Novosti / Hrvatska

Spektakularan uspjeh

Ostvarenje sna: Speleolozi na Velebitu spojili dvije jame u speleološki sustav dulji od 41 km

Ostvarenje sna: Speleolozi na Velebitu spojili dvije jame u speleološki sustav dulji od 41 km
FaH/Vedran Jalžić/ik/HINA/Damir SENČAR/ds

Sva istraživanja speleolozi su obavljali volonterski, iako se radi o najsloženijim i najopasnijim aktivnostima

Hrvatski speleolozi ostvarili su spektakularni uspjeh na najjužnijem dijelu Velebita, gdje su rano ujutro u srijedu nakon 15 godina upornih istraživanja spojili dvije velike jame u Crnopački speleološki sustav dulji od 41 km.

U Crnopački sustav koji je u trenutku spoja iznosio 41.299 metara, spojili su jamu Kita Gaćešina koja je duga 37.885 metara i jamu Oaza dugu oko 3414 metara, no ti podaci se stalno povećavaju jer su istraživanja u toku, ističu speleolozi koji su priopćili Hini otkriće.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Spajanje jama u Crnopački sustav veliki je san hrvatskih speleologa, a prema njihovim procjenama, ovo je tek manji dio ukupne duljine svih jama koje se nalaze na Crnopcu, a koje speleolozi očekuju da će jednoga dana spojiti u jedinstven sustav.

Rad speleologa potpuno volonterski

Crnopac se nalazi na jugoistočnom dijelu Velebita u zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit. To se velebitsko bilo nalazi između Gračačkog polja na sjeveru i rijeka Zrmanje i Krupe na jugu. Voda koja je kroz njega otjecala stvorila je mnoštvo podzemnih kanala koji su potom kroz  geološku prošlost urušavani ili zatvarani sedimentima, unutar kojih sada speleolozi nastoje pronaći prolaze.

Sva istraživanja Crnopca, ali i većine drugih područja u Hrvatskoj, speleolozi obavljaju potpuno volonterski, premda se radi o najsloženijim i najopasnijim aktivnostima.

Novom duljinom sustav se nalazi na 92. mjestu na popisu najduljih speleoloških objekata u svijetu, a i dubina mu je povećana na 797 m tako da je to danas i peta jama po dubini u Hrvatskoj. Inače, najdublja jama u Hrvatskoj, Lukina jama – Trojama na Velebitu, duboka je 1431 metra.

Najdulja jama u svijetu je Mamutska pećina s 652 km, a najdublja jama Verjovka u Abhaziji u Gruziji sa 2212 metra dubine. Na istoj planini kao i Verojvka, Arabiki, nalazi se i druga najdublja jama na svijetu, Krubera-Voronja, samo 15 metara plića od Verevkine, a u Gruziji se nalaze sve četiri najdublje jame na svijetu.

Ovo je kruna 30-godišnjeg istraživanja

Današnji dan bit će upisan kao jedan od najspektakularnijih rezultata u povijesti hrvatske speleologije, kaže speleolog Ruđer Novak.

To je najznačajniji spoj dva speleološka objekta ikad dokumentiran u hrvatskoj speleologiji, smatra speleolog Teo Barišić.

Speleološki objekti dulji od 40 kilometara značajni su i u svjetskim razmjerima. Crnopački špiljski sustav (CŠS) nalazi se među top 80 sustava u svijetu, ili među top 30 u Europi, napominje Novak.

Započeo Ozren Lukić

Speleološka istraživanja započeli su speleolozi zagrebačkog "Željezničara" prije tridesetak godina, a prvi logor organizirao je speleolog Ozren Lukić (1965-1992), koji je dvije godine potom poginuo na Velebitu kao pripadnik Planinske satnije "Velebit".

Speleolozi Željezničara uložili su desetljeća predanog rada i upornosti na istraživanje Crnopca. Posljednjih desetak godina zbog iznimno velikog broja otkrivenih jama istraživanju objekata na Crnopcu pridružili su se speleolozi iz čitave Hrvatske, pa je taj dio Velebita postao pravo speleološko središte, ističe Novak i dodaje:

Najveći rezultat toga rada je otkriće i istraživanje jame Kita Gaćešina u čemu ključnu ulogu imaju speleološki i bračni par Aida i Teo Barišić iz Šibenika.

Crnopački sustav je najveći špiljski sustav u Hrvatskoj s ukupnom duljinom svih kanala od 41.299 metara, ali i dubinom od 797 metara. Najdublja jama u Hrvatskoj je Lukina jama – Trojama na Velebitu s 1.431 metra dubine.

Istraživanja podzemlja Crnopca

Kitu Gaćešinu otkrili su šibenski speleolozi u lipnju 2004. kad su pomagali zagrebačkim speleolozima u istraživanjima jame Munižaba, također na Crnopcu, koja ove godine navršava punih trideset godina istraživanja.

Tijekom 46-og istraživanja Kite Gaćešine, prije deset godina spojene su ta jama i Draženova puhaljka, koja je dobila ime po iznenada preminulom speleologu i pročelniku Željezničara Draženu Kunoviću.

Prije deset godina, 8. listopada 2009. pet speleologa ušli su kroz Kitu Gaćešinu a sedam speleologa kroz susjednu jamu Draženovu puhaljku. Našli su se u utrobi planine, na dubini od preko dvjesto metara i zajedno izašli van, a ukupna duljina sustava tada je dosegla 15.087 metara.

U studenom 2011. Kita Gaćešina dosegla je duljinu od 20.656 metara i izbila na prvo mjesto u Dinarskom kršu. Tada je za stotinjak metara premašila svjetski slavan, trofejni Špiljski sustav u Postojni, koji se sastoji od Postojnske pećine, Pivke, Črne jame i Planinske pećine.

Postojna danas ima ukupnu duljinu od 24 km. U njezinoj 200 godina slavnoj turističkoj povijesti, posjetilo ju je više od 38 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta, među kojima brojni šefovi država, kraljevi i carevi.

Speleolozi uložili 800 tisuća kuna

U vrijeme otkrića Kite Gaćešine većina naših nadanja bila je vezana uz spoj s Munižabom, no taj spoj i danas izgleda kao daleka budućnost, napisao je nedavno Teo Barišić.

Zbog ogromnih podzemnih prostora, za čije istraživanje je potrebno angažirati veliki broj istraživača i veliku količinu opreme, speleolozi su bili prisiljeni istraživanja na Crnopcu koncentrirati na pojedine dijelove toga velikog sustava, ističe on.

Speleolozi su ta iznimno teška istraživanja izveli potpuno volonterski, ali su također uložili i velika sredstva. Samo do 2014. godine, po Barišićevu izračunu, na istraživanja Kite Gaćešine utrošili su oko 550 tisuća kuna: na prijevoz i hranu po 233 tisuće kuna, te na potrošnu opremu oko 78 tisuća kuna. Ako se po istom prosječnom trošku doda pet novih godina, ukupan iznos premašuje 800 tisuća kuna.   

To su ogromna sredstva koje su uložili sami speleolozi, speleološke udruge i HGSS, kazali su Barišići i na jednom skupu i požalili se na "slabu zainteresiranost zajednice i potporu nadležnih institucija".

Iako je istraženost Dinarskog krša u Hrvatskoj razmjerno velika, sustav upravljanja kršem uvelike zaostaje za potrebama, smatra se u stručnim krugovima. Primjerice, Hrvatska ima bazu podataka speleoloških objekata u koji je, od otprilike 9000 istraženih speleoloških objekata, upisano tek njih 1718 ili oko 17 posto.

Propisi za upravljanje kršem često ne uočavaju njegovu ranjivost, što potvrđuje Pravilnik o sanitarnim zonama koji dopušta gradnju zahvata u trećoj zoni zaštite.

Primjer lošeg tretmana krša je neslavan odnos prema UNESCO-vu pozivu da zemlje domaćini serijski zaštite Dinarski krš, zbog čega se UNESCO povukao iz projekta.

Izniman potencijal Crnopca

Crnopac se nalazi se na jugoistočnom dijelu Velebita u zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit. Njegovo bilo se nalazi između Gračačkog polja na sjeveru i rijeka Zrmanje i Krupe na jugu.

Voda koja kroza nj otječe ponire je u Gračačkom polju da bi se ponovo pojavila na svjetlu dana kao rijeke Krupa i Krnjeza, koje su pritoke Zrmanje. Na svome putu voda je tijekom geološke prošlosti stvorila je mnoštvo podzemnih kanala. Crnopac nas uči da su duboke vertikale povezane s horizontalnim etažama lokalni light motiv, uzorak sustava koji se ponavlja, kaže Novak.

Pored morfoloških vrijednosti, nedovoljno istraženi Crnopac središte je podzemnog biodiverziteta. U podzemlju je zabilježeno najmanje 40 „pravih“ špiljskih vrsta, od kojih su pet njih endemi Crnopca, devet endemi Velebita i 17 endemi Hrvatske, ističe Novak i dodaje da se istraživanja nastavljaju.

U nazivu pećine - šala?

Pored rezultata istraživanja, speleolozi moraju objašnjavati ime jame Kita Gećešina. Ona ga je  dobila po geografskom lokalitetu na Crnopcu na kojem je otkrivena. Jezična pozadina naziva nije poznata. Nekoliko istraživača ličke baštine smatra da je to naziv za "muški alat".

Kita je kita, a Gaćeša je Gaćeša, eto, šta tu nije jasno, odgovorio je novinar i autor ličkog rječnika Marko Čuljat iz Gospića, uz dodatak da nije čuo za više takvih lokaliteta.

On smatra da je to jedan od primjera kako se domaća čeljad zabavljala na račun učenih austrougarskih mjernika u drugoj polovici 19. stoljeća, koji su, radeći suvremene premjere tla i prve moderne geografske karte, imali potrebu znati i imenovati svaki dio prostora.

Muzejska savjetnica iz Gospića Tatjana Kolak smatra da naziv ima poticaj u području seksualnog, s raznim varijantama, i da ta tema ima i druge varijante, kao Kita pizdica i slične.

"Možda je baš taj Gaćeša, koji je mogao biti vlasnik toga mjesta, dao takav naziv geometrima", pomalo u šali je odgovorila Tatjana Kolak.

Novi svjetovi

Pred sličnim izazovom se svakodnevno nalaze speleolozi, s tim što duboko u podzemlju nemaju koga pitati za savjet, nego su za davanje imena "prepušteni" sami sebi. A trebalo je naći imena za kanale čija ukupna udaljenost iznosi kao cesta od Đakova do Osijeka.

Prve kanale nazvali su Vrata percepcije, Amazona, Brački kanal, Blankin kanal, Ledena kokoš, Razvratnica i slično. Kasnije su došle na red Lude 70-te dide Vladimira, Iskompleksirani prstenovi, Kme, The lunatic is in the hall, itd.…

Dio ih je iscrpio razne varijante iste osnove naziva za pećinu: Kitobran, Makita, Kitasan, Bronkita, Kitasan, Kitakaze, Kita u Velebita, Kiternica… Brojni nazivi su rezultat igre riječi, njihovih stapanja i navrtanja: Skalialinada, Kantina na kantunu u Kontinuumu, Upitničak, Bolna S'Lutanja, Minđa Pornjača, Mazda Piterina, Blatarevo blato; TosterSteron, MakOvnjača, Nebozemlje, Najn van van, itd..

Ti su nazivi puno više od zabave, kako bi netko mogao steći dojam na prvu. U otkrivanje, istraživanje podzemnih prostora, za koje su cijela Hrvatska, Dinarski krš i znatno širi prostor obogaćeni, speleolozi su uložili nezamislivo veliki trud, napor i stručnost. To je njihov svijet, oni su ga istražili i dali ga "zajednici", s tim nazivima, na poklon.

Izdvojeno

Vezani članci

Citaj, prati i komentiraj naše price i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!