Novosti / Hrvatska

NOVA ŠKOLSKA GODINA

Budućnost je stigla u obrazovni sustav: Kreće 'Škola za život' - reforma na koju smo čekali 25 godina

Od ovog ponedjeljka učenice i učenike diljem Hrvatske čeka nova Škola za život

Obrazovna reforma službeno kreće s novom školskom godinom. Digitalizacija, novi načini učenja i razmišljanja glavni su ciljevi reforme, ali od planiranja do realizacije bio je dugačak put.

Poznati zvuk zvona ovog će ponedjeljka označiti nove početke.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Dioklecijanova palača kroz virtualnu stvarnost.

Učenje hrvatskog jezika u "oblacima".

Rješavanje matematičkih zadataka u Escape roomu.

Budućnost je stigla u obrazovni sustav – od ponedjeljka kreće Škola za život - reforma na koju smo čekali punih 25 godina. 

''Nama je super na tabletima. Na njima učimo i idemo na našu stranicu'', kažu Relja i Nela, učenici prvog razreda osnovne škole.

''Ovi stolci se ljuljaju, kad se opustimo kažemo da su nam misli u oblacima. Prije smo učili iz udžbenika i zapisivali nešto, a sad imamo i tablete, učiteljica nam daje prezentacije'', kaže Lora Končić, učenica osnovne škole.

''Kod fizike imamo jako puno pokusa, imamo i kod kemije isto, ali fizika se ipak po pokusima ističe'', naglašava Laura Stanić, učenica osnovne škole.

Sve su to dojmovi učenika i učenica čije su škole prošlu godinu bile u eksperimentalnoj grupi - prvi su imali priliku iskusiti što nova reforma znači za njihovo obrazovanje.

''Bojali smo se hoće li će se umanjiti neki sadržaj, hoće li će djeca možda manje naučiti, negoli po onom starom programu koji su oni imali, ali se pokazalo da je to sasvim drugačije i da su djeca više motivirana nego li su bila prije'', kaže Jasminka Stanić, majka učenice.

''Zašto uopće sjediti ako može ta stolica visjeti sa stropa jer i to imamo, zašto uopće učiti na klasičan način ako želimo djecu pripremiti na život koji je sve samo ne kao što je bio prije 50 godina'', napominje Zdenko Kobeščak, ravnatelj.

Reforma obrazovanja stiže u sve škole, točnije njih 2.600, a to uključuje više od 150.000 učenika i učenica te više od 40.000 učitelja i učiteljica, nastavnika i nastavnica te stručnih suradnika i suradnica.

Po novim kurikulumima radit će prvi i peti razredi osnovne škole, ali i sedmaši na satima iz fizike, bilogije i kemije. Reforma stiže i u prve razrede gimnazije kao i u strukovne četverogodišnje škole čiji predmeti vode prema obveznoj državnoj maturi.

To znači da će se prvi put državna matura po novim kurikulumima održati 2022. i ona će biti prilagođena tim novim sadržajima, kazala je ranije resorna ministrica Blaženka Divjak.

Reforma stiže u vrijeme kada su obrazovni radnici rekli dosta

Novi sadržaji su samo dio promjena.

Glavni je cilj fokus prebaciti sa sadržaja na primjenu naučenog.

Učenici će uz brojčane ocjene, dobivati i opisne.

Pisane provjere moraju se najaviti najmanje mjesec dana unaprijed dok se učenicima i učenicama manje provjere znanja neće najavljivati.

U e-dnevniku neće biti zaokruživanja ocjena samo na temelju prosjeka već će se gledati i zalaganje učenika.

Nastavnicima je dana veća sloboda u odabiru lektire, kao i broja djela.

Puno promjena na koje se ne može ne postaviti pitanje - jesu li obrazovni radnici spremni?

''Da biste vi bili autonomni, da biste vi bili slobodni vi morate prvo biti jako siguran u svome poslu ... Prema tome, učitelji i nastavnici, svi koji su nesigurni oni očekuju da im što je moguće više toga propišete'', upozorava predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.

''Puno toga je visjelo u zraku, dato je nama, a nije nam rečeno kako, što, zašto, i onda si ti sam morao istraživati, a nisi baš siguran jesi li dobar'', upozorava Jasmina Končić, učiteljica eksperimentalne grupe.

Zato su ove godine obavljene brojne edukacije, a mentori i mentorice će sustavno pratiti rad nastavnika i nastavnica i pomagati im. Knjige za učenike i učenice bit će 30 posto lakše, ali navodno i toliko sadržajnije. Od 2017. do 2020. bit će uložene  dvije milijarde kuna. Sve kako bi hrvatska djeca napokon počela kritički razmišljati.

''Ovom reformom se to neće dogoditi, i to iz dva  razloga. Prvi je da se odustalo od važnih dijelova te reforme, a drugi, još važniji, da se nije pripremilo odgojno obrazovne radnike da promijene način kako se uči i poučava. Naime, ako očekujete da će se nešto dogoditi preko noći, a ne napravite osnovne elemente koje to omogućuju, nećete uspjeti u tome.'', upozorava Boris Jokić, bivši voditelj ekspertne skupine.

Nova reforma stiže u vrijeme kada su obrazovni radnici rekli dosta - Traže povećanje plaća od šest posto i čekaju odgovor Vlade. U vrijeme kada nastavnici dobivaju veću autonomiju, a samim time i odgovornost bila bi prava šteta da to utječe na njihovu motivaciju u radu. Jer na gubitku bi opet bili oni koji od reforme najviše trebaju dobiti- učenici i učenice.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!