Novosti / Hrvatska

sjednica vlade

Plenković poručio Srbiji: 'Vuisić je rekao u Tko to tamo peva' da su propisi propisi i treba ih poštivati'

Plenković poručio Srbiji: 'Vuisić je rekao u Tko to tamo peva' da su propisi propisi i treba ih poštivati'
Patrik Macek/Pixsell

Plenković je rekao da Hrvatska ne dopušta provokacije koje mogu dovesti do incidenta

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna događanja koja su obilježila protekli tjedan.

Komentirao je izbor Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije rekavši da se radi o ogromnom uspjehu.

"Činjenica da je Hrvatska nakon 6 godina članstva u EU dobila ulogu potpredsjednice je znak našeg položaja u toj zajednici, ali znak našeg političkog utjecaja na zbivanja u Europi. To je ogroman uspjeh. Posebno mi je drago da je Dubravka dobila dvije teme, jedna je temeljna za funkcioniranje Europe, a to su europski standardi, demokracija. Ona će to sigurno znati stavljati u prvi plan i jačati. Njena zadaća je da privuče ljude da sudjeluju u demokratskim procesima, da znaju o čemu odlučuju. Druga tema je tema demografije, svi mi znamo koliko je ta tema bitna za Hrvatsku. Znamo koliki je broj stanovnika manji u Hrvatskoj od '90-ih. To je i europsko pitanje, mnoge zemlje imaju negativni prirodni priraštaj. To je nova tema u opisu nekog povjerenika EK, a uvrštena je na naše inzistiranje. To je ogromna pobjeda za Hrvatsku i svojevrsni zalog da će ova Komisija dobrom komparativnom analizom pripremiti jedan katalog mjera koje onda države članice kroz dokazane prakse mogu primijenjivati u svojim zemljama. To je smisao. A pritom će Šuica biti zadužena za ključnu temu - budućnost europskog projekta usred kaosa nastalog zbog Brexita. Tri godine je prošlo, a još se ne zna hoće li ili neće izaći, nevjerojatno. Bave se sada samo kaosom koji su sami stvorili'', rekao je Plenković ističući da je to sjajna prilika da se Hrvatska dodatno pozicionira i profilira unutar EU.

''Samo dva mjeseca prije toga, naporima ove Vlade, izabrali smo Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Hrvatska dobija dvije uloge na europskoj razine kakve nekada nismo mogli zamisliti. To nije niti jednostavno niti uobičajeno, ali ni očekivano. Vidim da neki ne mogu sakriti jal i ljubomoru, šteta, ovo su momenti kada bi svi trebali pokazati razinu zadovoljstva, to je dobro za Hrvatsku. Proći će neko vrijeme da i drugi to shvate'', dodao je Plenković.

''U vanjskopolitičkom smislu u zadnjih 9 mjeseci napravili smo iskorake bez presedana, to treba jasno reći. Šest žena u europskim institucijama. To su postignuća koja su van uobičajenih okvira, koja su važna i čije ćemo učinke pratiti kroz sljedećih pet godina.''

Osvrnuo se i na jučerašnji sastanak vezan za borbu protiv obiteljskog nasilja.

''Svjesni ste koliko smo političkog pritiska i šteta, pa i ja osobno, pretrpio jer smo imali snage ratificirati Istanbulsku konvenciju u Saboru. Razvila se ogromna rasprava. Čuli smo tu poruku i riješili je s interpretativnom izjavom gdje smo jasno otklonili strahove i dileme onih koji su to javno artikulirali na ulicama. Naravno da se ništa od tih laži i dezinformacija bačenih u eter nije ostvarilo, niti se hoće ostvariti i to treba stalno ponavljati. Za razliku onih kojima je prošao mandat, imali smo hrabrosti to ratificirati, imali smo uvjerenje i političku volju da to radimo kako bi unaprijedili mehanizme koji će sankcionirati i spriječiti fenomen nasilja.''

''Moj osobni stav prema obiteljskom nasilju je jednako čvrst i nepodnošljiv danas kad sam premijer kao i nekada kad sam bio student prava. Sada to radim jer sam uvjeren da moramo pooštriti sankcije za takva nedjela. Promijenit ćemo Kazneni zakon, Zakon o zaštiti protiv nasilja u obitelji i predložiti Saboru paket mjera s uvjerenjem da se kao društvo moramo više posvetiti rješavanju tog fenomena. Zahvaljujem udrugama koje su svojim angažmanom ubrzale promjene na razini resora. Jedini tko istinski razumije taj problem je žrtva koja se ohrabrila jer ona vidi cijeli put i može reći gdje joj treba pomoći. To je bit i rezultat dijaloga u koji smo ušli otvoreno i iskreno sa željom da riješimo problem. To su politički stavovi. Važno je da ljudi vide zašto to radimo. To je jedan od ključnih problema u našem društvu, samo jedno takvo nedjelo je previše", poručio je premijer rekavši da moramo biti Hrvatska koja gleda prema idućem desetljeću, a ne u prošlost.

Poslao je poruku i svim učenicima, učiteljima i nastavnicima kojima je u ponedjeljak započela nova školska godina s novim kurikulumom.

''Sada nije bilo demonstracija, pokazali smo da možemo naći rješenje čak i ako se svjetonazorski ne slažemo. Mlade pripremamo za nova radna mjesta u trenutku kad i ne znamo koja će ona biti. Očekujem da riješimo sve probleme, posebno pomoćnika u nastavi, jer imamo i snage i volje."

Osvrnuo se i na boravak u Orašju gdje su podijeljeni ugovor za projekte vrijedne više od 25 milijuna kuna potpore Hrvatima u BiH.

''Čujem komentare kako ima novca za Hrvate u BiH, bit će ih i  mora, isto kao i za djelatnike u zdravstvu ili Hrvate u Srbiji, jer je to naš odabir. To su sve konkretni projekti i u tom smjeru ćemo nastaviti. Dali smo i potporu radu katoličkog centra i biskupu Komarici koji je učinio toliko za Hrvate na području RS-a, a u tu školu ide više od 80 posto Bošnjaka. To je dio naše ustavne i vanjskopolitičke obveze, to su pozitivne stvari, koje se ne dovode u pitanje i to je stav naše Vlade."

Premijer je komentirao i najnoviji incident sa susjednom Srbijom.

"Bili smo suočeni s događajem kojeg se ne sjećam. U Jasenovcu je trebalo doći izraziti pijetet žrtvama kako to ozbiljne zemlje rade. Treba ili nazvati telefonom i reći mi bi došli ili poslati diplomatsku notu ili da vojni izaslanik obavijesti ministarstvo. Ja ne znam jesmo li se mi ikada sjetili slati vojnike u neku zemlju bez obavijesti. Pavle Vuisić je rekao u Tko to tamo peva' da su propisi propisi i treba ih poštivati. To je bit. Evo Butković voli taj film. Ako netko ne radi na taj način, onda ne može ući i zato smo rekli da Vulinovih 11 ne može u Hrvatsku. Ne dopuštamo provokacije, da nas to dovede do incidenta. To je bila jedina moguća odluka i opet ćemo je donijeti ako se pojavi slična situacija", rekao je premijer naglasivši da neke stvari treba razjasniti.

"To ne znači da neće učiniti sve da se srpska manjina u našoj zemlji osjeća dobro i sigurno. Policija je otkrila počinitelje svih nedavnih incidenata, vrlo brzo. To pokazuje da funkcioniramo kao država te da mi kao Vlada radimo za uključivo društvo, a ne kao oni koji rade za polarizirano društvo, to nije moj ''cup of tee'', kako bi Englezi rekli. Nema nijednog strateškog pitanja koje mi nismo riješili, sve što sada radimo su finese. To je zadaća svih naših koalicijskih partnera. Gospodin Pupovac je jučer u svom nastupu rekao stvari koje su bile drukčije artikulirane nego prije dva tjedna, on je rekao da današnja Hrvatska nema veze s NDH, da Hrvatska nije faktor nestabilnosti. Ali ima onih koji suprotno potenciraju. Politika koju vodimo je politika Franje Tuđmana, politika pomirbe. Mogu resprektirati da netko drugačije misli, ali borit ću se protiv toga. Vrlo je jasno tko koju ulogu igra u ovoj šahovskoj partiji, dobro otvorite oči", zaključio je Plenković u svom uvodnom govoru.

Prihodi proračuna u prvih šest mjeseci 65,1 milijardu kuna, rashodi 66,9 milijardi

Prihodi državnog proračuna u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 65,1 milijardu kuna, što je povećanje za 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su rashodi porasli za 8,3 posto, na 66,9 milijardi kuna, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o izvršenju proračuna u prvom polugodištu.

S obzirom na kretanje prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci ove godine državni je proračun ostvario manjak od 1,88 milijardi kuna, što je otprilike na razini istog lanjskog razdoblja.

Predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić istaknuo je kako su u prvom polugodištu ove godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, uz rast realnog BDP-a za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 

Prihodi državnog proračuna u prvom su polugodištu iznosili 65,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za oko 5,2 milijarde kuna ili za 8,5 posto. 

Pritom su porezni prihodi iznosili 37,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini porast za 4,8 posto. 

Rast potrošnje podigao prihod od PDV-a

Prihod od najizašnijeg poreza, PDV-a u prvih je šest mjeseci iznosio 23,5 milijardi kuna, što je porast za 4,7 posto. Rezultat je to prvenstveno porasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, objašnjava Zrinušić, uz podsjećanje kako su početkom ove godine na snagu stupila i dodatna porezna rasterećenja.

Prihod od porez na dobit u prvom je polugodištu iznosio 5,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je prihod od posebnih poreza i trošarina porastao za 2,2 posto, na 7,3 milijarde kuna. 

Pad se, pak, bilježi kod prihoda od doprinosa, i to za 2,2 posto, na 11,9 milijardi kuna, što Zrinušić objašnjava učincima porezne reforme s početka godine odnosno ukidanja doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. Od početka godine povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje, ali taj doprinos nije prihod proračuna, napominje se u izvješću.  

Rashodi državnog proračuna u prvom su polugodištu izvršeni u iznosu od 66,9 milijardi kuna, što je 5,1 milijardu kuna ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Taj rast u Ministarstvu financija objašnjavaju boljom apsorpcijom fondova EU. Rashodi financirani iz fondova EU izvršeni su u iznosu od 6,2 milijarde kuna, što je za 1,8 milijardi ili 42 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, ističu autori izvješća. 

Rashodi za zaposlene u prvom su polugodištu iznosili 14,3 milijarde kuna, što je 657,8 milijuna kuna ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani, a prvenstveno je rezultat povećanja osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama. 

Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, što je porast za 1,1 milijardu kuna ili za 20,2 posto, što Zrinušić obrazlaže rastom troškova za bolničke i zdravstvene usluge ustanova kojima je osnivač država. 

Financijski su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 9 posto, a pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna bilježe porast za 20,2 posto, na 7,9 milijardi kuna, od čega se najveći dio ili 2,3 milijarde kuna odnosi na doprinos Hrvatske proračunu EU. 

Rashodi za subvencije su na godišnjoj razini veći za 4,4 posto i iznosili su 3,7 milijardi kuna, od čega se 2,3 milijardi kuna odnosi na subvencije u poljoprivredi.

Za mirovine 829 milijuna kuna više

Naknade građanima i kućanstvima u prvom su polugodištu izvršene u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što je 3 posto više nego u istom razdoblju lani, a od toga se najveći dio odnosi na mirovine, 20,2 milijarde kuna, ili 829 milijuna kuna odnosno 4,5 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu. 

Ostali su rashodi u prvih šest mjeseci izvršeni u iznosu od 3,8 milijardi kuna, a milijardu kuna su iznosili rashodi za nabavu nefinacijske imovine. 

Na razini konsolidirane opće države je prema nacionalnoj metodologiji ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a. 

Naime, objašnjava Zrinušić, manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država. 

Pred Vladom se našlo i polugodišnje izvješće o izvršenju fiskalnih pravila, pri čemu je Zrinušić podsjetio da se od početka ove godine primjenjuje novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji sadrži tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga.

"Dosadašnja fiskalna kretanja ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019 biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna za 2019. biti u skladu s planom, uključujući i protestirana jamstva za Uljanik", rekao je Zrinušić. 

Podsjetio je i da je javni dug projiciran na razini od 71,3 posto do kraja ove godine, što je za 3,2 postotna boda manje nego lani, a ako se nastave dosadašnja kretanja procjenjuje da će i to pravilo biti zadovoljeno.

U Sabor upućen izmjene 61 zakona radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave

Vlada je u saborsku proceduru u četvrtak uputila izmjene 61 zakona koji se usklađuju s novim Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava, kao i pripajanje ureda državne uprave županijama.

Ovim izmjenama provode se reformske mjere Vlade - decentralizacija i racionalizacija te depolitizacija, istaknuo je na vladinoj sjednici državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić.

Predviđeno je, naime, gašenje ureda državne uprave u županijama i povjeravanje gotovo 98 posto njihovih poslova županijama, kao i racionalizacija broja zaposlenih kroz poticajne mjere predviđene Zakonom o sustavu državne uprave.

"Omogućena je još jedna reformska mjera Vlade, a to je depolitizacija koja se odnosi na pomoćnike ministra", naglasio je Nekić.

Naime, izmjenama u Sabor upućenih zakona, regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava sa statusom državnih službenika.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!