvećih kriznih žarišta na svijetu. U tzv. NATO-ovoj mirovnoj misiji u kojoj sudjeluje i Hrvatska, samo lani poginulo je više od 700 vojnika iz gotovo svih zemalja članica NATO-a, naravno, najviše Amerikanaca.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Još su strašnije brojke poginulih civila - 2018. bilo je 3800 mrtvih, od kojih oko 700 djece. Što Hrvatska radi u tom paklu terora i rata nikome baš nije jasno. Riječ je o američkoj interesnoj sferi, ali i samim Amerikancima je pun kufer najdužeg rata u njihovoj povijesti, Donald Trump već je najavio povlačenje američkih vojnika.

Pogibijom vojnika Josipa Briškog 4600 kilometara od branika Domovine možda je vrijeme da i u Hrvatskoj otvorimo tu temu. A obzirom na to da je Vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske Predsjednik Republike, pitali smo i predsjedničke kandidate što misle o tome.

Ime mu je Josip Briški, a danas je njegovo dijete od godinu dana ostalo bez oca, a njegova supruga bez muža. Ovo je bila njegova prva međunarodna vojna misija. I posljednja. Josip je oduvijek htio biti profesionalni vojnik. Nekoliko su ga čak puta odbijali, ali njemu je cilj bio jasan. Život je izgubio zbog napada bombaša samoubojice na periferiji Kabula.

Na aktivnom bojištu Afganistana naša je vojska od 2003., od vremena predsjednika Stipe Mesića, prije nego što smo postali članica NATO-a.

"Pokušavamo uspostaviti što bolji kontakt s domaćim stanovništvom da nas upoznaju kao prijatelje, a ne kao nasilnu vojsku koja je došla raditi što oni ne žele", rekao nam je Sandi Sedlar, vođa tima 10. kontigenta HV-a u Afganistanu iz 2004.

U misiji ISAF 2011. naših vojnika bilo je 670. Danas ih je u Afganistanu 99. Ni tada ni sada vojnici nisu sudjelovali u borbama - njihova je zadaća mentoriranje i edukacija.

"Mi nikad nismo išli u borbene operacije, mi nismo išli u specijalne operacije, nismo svoje snage slali u neke velike borbene situacije, uvijek je to išlo u smjeru mentoriranja i pomaganja Afganistancima koji su nam dodijeljeni", govori Jan Ivanjek, vojni analitičar.

Ovo nije prvi napad na Hrvatsku vojsku, ali je prvi smrtni slučaj u 16 godina. I dobro vrijeme za pitanje: Trebaju li naši vojnici nastaviti misiju u Afganistanu?

"To je rizično područje i sve su te misije rizične. Kad radite takvu vrstu operacija, vjerujem da se svašta može dogoditi tako da se ja ne bih žurio s takvom vrstom objava", kazao je Igor Dragovan, predsjednik Saborskog odbora za obranu, a nadovezao se i Daniel Markić, ravnatelj SOA-E:

"Znamo da su te misije opasne, Hrvatska sudjeluje već 16 godina i nažalost došli smo do prve žrtve."

Kao što je Sabor prvi put izglasovao odlazak, tako bi imao pravo izglasovati i povlačenje, objašnjavaju nam analitičari. Međutim, NATO savez funkcionira na načelu solidarnosti, i tko želi zaštitu, treba je i pružati. Na ovoj misiji sudjeluje 17.148 vojnika iz 39 zemalja.

Predsjednica smatra da je boravak u Afganistanu neupitan.

"Svjesni težine svojih zadaća, hrvatski vojnici pokazuju visok stupanj hrabrosti, morala i vjere u uspjeh međunarodne misije u kojoj sudjeluju jer se Republika Hrvatska od suvremenih prijetnji poput terorizma štiti i daleko od svojih granica..."

Trebaju li hrvatski vojnici ostati u Afganistanu, pitali smo i druge kandidate koji žele postati vrhovni zapovjednici naših oružanih snaga.

"Često puta sam govorio o tome da time što smo u NATO-u izlažemo riziku i ljude koji žive tamo i naše vojnike. Ono što se dogodilo tim vojnicima je u jednoj mjeri na našim biračima. Oni kad dođu izbori, a evo približavaju se izbori za predsjednika, podržavaju rat", pojasnio je svoje viđenje Ivan Pernar, a imala je što reći i Dalija Orešković:

"Time RH snosi svoj dio tereta u očuvanju opće sigurnosti i ispunjavanju međunarodnih obveza u stabiliziranju kriznih žarišta."

Zoran Milanović izrazio je sućut obitelji na društvenim mrežama, baš kao i Miroslav Škoro.

Naši su vojnici u ovom trenu još u Libiji, Iraku, na Kosovu, u Indiji, Somaliji... A pozdravljanja prije odlaska u mirovnu misiju upravo su postala još teža. Teža za jedan ljudski život. Josipa Briškog.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!