Novosti / Hrvatska

za što se troši?

Marić u Direktu branio proračun: 'Barem u tom dijelu mi mozak radi, znam što je bilo prije 10 godina'

Istaknuo je da, ako već ne možemo učiti na tuđim, učimo barem na svojim pogreškama

Žestok četvrtak u Saboru gdje je na raspravu stigao proračun za iduću godinu. S proračunom su u Sabor stigli i premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić koji su saborske zastupnike uvjeravali kako je proračun uravnotežen i razvojan.

Tako proračun za iduću godinu predviđa prihode sedam posto veće nego ove godine, ali i rast rashoda od pet posto pa će država iduće godine ukupno potrošiti 147 milijardi kuna i ostvariti manjak od oko dvije milijarde kuna, što je doista najmanji deficit do sada. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Oporba je vladajuće optužila da troše ko pijani milijarderi i da sve skupa podsjeća na 2008. godinu kad smo otišli "u bananu".

Ministra financija Marića nakon rasprave o proračunu "prorešetali smo i u RTL Direktu.

"Kolege u Vladi znaju jako dobro, i to je nešto čega se držim od početka, da mi u Ministarstvu financija nikad ne bismo predložili proračun kojem bi okviri izlazili izvan mogućeg. Pročitao sam na jednom portalu da su sindikalni čelnici rekli da nisam uključio mozak. Barem u tom dijelu mogu reći da mi mozak radi i da znam što je bilo prije 10 godina. Ako ne možemo učiti na tuđim, učimo barem na svojim pogreškama. Proračun je u okviru održivih razina, da osiguramo ako i kada nastupi nešto. Svi ekonomisti se slažu da će kad-tad nastupiti neka recesija ili neki pad gospodarskih aktinovsti. Osobno to ne vidim tako brzo i skoro. Koliko će biti jako i koliko će utjecati na nas ne znamo, ali znamo da se moramo što bolje pripremiti", rekao je Marić.

Višak - u smanjenje duga i porezno rasterećenje

Upravo mnogi ekonomisti govore da ne vide kako smo se pripremili, no Marić se ne slaže: "Glavnica javnog duga je smanjena negdje dvije milijardi, udio javnog duga u BDP-u će biti nešto više od 13 postotnih bodova manji. Prije smo godišnje plaćali 3,5 posto BDP-a na kamate, danas je taj iznos manji. Mogli smo se nastaviti voditi time da kad dođu prihodi, da ih potrošimo, no nismo. Višak ulažemo u smanjenje duga i porezno rasterećenje".

U Saboru su kao primjer rastrošnosti vladajućih naveli da za 280 milijuna kuna od Zagreba otkupljuju udio u APIS-u, a država u njemu inako ima većinsko vlasništvo i apsolutno s time ništa ne dobiva.

"Kao prvo, to je politička odluka Vlade iz 2014., a ta brojka ne postoji u proračunu, to bi FINA trebala otkupiti", rekao je Marić.

Primjer neodgovornog trošenja državnog novca je i da je HŽ Infrastruktura nekidan ovršena za 22 milijuna kuna jer na vrijeme nije platila neke radove, Ministartsvo znanosti i obrazovanja je nabavu tableta platilo devet milijuna kuna više jer je loše proveden javni natječaj. Hoće li zbog toga netko odgovarati?

"Što da nismo smanjivali poreze?"

"Naravno da postoje neke strukture, to je tema usko vezana uza sve što se događa prošlih tjedana i što svi zagovaramo. Imamo jedan rigidan sustav koji ne prepoznaje mogućnost nagrađivanja, ali isto tako i penaliziranja. Mogu nabrojati čitav niz kad smo mi porezni obveznici plaćali presude", odgovorio je Marić.

Vlada se hvali poreznim rasterećenjima, no gospodarstvo i građani nominalno plaćaju više nego prije.

"Što da nismo smanjivali poreze? Bilo bi još više. S poreznom smo reformom napravili korekcije u poreznom sustavu, učinili ga prohodnijim. Kad smanjite poreze, potičete investicije, potrošnju, a to je vidljivo u Hrvatskoj. Dok god pričamo o poreznom rasterećenju, dobro je", uzvratio je ministar financija.

Prilično je jasno da školski sindikati neće pristati na dva posto povećanja koeficijenta, a Marić kaže da u proračunu osim onih 2+2+2 osnovice nije ništa drugo: "Sa svime do sada skupa osnovica je povećana 18,3 posto. Mislim da to nije malo".

Marić je u četvrtak u Saboru upozorio na bujanje gotovinskih kredita i napuhavanje nekretninskog balona i rekao da guverner i HNB ne smiju samo na to upozoravati, nego i djelovati.

"Više sam se referirao jer su pitali. Evidentno je, ne bi HNB prije nekog vremena izdavao upozorenja. Potaknuti iskustvima švicarca, blokiranih, mislim da se svi skupa trebamo odgovornije ponašati. U ingerenciji HNB-a, ako nešto postoji, oni su nezavisna institucija, no ako stalno upozoravamo jedni druge, onda moramo vidjeti, ako je stanje takvo da se trebaju poduzeti neke mjere, onda ih treba poduzeti", rekao je Marić.

Category: 825 - 828

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!