Diljem svijeta cijene najma divljaju i traže se rješenja za kontrolu tržišta

Početak nove akademske godine, uz ispite, studentima donosi i veliku muku - potragu za stanom. U posljednje dvije godine stanovi za najam u Zagrebu su poskupjeli 13 posto, a kvaliteta ne prati cijene.

• Dom je potreba, a ne luksuz: Kako se europski gradovi bore za pravo svojih građana na stan?

"Očekuju da studenti mogu živjeti u bilo čemu, doslovno. Znaju baraku iznajmiti za 250 eura, a ne vrijedi uopće toliko'', upozorava studentica Marija iz Rijeke.

Sadržaj se nastavlja...

"Ne vrijedi to toliko koliko oni plaćaju. Oni se više cijene po destinaciji samoj i to je to'', kaže student Don iz Zagreba.

Na tržištu nekretnina za najam vlada potpuni kaos, kažu iz Europske građanske inicijative Stanovanje za sve.

"Nema apsolutno nikakve kontrole nad najmom stanova. Na obali je nemoguće iznajmiti stan preko cijele godine, a čak ako ga i uspijete iznajmiti vi morate imati nenormalno velika sredstva koja su često u visini jedne visoke hrvatske plaće da biste mogli platiti mjesečnu rentu", upozorava arhitektica Iva Marčetić iz Prava na grad, koji je dio Europske građanske inicijative Stanovanje za sve.

Jedan od razloga je nedovoljno stanova za neprofitni najam.

"Hrvatska ima sramotno malo javnih stanova za neprofitni najam, čak sedam puta manje od europskog prosjeka. Oko dva posto u Hrvatskoj, a oko 15 posto je prosjek, a neki gradovi poput Beča imaju 60 posto", upozorava Tomislav Tomašević iz platforme ''Zagreb je NAŠ' i inicijative 'Možemo'.

No, gradnja državnih nekretnina košta.

"Da bi država gradila više stanova, potrebna su veća sredstva'', ističe Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Postoje i drugi koraci koji su na raspolaganju vlasti, upozorava Marčetić: "Potrebno je stimulirati programe zadružnog stanovanja što je pozitivna stvar koja se događa u cijeloj zapadnoj Europi, a kod nas uopće ne postoji praktički i potrebno je pratiti stambene potrebe našeg stanovništva'',

Diljem svijeta cijene najma divljaju i traže se rješenja za kontrolu tržišta. Berlin će ograničiti visinu najma na 7,97 eura po četvornom metru, a od 2020. će zamrznuti cijene najma. Pariz uvodi referentne najamnine prema dijelovima grada. Barcelona je još 2014. uvela moratorij na nove licence za iznajmljivanje privatnog smještaja.

U New Yorku je kratkoročni najam ograničen na minimalno 30 dana, a čak se i kažnjava one koji oglašavaju stanove na kraći period. Na drugoj američkoj obali, u Los Angelesu kratkoročno se može iznajmljivati maksimalno 120 dana na godinu i to samo jedan prostor po vlasniku.

U svim tim primjerima Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja Republike Hrvatske ne vidi dobre ideje.

"Svaki takav zahvat, planski državni zahvat na masovno tržište ne pokazuje se dobrim jer tržište pronalazi nove ventile i otvara nove kanale, bježi se u crnu zonu", tvrdi Uhlir.

Umjesto toga izrađuju Stambenu strategiju kojom će pokušati urediti tržište najma i u kojoj će biti predviđene puno rigoroznije kontrole crnog tržišta.