Novosti / Hrvatska

GOOD INICIJATIVA UPOZORAVA

'U škole stiže 'ementaler reforma', a građanski odgoj i obrazovanje ostaje zanemarena tema'

Škola za život koja danas počinje u obrazovanje unosi manjkave promjene, čiji će se teret prebaciti na učenike i učitelje

Škola i učenici

Promjene koje se uvode ove godine ni po svom sadržaju, ni opsegu, niti koracima nisu reforma koju su struka i građani godinama zahtijevali i očekivali, upozorila je na prvi dan nove školske godine GOOD inicijativa, koja već duže vrijeme, između ostalog, upozorava i da učenici i učenice niti programom 'Škola za život' neće dobiti Hrvatskoj nasušno potreban kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje.

Podsjetimo, riječ je o organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine, okupljenima u Inicijativu koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. 

Temeljem 10 godina staža u zalaganju za odgovorne građanke i građanke GOOD inicijativa upozorava da je riječ o nedovoljno pripremljenim i nedostatnim promjenama iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokušava ove intervencije u obrazovanje prikazati kao cjelovitu kurikularnu reformu: "Umjesto da ovom poduhvatu pristupi ozbiljno, sustavno i za pripremu odvoji dovoljno vremena, Ministarstvo je preskočilo važne korake, a uložilo u PR, odnosno stvaranje lažne slike uspjeha. Nije ni čudo ako se prisjetimo da je ministrica Blaženka Divjak svoj mandat vezala uz obećanje da će ove godine započeti reformu u školama''.

No, početak ove školske godine problematičan je i zbog neizvjesnog ishoda pregovora učitelja i Vlade zbog ionako nedostatnih plaća, a sada je na njihovim plećima i teret nečega za što mnogi od njih nisu, kako su sami upozoravali mjesecima, uopće spremni. 

Na umu je to i GOOD inicijativi, koja ističe da su ''obrazovni radnici nositelji promjena i o njima ovisi kvaliteta obrazovanja, no u njih se ne ulaže dovoljno niti financijski, u smislu dostojanstvene plaće, niti u kvalitetu njihovog obrazovanja i stručnog usavršavanja te dobre radne uvjete. Ministrica, ako stvarno želi uvesti reformu, ima dužnost zauzeti se za obrazovne radnike koji su, i po njenim riječima, potplaćeni. Za sada vidimo da postoje projektna sredstva za sadašnje intervencije, ali za stvarni reformski proces - dugoročne i ozbiljne promjene, ministrica nije u Vladi izborila sredstva''.

  • Nastavna godina koju započinjemo po mnogočemu bi mogla biti najkontroverznija nastavna godina u samostalnoj Hrvatskoj (PIXSELL)

Resorna ministrica, doduše, dobila je zbog, ako ništa drugo, a ono deklaratorne javne podrške sindikatima, packu premijera Andreja Plenkovića, no iz GOOD inicijative, baš kao i sami nastavnici i učitelji, očekuju i konkretne rezultate. Kako po pitanju plaća, tako i same reforme, ali nisu baš optimistični jer za to ni ne vide razloga.

Javne politike u Hrvatskoj ionako su rijetka biljka, a GOOD-ovci sa žaljenjem konstatiraju da se to vidi i na ovom primjeru jer ''sve govori kako slijedi još jedna godina u kojoj je obrazovanje samo deklarativno važna javna politika. Stoga ne čudi kontinuirano nezadovoljstvo učitelja i zbunjenost učenica i učenika kojima nisu jasni zahtjevi koji se pred njih postavljaju niti nedomišljene promjene kojima ih se podvrgava''.

Nastavna godina koju započinjemo po mnogočemu bi mogla biti najkontroverznija nastavna godina u samostalnoj Hrvatskoj, upozorili su iz Foruma za slobodu odgoja te pobrojali razloge z takvu tvrdnju: ''Smanjenje broja upisanih učenika, nedostatak učitelja, nastavnika i profesora, ispodprosječne plaće onih koji rade u sustavu, porazni rezultati na državnoj maturi - samo je vrh liste problema za koje ni državne ni obrazovne vlasti ne nalaze sustavne i kvalitetne odgovore već redovito pribjegavaju kozmetičkim intervencijama''.

  • Jokić: Reformu bi trebalo odgoditi; Divjak: 'Ovo je maraton' (Marko Lukunić/PIXSELL)

Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, spada među one koji misle da bi reformu trebalo odgoditi. On smatra da je potrebno pričekati još godinu dana, i to iz najmanje dva razloga: jer se ''odustalo od važnih dijelova te reforme, a drugi, još važniji, da se nije pripremilo odgojno obrazovne radnike da promijene način kako se uči i poučava. Naime, ako očekujete da će se nešto dogoditi preko noći, a ne napravite osnovne elemente koje to omogućuju, nećete uspjeti u tome''.

"Sve ono što je bitno i važno je spremno. Ulažemo u budućnost. Ovo je maraton, spremati se moramo cijelo vrijeme", poručila je Divjak, dodavši da ne očekuju štrajk u školama. Prvoga dana škole neće ga biti, ali za desetak dana, koliko je Vlada priskrbila vremena za odmjeravanej sindikalnih zahtjeva, slika bi mogla izgledati drugačije. 

''Ministarstvo bi trebalo znati da je potrebno puno više od mijenjanja sadržaja u udžbenicima, pokoje nove metode i kupovine tableta kako bi škola pripremila učenike i učenice za život. Potrebno je školsko okruženje koje potiče kritičko mišljenje, istraživanje, kreativnost i traženje rješenja te usmjerenost na sadržaje adekvatne vremenu u kojem živimo - potrebna je izgradnja kompetencija koje će ih osposobiti za život u demokratskom društvu. Stoga zabrinjava kako građanski odgoj i obrazovanje ostaje zanemarena tema, tek jedna od sedam novih međupredmetnih tema, koje nisu dovoljno planski uključene u kurikulum'', upozoravaju iz Inicijative. 

Podsjetimo, građanski odgoj i obrazovanje doživio je nekoliko eksperimentalnih provedbi te dvije promjene programa odnosno kurikuluma, a ovaj posljednji dio struke smatra korakom unatrag, kao i još jednim dokazom da ni ova Vlada nije spremna za preuzimanje političke odgovornosti potrebne za ozbiljno upravljanje obrazovnim sustavom i državom u demokraciji.

Naime, cilj kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja je informiran, odgovoran i aktivan građanin. No s obzirom na to da je upravo to ono što bi dodatno učinilo vidljivim nekompetenciju hrvatskih političkih elita, ne čudi da ta tema i dalje uporno čami na sporednom kolosijeku. 

S obzirom na sve mnogi se pitaju kako će mladi biti spremni za izazove 21. stoljeća, tim više jer je uz sve probleme ovog projekta Ministarstva, zanemarena i potreba za borbom protiv nejednakosti u obrazovanju. Naime, kako podsjećaju iz Inicijative, ''nema ujednačenosti infrastrukturnog standarda škola, niti je svima osigurana jednosmjenska nastava, produženi boravak, obrok, besplatni udžbenici i prijevoz, a upitno je i hoće li ove godine svi kojima je to potrebno imati pomoćnike u nastavi''.

''Opremanje škola je dobrodošlo jer dokazano utječe na smanjenje nejednakih uvjeta rada u školama. No, taj projekt se ne može smatrati reformom, a osobito ne reformom koja bi sličila onim reformama koje se često navode kao uzori. Dok suvremeni obrazovni sustavi na koje se tako često pozivamo prepoznaju holistički pristup obrazovanju kao najadekvatniji odgovor u pripremi budućih generacija za život, možemo reći kako je ovo samo još jedna intervencija koja Hrvatsku drži na obrazovnoj periferiji'', upozoravaju iz Foruma za slobodu odgoja.  

Kako bi se intervencija koju uvodi Ministarstvo obrazovanja smatrala smislenom reformom, po mišljenju Foruma, nedostaje nekoliko važnih stvari, a između ostalog, i ''smisleno te sustavno stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i profesora za provedbu novih kurikuluma, metoda poučavanja i vrednovanja ishoda učenja, kao i 
dugoročan model financiranja odgojno-obrazovnog sustava izvan kratkoročnih projekata, a napose samokritičnosti odgojno-obrazovnih vlasti koja je možda slušala, ali nije čula konstruktivne prijedloge i pozive odgojno-obrazovnih radnika i stručnjaka da se osigura dovoljno vremena za sustavnu i kvalitetnu pripremu''.

  • Djeci treba sigurnost u školskom okruženju i mnogo prostora i vremena za igru i slobodno vrijeme - slobodno vrijeme, ne slobodne aktivnosti (Thinkstockphotos/ Arhiva)

''Umjesto kozmetičkih zahvata, obrazovanju treba pristupiti sagledavajući cjelovitu sliku, a preduvjet potrebne korjenite promjene je izjednačavanje uvjeta za obrazovanje u svim dijelovima Hrvatske'', upozoravaju iz GOOD inicijative, ali i šalju dobre želje: ''Učenicama i učenicima te njihovim učiteljicama i učiteljima želimo uspješan početak nove školske godine za koju se nadamo da će unatoč svemu otvoriti nove prilike za učenje na poticajan i zanimljiv način te za razvoj vještina i primjenjivog znanja".

Iz Foruma za slobodu odgoja temeljem njihova rada s velikim brojem odgojno-obrazovnih radnika ne dvoje da će se oni kao i uvijek do sada, snaći i učiniti sve da održe kvalitetu svoga rada s učenicima: ''Svoju motivaciju će naći u djeci s kojom rade i u pozivu koji su odabrali. I dalje će svaki dan obrazovati i odgajati generacije učenica i učenika te biti jedna od ključnih osoba u njihovim životima''.

Stoga su oni upravo odgojno-obrazovnim radnicama i radnicima zaželjeli sretan početak nove nastavne godine sa željom da nikad ne izgube entuzijazam i ljubav prema poslu koji žive, ali nisu zaboravili ni roditelje, niti đake, pogotovo one koji će upravo danas po prvi put ući u učionice: ''Želimo vam puno uspjeha, radosti i veselja u školi i nadamo se da ćete izrasti u mudrije generacije od ovih sadašnjih''.

Sretan prvi dan škole svoj djeci, učiteljima i učiteljicama, roditeljima, zaželjelo je i Zagrebačko psihološko društvo uz važnu poruku koju treba imati na umu ne samo prvog dana škole, a čak niti samo u školi: ''Podsjećamo da nam je svima, odraslima i djeci, za uspješnost u radu preduvjet zadovoljenje potreba. Djeci treba sigurnost u školskom okruženju i mnogo prostora i vremena za igru i slobodno vrijeme - slobodno vrijeme, ne slobodne aktivnosti. Roditeljima da i dalje budu roditelji, a ne učitelji i asistenti u nastavi svojoj djeci. Učiteljima adekvatni uvjeti za njihov rad''.

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!