Ostani doma
Novosti / Hrvatska

Posljedice nestanka 'pluća svijeta'

Klimatolog za RTL: 'Ako ne počnemo reagirati, čeka nas puno gora budućnost od sudbine Amazonije'

Klimatolog za RTL: 'Ako ne počnemo reagirati, čeka nas puno gora budućnost od sudbine Amazonije'
AP Images, Vijesti.hr

Prema nekim pokazateljima, zbog požara Amazonije ugroženo je pola milijarde ljudi na Zemlji,a neposredno i cijeli svijet

Stotine novih požara nastavljaju pustošiti amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da zaustavi požare.   Sudbina najveće tropske prašume na planetu koju već tjednima guta vatrena stihija u fokusu je summita G7 koji se ovaj vikend održava u francuskome Biarritzu.

Prema posljednjim službenim podacima, od siječnja 2019. na području Amazonije zabilježena su čak 78.383 požara, što je rekordan broj od 2013. otkad se vodi evidencija. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

 Klimatolog Hrvatskoga državnog hidrometeorološkog zavoda  Krešimir Pandžić, gostujući u emisiji RTL Danas, istaknuo je kako su požari samo jedan od načina deforestacije, odnosno smanjenja šumskih površina. Drugi je način krčenje šuma, a i samo korištenje, odnosno siječa stabala. 

Utjecaj klimatskih promjena

Dodao je kako je uzrok velikih požara diljem Amazonije upravo deforestacija, uz otegotnu okolnost velike suše koja će se nastaviti i u rujnu. Sve to dovodi, kaže klimatolog, do gubitka biološke raznolikosti zbog postojećih klimatskih promjena. 

"Ovi veliki požari dovest će do toga da će šume sve manje moći spremati ugljikov dioksid iz atmosfere, uključujući i onaj koji uzrokuje čovjek svojim disanjem i samim životom na Zemlji", napominje klimatolog Pandžić. 

Zanima vas zašto su požari u Amazoni ozbiljni za cijeli svijet? Nakon ovih činjenica sigurno ćete shvatiti!

Prema nekim pokazateljima, ugroženo je pola milijarde ljudi na Zemlji, neposredno i cijeli svijet. Na pitanje možemo li govoriti o ovom slučaju kao o međunarodnoj ekološkoj krizi, klimatolog Pandžić kaže kako je ovo jedan izniman slučaj. Pojasnio je da je požar povezan s vremenskim neprilikama na području Amazonije gdje postoje vlažna i sušna razdoblja koja se tijekom godine smijenjuju. 

"Postoji tzv. konvergentna zona u kojoj se stvaraju oborine koje se pomiču za prividnim kretanjem Sunca, od juga prema sjeveru i obrnuto i sad je u tom dijelu kraj vlažne sezone, što je svakako utjecalo na požare na tom području", pojašnjava.

Spas u Pariškom sporazumu?

Klimatolog Pandžić vjeruje da će se u sklopu Pariškog sporazuma o posljedicama velikih požara diljem Amazonije, ali i ostalih dijelova svijeta pobrinuti međunarodna zajednica, što bi podrazumijevalo i financijsku pomoć. 

"Svjetski čelnici moraju učiniti više i to će se sigurno dogoditi, za to će se pobrinuti Europska unija koja je predvodnik Pariškog sporazuma kojim se ovaj problem nastoji riješiiti, uključujući spašavanje šuma i obnovu", kaže klimatolog.

Kaže kako su klimatske promjene uvelike utjecale na povećanje broja požara u svijetu. 

"Teško je precizno govoriti ako nema podataka, no očito je da u sušnim sezonama ima više požara. Što se tiče dijela svijeta na kojem se nalazi Amazonija ili u Sibiru za vrijeme ljeta, očito je da velik broj požara koji tamo nastaju ima veze s toplinom, odnosno sušom kada se gorivost materijala povećava, iako i druge okolnosti mogu biti uključene. Preduvijet za požar je svakako visoka temperatura", kaže. 

Dodaje i kako bi u budućnosti moglo biti puno gore ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Reci što misliš!