Novosti / Hrvatska

ZANEMARIVANJE BICIKLISTIČKOG PROMETA

'Građani drugog reda': 'Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?'

'Građani drugog reda': 'Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?'
Goran Stanzl/PIXSELL

Novi pravilnik se pokazuje kao mrtvo slovo na papiru, a nezakonita infrastruktura ugrožava živote

Problematiku biciklističkog prometa u Hrvatskoj se sustavno zanemaruje, a stanje biciklističke infrastrukture je katastrofalno, upozorava Sindikat biciklista, koji pitajući 'Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?' poziva građanke i građane na prosvjednu kritičnu masu u nedjelju 27. listopada u 15 sati kod Muzeja Mimara.

Poziv je, ističu, upućen ne samo biciklistima, nego i pješacima, romobilistima, skejterima, rolerima, roditeljima s djecom, osobama s poteškoćama u kretanju, ali i svima ostalima koji smatraju da treba stati na kraj opasnim i nepropisnim uvjetima za ne-automobilski promet ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj.

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi kojeg je u proljeće 2016. godine donijelo Ministarstvo prometa trebao je bitno podići standard kvalitete biciklističke infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj kroz osiguranje sigurnosti, cjelovitosti, izravnosti i atraktivnosti biciklističke prometne mreže.

''U stvarnosti su se dogodile samo kozmetičke promjene: osim što se i dalje preuske biciklističke staze sada označava bijelom umjesto žutom bojom, biciklistička infrastruktura je i dalje nepovezana, ponižavajuća i opasna, obilježena na prostoru pješaka, prepuna prepreka, stupića, visokih rubnjaka i znakova posred staza, a Pravilnik se pokazuje kao mrtvo slovo na papiru'', upozorava Tena Šarić iz Sindikata biciklista.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Šira javnost, ali i pojedini stručnjaci, sve glasnije okrivljavaju vozače bicikala za neodgovorno ponašanje i proglašavaju ih glavnim negativcima u prometu.

''Nažalost, nitko se ne bavi činjenicom da su vozači bicikala prisiljeni snalaziti se, svatko na svoj način, u korištenju nelegalne infrastrukture, a da nitko ne kažnjava one koji su takvu infrastrukturu stvorili. Inspekcija za ceste kao ni policija ne pokazuju nikakav interes da sukladno svojim ovlastima prisile Grad Zagreb, ali i brojne druge gradove, da poprave nezakonitu infrastrukturu koja ugrožava živote svojih korisnika''.

''Bicikliste se proziva da bi se trebali ponašati kao 'ravnopravni' sudionici u prometu s pripadajućim obavezama, a auto-centrične prometnice kao i Zakon o sigurnosti prometa na cestama diskriminiraju ih kao građane drugog reda. Nastavlja se graditi ceste koje isključuju sigurno kretanje pješaka i biciklista, stvara se ovisnost građana o automobilima dok se s figom u džepu govori o sigurnosti ranjivih sudionika u prometu”, upozorio je Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.

Da su hodanje i vožnja bicikla izrazito korisni za mentalno zdravlje jer ljudi koji na posao stižu pješice ili biciklom postižu bolju koncentraciju i veći stupanj zadovoljstva, više puta je znanstveno dokazano.

Unatoč tome, kao što smo već upozoravali, u suvremenom društvu automobilski promet i dalje ima prioritet. Istovremeno, zbog gradnje zgrada zelenih površina u urbanim središtima je sve manje, a pješačke i biciklističke staze uvijek su nekako na sporednom kolosijeku dok je zračno i bučno zagađenje sve veće.

U Zagrebu vlast uporno u sam centar gura nove javne garaže koje bi u užem središtu grada dovele do još većih problema, a istodobno ne postoji veći projekt razvoja javnog prijevoza i bolje integracije različitih vrsta javnog prijevoza.
(Žarko Bašić/PIXSELL)

Treba reći da se u Hrvatskoj ulaganja u razvoj biciklističke infrastrukture razlikuju od grada do grada, od županije do županije: ''Prednjače Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Osijek i Zagreb. Na obali je uređivanje staza još u povojima, osim u Istri i na kvarnerskim otocima gdje se mnogo ulaže u cikloturističke pravce. Sela na sjeveru prednjače po uređenim posebnim trakama za bicikliste i pješake uz rub cesta kakve postoje u Podravini i Međimurju'', kazala je za Vijesti.hr ranije Šarić.

Valja, međutim, imati na umu da dugoročno ulaganje u održive oblike kretanja, a pogotovo u biciklističku infrastrukturu, donosi smanjenje tzv. eksternih troškova kroz manje prometne gužve, smanjenje emisija štetnih plinova i manje troškove zdravstva, da navedemo samo neke.

Također, smanjenje stupnja motorizacije dovodi do ekonomskih benefita kao što je porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama dok je s druge strane održavanje infrastrukture za automobile znatno skuplje od održavanja pa čak i izgradnje infrastrukture za bicikle.

Naravno, potrebno je razvijati prometnu, a u sklopu nje i biciklističku kulturu, no jasno je da budućnost leži u razvoju održivih oblika kretanja što je uobičajen i smislen put u većini europskih gradova. Za početak, dovoljno je dopedalirati već samo do susjedstva i vidjeti primjere poput Ljubljane ili Beča, koji se prema Copenhagenize Indexu, koji ocjenjuje 115 gradova širom svijeta i prati globalni napredak u gradskom biciklizmu, nalaze među 20 najboljih gradova za ljude i bicikle.

Preporučeno za tebe

Preporučeno za tebe

Najgledaniji video

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!