Novosti / Hrvatska

'Dani ponosa i slave'

Proslava obljetnice Oluje u Kninu, Plenković poručio: 'Predsjedanje EU-om posvećujemo braniteljima'

Knin je danas središte Hrvatske koja se prisjeća vojno-redarstvene akcije Oluja

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu je u ponedjeljak ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Svečano obilježavanje 24. obljetnice akcije Oluja

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević prigodno se obratilo troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Kninu da je Oluja bila trenutak koji je preokrenuo hrvatsku povijest te je poručio građanima da probude samopouzdanje kojim smo tada savladali prepreke te da s optimizmom gledaju na budućnost.

"Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili smo petinu do tada okupiranog teritorija i svijetu poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini. Hrvatski stijeg na vrhu kninske tvrđave svijetu je odvažno poručio - prvo, da kolijevka države, drevni Knin, prijestolnica kralja Zvonimira i Petra Svačića zauvijek ostaje hrvatski. I drugo, da je time konačno snagom tek izgrađene hrvatske vojske završeno povijesno djelo stvaranja neovisne i suverene hrvatske države", kazao je Plenković.

Ustvrdio je da je Oluja bila presudan pothvat kojim je osigurana opstojnost hrvatske države i njezina teritorijalna cjelovitost, legitiman odgovor okupatoru te ključna bitka kojom je zadan koban udarac velikosrpskom posezanju za hrvatskom zemljom.

Dodao je i da se danas s ponosom sjećamo svih palih hrvatskih heroja na bojištima diljem Hrvatske koji su ostavili svoje živote za najveću pobjedu u hrvatskoj povijesti. Poručio je njihovim najmilijima da nikada neće posustati u naporima za ostvarivanja pravde za sve žrtve Domovinskog rata.

"Samo pravda utemeljena na istini može žrtvama dati spokoj koji zaslužuju i zacijeliti rane njihovih obitelji. Zato neumorno radimo na rasvjetljavanju svih ratnih zločina i na pronalasku svih nestalih. To je naša ljudska, moralna i nacionalna dužnost", izjavio je premijer.

Napomenuo je da je iz tog razloga Vlada donijela poseban Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji je stupio na snagu 1. kolovoza.

Poručio je i da je današnja zadaća usaditi djeci i mladima da nikada ne zaborave što su Hrvati uspjeli postići svojim zajedništvom 90-ih godina.

"Za nekoliko mjeseci Hrvatska će predsjedati Europskom unijom i biti za kormilom zajednice od pola milijarde ljudi. To je veliko priznanje svim hrvatskim braniteljima i zato možemo s ponosom reći da to predsjedanje posvećujemo upravo njima", rekao je.

Plenković je iskazao usmjerenost na budućnost, izgradnju pravednijeg i solidarnog društva.

"Želimo prosperitetnu i demografski vitalnu državu bez siromaštva, usmjereni smo na osnaživanje pravne države jer želimo pravedniju Hrvatsku bez korupcije i nezakonitosti, izgradnju države koja poštuje našu tradiciju i identitet, a koja ima i političku volju i snagu za puno uključivanje svih svojih manjina i poštivanje njihovih prava u domovini Hrvatskoj", proučio je.

Premijer je poručio građanima da probude samopouzdanje, kojim smo tada svladali prepreke koje su nam se činile nepremostive i nadahnuti tom snagom i vjerom s optimizmom, gledajmo na budućnost.

Grabar-Kitarović: 'Ova proslava nije zbog političara, tu smo da bismo pokazali poniznost'

Nakon njega pozdravni govor je održala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

"Ova proslava nije zbog nas političara, nego smo tu kako bismo pokazali poniznost, zahvalnost i skupili dovoljno hrabrosti da se suočimo sa sobom i zapitali se je li svatko od nas napravio sve da bi Hrvatska danas bila uspješnija, prosperitetnija, slobodnija za svakog Hrvata i Hrvaticu, svakog građanina naše domovine", kazala je Grabar-Kitarović na središnjem obilježavanju 24. obljetnice VRO Oluja na Trgu dr. Ante Starčevića u Kninu.

Dodala je da je to pitanje na koje su političari dužni odgovoriti, a to je, vjeruje, zadaća i misija nove generacije, a na to pitanje treba odgovoriti djelima a ne riječima.

"To je ono što se od nas očekuje, a ne osobni interesi i isprazna obećanja, a ne svađe, teške riječi koje značajno potiču apatiju, beznađe i podjele. Jer na ovom mjestu prije 24 godine izborili smo se da upravljamo vlastitom sudbinom, da se o Hrvatskoj i Hrvatima odlučuje u Hrvatskoj i mi smo ti koji snose tu odgovornost", poručila je Grabar-Kitarović.

Citirajući riječi generala Ante Gotovine koji je rekao: "Rat je gotov, okrenimo se budućnosti", naglasila je da je ta budućnost odgovornost prvenstveno državnika, političara, ali i svakog građanina Hrvatske.

Dobili smo odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se cijeni rad

"Branitelji su dali živote, zdravlje, sve da bismo mi mogli biti ovdje pod hrvatskim barjakom, u svojoj vlastitoj, slobodnoj i demokratskoj državi. Time smo dobili odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se rad cijeni, u kojoj je ljudsko dostojanstvo neosporno svakome građaninu, u kojoj se hrvatski identitet gradi i tradicija razvija u slobodi u kojoj se potiče inicijativa i učenje, stvaranje, a ne destrukcija. To je naša odgovornost i moja poruka danas", kazala je Grabar-Kitarović.

"Kao što su branitelji tisućljetni san pretvorili u stvarnost, tako je naš zadatak Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijeni život i svaki čovjek", istaknula je predsjednica, dodajući da je na političarima danas da počnu govoriti djelima.

Naglasila je i da se danas na "mjestu koje simbolizira veličanstveni trenutak u kojem hrvatska sloboda više nije san generacija nego trenutak u kojem postaje stvarnost i neporeciva činjenica", došla pokloniti braniteljima i zahvaliti im na doprinosu u Domovinskom ratu.

"Ovdje na današnji dan prije 24 godine, uz krvave žrtve i nesebično, bezgranično davanje svih naših branitelja, liječnika i medicinskih sestara i svih hrvatskih domoljuba otvorena je nova stranica povijesti hrvatskog naroda - vizija našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, vizija slobodne, neovisne i demokratske hrvatske i naša zastava i barjak koji se zavijorio na tvrđavi postalo je naša stvarnost", kazala je Grabar-Kitarović.

Tada je, dodala je, poslana snažna poruka cijelom svijetu - "da smo mi Hrvati ponosan narod i imamo svoje neporecivo i nedjeljivo pravo sami odlučivati o svojoj sudbini i to nam pravo nitko nije dao niti poklonio te smo ga spremni braniti pred bilo kime i bilo čime sada i zauvijek".

"To je poruka koju je prvi hrvatski predsjednik jasno artikulirao, a branitelji pokazali nesebičnošću - sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što", zaključila je predsjednica Republike.

 Jandroković: Slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je prilikom proslave obljetnice Oluje poručio kako danas "s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda.

"Danas s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda, u zajedničkom činu oslobađanja hrvatskih teritorija  okupiranih od srpskog agresora i Domovinski rat u cjelini", poručio je Jandroković na na središnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje.

Jandroković je dodao kako se danas ujedno prisjećamo i stoljetnih pretenzija hrvatskog naroda za neovisnošću.

"Prisjećamo se višetostoljetnog povijesnog puta koji je hrvatski narod s jakom nacionalnom sviješću i uz mnoge žrtve prešao od Zvonimirova grada do današnjeg hrvatskog Knina, gdje je agresija na domovinu započela i gdje smo agresora zauvijek porazili", naglasio je Jandroković.

Predsjednik Sabora ustvrdio je kako danas najveću čast iskazujemo hrvatskim braniteljima.

"Danas je dan kada cijela iseljena hrvatska iskazuje poštovanje i zahvalu svim hrvatskim braniteljima, koji su domoljubno časno i požrtvovno stali u zaštitu svojega naroda", kazao je Jandroković.

Dodao je kako stojimo ujedinjeni pred njihovim junaštvom, "znajući da će naša djeca zauvijek uživati vrijednosti za koje su se oni borili" te da je naš zadatak da svjesno te vrijednosti prenosimo na mlađe generacije.

"Moramo imati vjere u sebe da ćemo znati riješiti i sve one probleme koji stoje pred nama, i da će biti Hrvatska, ta i takva Hrvatska kakve nema ljepše pod sunce od istoka do zapada", poručio je Jandroković.

Smatra da budućnost ovisi samo o nama i da toga moramo biti svjesni.

"Naša domovina mora biti zemlja koja čuva svoj identitet, tradiciju i temeljne vrijednosti na kojima je stvorena, koja štuje svoje svetinje i heroje, koja objektivno valorizira svoju povijest, i odbacuje nasljeđe totalitarnih režima koji su je unazađivali i tiranizirali", rekao je predsjednik Sabora.

Zaključio je kako se svi zajedno moramo "još snažnije angažirati u ostvarivanju zadanih ciljeva", a kroz stvaranje pozitivnih trendova i ozračja za život i rad u domovini, "pritom vodeći računa o okolnostima u kojima živimo".

Alvir: Hrvatska je od Srbije zatražila istinu o nestalima koju nije dobila

Ljiljana Alvir iz Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja, u ponedjeljak je u Kninu poručila da je Hrvatska ponudili suradnju Srbiji, a za uzvrat zatražila istinu o nestalima koju do danas nije dobila.

Alvir se na središnjem obilježavanju obljetnice "Oluje" osvrnula na komentare srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji se upitao "gdje je nestalo 400.000 Srba i Jugoslavena iz Hrvatske".

Ustvrdivši kako je činjenica da su 1991. godine mnogi prognani i iz svojih domova, protjerani s vrećicama u rukama, rekla je i da su "mnogi 1995. godine čuli poziv svojih vođa i s pokretnom imovinom napustili Hrvatsku.

"Mnogi od njih su sudjelovali u agresiji na vlastitu državu, slavili paradržavu, a u Srbiji dočekani kao izdajnici i kukavice vođeni u Arkanove, srpske i četničke kampove. Neki su se vratili u Hrvatsku. Neki se ne vraćaju od stida, neki ne žele živjeti u državi koja se zove Hrvatska. Neki se boje odgovarati za zločine, a neki su jednostavno pronašli bolji život. To je istina i odgovor koji se postavlja ovih dana, gdje nestadoše Srbi iz Hrvatske", istaknula je.

Rekla je da se svima priznaje pravo na žalovanje za mrtvima i pravo za istinu o nestalima, kako se žali za svim žrtvama, ali i slavi pobjeda jer se ima što slaviti.
Alvir je istaknula kakao je hrvatski narod unatoč svježim ranama pokazao veličinu i snagu pobjednika, otvorio vrata i ponudio suradnju Srbiji, a za uzvrat zatražio samo istinu. 

"Dobili smo laž, ali jesmo li se ponizili? Nismo mi, nego oni koji su lagali, koji su rekli da Glina nikada neće biti Hrvatska. Ponižavaju se i oni koji se pozivaju na Ustav tražeći neka nova prava koja nisu bitna za njihov život, ali jesu za njihove političke mentore. Govore o pravima ali ne ispunjavaju svoje obveze nego šute o našim nestalima", rekla je.

Zaključila je kako hrvatski narod nitko ne može poniziti jer je pobjednički i pozvala da ne dopusti onima koji nikada nisu voljeli Hrvatsku da posiju sjeme podjele. "Prenosite novim naraštajima sjeme koje smo zajedno branili. Ljubav prema obitelji, bogu, zajednici, krunici i domovini", kazala je.

Hrvatskim braniteljima je čestitala Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-policijske operacije 'Oluja'.

"Vaša mrtva braća, dragi branitelji vam poručuju, hodajte uzdignute glave, ponosite se sobom, budite ljubav i sol ovoga svijeta i svjetlo u mraku. Kao što smo to bili u ratu, čuvajte, njegujte i potičite hrvatski narod na zajedništvo i izgradnju domovine. Čuvajte i svoje i naše obitelji, uživajte u slobodi i radujte se životu. Mi smo uvijek s vama iako nas nema", rekla je.

Brojna događanja u Kninu 

Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) "Krila Oluje," a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) "Sveti Juraj".

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.

Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića  upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program.  Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea "Od Branimira do Zvonimira" i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom "Put vjetra put  Oluje."

Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod  Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme

U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske 

U oslobodilačkoj akciji "Oluji" prije 24 godine  hrvatske vojne i redarstvene snage  su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!