Novosti / Hrvatska

KREŠINA KARTA

Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva

Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva
Pixabay

Krešo Krijesnica je imao puno posla ovog ljeta, a u pomoć su mu pritekli i 'građani znanstvenici'

Jesen je u punom jeku, ponegdje već i zima kuca na vrata, a ljeto se čini dalekim i malo kome su na pameti krijesnice. No 'žive lampice' stalno su u mislima znanstvenika i studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i australskog Sveučilišta u Wollongongu, koji su prije nekoliko mjeseci pokrenuli kampanju pod nazivom ‘Krešo krijesnica – Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva’.

Pozvali su tada sve ljubitelje prirode da im šalju slike, mjesto, vrijeme, datum i broj krijesnica koje su vidjeli kako bi sami građani izravno pridonijeli boljem razumijevanju ovog kultnog hrvatskog kukca i pomogli njihovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe.

Njihov je poziv urodio plodom i ovih su dana objavili dobre vijesti ta zahvalu 'građanima znanstvenicima': ''Tijekom ljetnih mjeseci, prikupili smo ukupno 1200 dojava o uočenim krijesnicama. Među tim dojavama je bilo 430 fotografija s kojih su uspješno determinirane vrste krijesnica na pojedinim područjima''.

Zahvaljujući njima su znanstvenici napravili kartu mapiranih područja na kojima su, prema dojavama građana, uočene krijesnice, a svoj rad nastavljaju dalje.

Podsjetimo, neobična suradnja je nastavak desetogodišnje suradnje znanstvenika hrvatskog i australskog sveučilišta, koja je ovaj put u nešto drugačijoj formi, kako je za Vijesti.hr objasnila jedna od inicijatorica kampanje Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Karta mapiranih područja na kojima su, prema dojavama građana, uočene krijesnice

  • Krijesnice su najefikasniji proizvođači svjetla

Žarulje proizvode 90 posto svjetlosti i 10 posto topline dok krijesnice proizvode 100 posto svjetlosti što ih čini najefikasnijim proizvođačima svjetlosti, istaknula je Lemić objasnivši da su krijesnice kukci koji živi na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom, a u svome zatku imaju svjetlosni organ: ‘’Proizvodnja svjetla im služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te ponekad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili teritorij. Kod većine vrsta krijesnica (a ima ih oko 2000) oba spola imaju svjetlosni organ, a kod manjeg broja vrsta je to karakteristika samo jednog spola’’.

‘’U nekim slučajevima čak i ličinke i jajašca mogu proizvoditi svjetlost kao reakciju na vanjske podražaje. Ličinke krijesnica žive jednu do dvije godine, dok odrasli oblik živi najviše  dva mjeseca što im je taman za parenje i odlaganje jajašaca. U stadiju ličinke najčešće jedu puževe i ličinke drugih kukaca čime doprinose u poljoprivredi sprječavajući da njihov plijen čini štete na poljoprivrednim proizvodima. Nakon razvoja u odrasli oblik, hrane se biljnim peludom i nektarom, a u nekim slučajevima se uopće ne hrane’’, objasnila je Lemić.

U Hrvatskoj pronalazimo dvije vrste krijesnica: Ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i Mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula): ‘’Naziv ‘Ivanjska’ se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji započinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva Ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let započinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini, a njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata’’.

Posljednjih nekoliko godina, primijećeno je da je sjaj krijesnica sve rjeđi te da na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema, a Lemić objašnjava da je razlog tome utjecaj čovjeka: ‘’Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske putiće. Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoje domove. Novogradnja za sobom dovodi mnoštvo osvjetljenja’’.

‘’Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu, govorimo o svjetlosnom zagađenju ili poluciji koja je također razlog smanjenom broju krijesnica. Krijesnice koriste svoj sjaj kako bi se sinkronizirale jedne s drugima što je preduvjet za parenje. Prolazak automobilskih svjetla pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica’’, upozorila je Lemić.

U pomoć je stoga stigao Krešo Krijesnica, maskota kampanje, koji i dalje moli pomoć građana, a oni čaroliji krijesnica teško odolijevaju. Ljeto će opet doći, a 'čuvara svjetla našeg djetinjstva', kao i 'magičnih lampica', nadaju se znanstvenici, bit će još i više.

Pročitajte još: 

Najgledaniji video

Category: 825 - 828

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!