Novosti / Hrvatska

Zabrinjavajuće istraživanje

Djeca ne vole školu, pod velikim su opterećenjem: 'Robujemo kolonijalnom mentalitetu'

Pod velikim opterećenjem u školi smatra se više od 42 posto 13-godišnjaka i 33 posto 15-godišnjaka

Da djeca ne vole školu i nije neka novost, no zabrinjava međunarodno istraživanje prema kojemu su djeca u Hrvatskoj među onom koja školu - najmanje vole. Ne samo to, prevelik broj školaraca smatra da je u školi preopterećen.

No postoji i dobra strana ovog istraživanja, koje se u mnogočemu podudara s analizom hrvatskog Instituta za znanstvena istraživanja - djeca su vrlo zadovoljna odnosom sa školskim kolegama, kao i profesorima.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Radije bih se sam vozikao po kvartu, nego išao u školu", priznaje nam devetogodišnji David, koji je na igralištu ipak susreo godinu dana starijeg prijatelja Marka. Iako nisu baš tih godina, njihovi odgovori o školi potpuno odgovaraju rasponu odgovora hrvatskih učenika od 11 do 15 godina. Školi, naime, daju - jedinicu.

Prema međunarodnom istraživanju koje za Hrvatsku pripremio Zavod za javno zdravstvo samo 15 posto jedanaestogodišnjaka jako voli školu, a dvije godine starijih ljubitelja škole čak je triput manje. Među 15-godišnjacima je nešto više od 13 posto onih koji školu vole.

U Centru "Luka Ritz", kojem se obraćaju školarci s problemima, kažu da im svako drugo dijete spomene školu kao uzrok dijela briga.

"To je često teškoća vezana za opterećenost gradivom, za oprećenost velikim brojem ispita, za samim angažmanom oko škole, čak i kod djece mlađe dobi koja imaju boravak. Jako često čujem od roditelja da rade s njima i doma nakon boravka pa je nekako opterećenost jako prisutna", rekla je Kristina Divić, socijala radnica u Centru "Luka Ritz".

Da je pod velikim opterećenjem u školi smatra više od 22 posto 11-godišnjaka, gotovo 42 posto 13-godišnjaka i 33 posto 15-godišnjaka.

Ipak, i David i Marko vole svoje prijatelje iz razreda, kao i atmosferu. Kažu, svi se međusobno pomažu i prihvaćaju onakvima kakvi jesu.

To je pokazalo i istraživanje: do 75 posto učenika međusobno je prijateljski raspoloženo, a do 80 posto njih smatra kako ih vršnjaci prihvaćaju onakvima kavi jesu.

Slične su rezultate pokazali i učenički odgovori o profesorima, odnosno učiteljima. 

Dok ne dođe do promjene sadržaja, ovakvi rezultati ne trebaju čuditi

Gostujući u RTL-u Danas bivši voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić rekao je da su hrvatski učenici opterećeni krivim stvarima.

"Zahtijeva se preveliko usvajanje činjenica, bubanje nepotrebnih podataka. Dok ne dođe do promjene sadržaja, ovakvi rezultati ne trebaju čuditi", rekao je Jokić i dodao da se ovom reformom to neće napraviti.

"Prvo, odustalo se od većine važnih stvari i drugo, nije se pripremilo prosvjetne radnike da promijene što i kako se uči", smatra Jokić.

Ovo istraživanje pokazalo je da hrvatski učenici, što su stariji, smatraju da se profesori sve manje brinu o njima, no Jokić kaže da to ne iznenađuje: "Što su stariji, to su i kritičniji. Ako je nešto dobro u našem školstvu, to je upravo ljudski odnos, kada pogledate odnose među vršnjacima i radnicima, on je bolji nego u nekim najrazvijenijim školskim sustavama".

I dok se u Hrvatskoj forsira uvođenje tableta u nastavi i učenju, imamo primjere u svijetu, poput Sydneyja, u kojem od toga odustaju jer smatraju da odvlače pozornost te da nisu pridonijeli tehnološkim vještinama učenika.

"Od digitalizacije ne treba raditi bauk. Radi se o nečemu što sigurno može pridonijeti, ali i tome, kao i svemu drugom, treba pristupiti s mjerom - da tehnologija bude svrhovita. Ako date djeci tablet da rade što žele, naravno da će im odvlačiti pozornost. U Hrvatskoj robujemo kolonijalnom mentalitetu - ugledamo se u primjere, negdje vidimo da se nešto radi, pa preko noći i mi to želimo uvesti", smatra Jokić.

Naglašava kako je najbitnije ulagati u ljude: "Svi stručnjaci u Hrvatskoj i svijetu znaju da sama tehnologija ne može poboljšati školu. I da isključivim ulaganjem u tehnologiju ne može doći do napretka. Potrebno je ulagati u ljude, u njih i njihove kvalitete jer jedino tako može doći do promjene".

"Hrvatska se trenutno nalazi pred promjenom, no ona nije adekvatno pripremljena. Dok je sustav, kao i neki drugi važni sustavi, u problemu, mi razgovaramo o urlicima pjevača, je li neki političar bio pijan. Neće biti bolje dok ne promijenimo perspektivu", zaključio je Boris Jokić.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!